Online Tržište

Bijela Kuća pozvala je Internet kompanije na jačanje zaštite privatnosti potrošača.

Do ovog poziva je došlo nakon sve izraženije zabrinutosti da se informacija dobivene praćenjem ponašanja korisnika na Web-u daju oglašivačima.

Državni odvjetnici u 36 Američkih Država nedavno su poslale pismo zabrinutosti oko Google-ove promene privatnosti koja predviđa da osobne podatke korisnika mogu da dele sve njegove usluge.

Govoreći da Američki potrošači ne mogu više čekati bolja pravila o privatnosti, Američki Predsjednik Barack Obama i njegova administracija uzeli su aktivno učešće u rješavanju ovoga problema. Bijela Kuća je najavila i prvi korak a to je završetak industrijskog sporazuma o “Do Not Track” tehnologiji koji se fokusira na pravila ponašanja u web oglašavanju.

Plan rješavanja problema privatnosti također uključuje “Consumer Privacy Bill of Rights”, koji je skup načela kojima je cilj usmjeravanje kompanija kako da koriste osobne podatke korisnika, i korake koji trebaju da uključe ove principe u savezne propise.

“Do Not Track” sporazum je prvi korak u pravcu rješavanja problema i već je potpisan od strane grupe Web oglašivača kao i vodećih Internet kompanija, uključujući Google, Yahoo, Microsoft i AOL. Ovaj sporazum treba da dovede do toga da “Do Not Track” značajka bude usvojena i integrirana u svim web preglednicima. To će omogućiti potrošačima da mogu da isključe opciju da njihovo ponašanje na Webu bude praćeno u cilju marketinga, blokiranjem Cookies oglašivača i sprečavanjem ostalih načina praćenja i prikupljanja informacija o online ponašanju korisnika.

Prema navodima Bijele Kuće, kompanije koje su “dobrovoljno” potpisale sporazum upravljaju sa skoro 90 posto “behavior” oglašavanja. Sada je na Federal Trade Commission da radi na nadzoru i provedbi odredbi sporazuma.

“Consumer Privacy Bill of Rights” sadrži sedam načela:

1. Individualna kontrola: Potrošači imaju pravo nad kontrolom osobnih podataka koje razne organizacije prikupljaju od njih a isto tako imaju pravo da znaju za što se oni koriste.
2. Transparentnost: Potrošači imaju pravo na lako razumljive informacije koje se tiču privatnosti i sigurnosti.
3. Poštivanje za kontekst: Potrošači imaju pravo očekivati ​​da će organizacije prikupljati, koristiti i otkrivati ​​osobne podatke na način koji je u skladu sa kontekstom u kojem su im potrošači pružili te podatke.
4. Sigurnost: Potrošači imaju pravo na sigurno i odgovorno postupanje sa njihovim osobnim podacima.
5. Pristup i točnost: Potrošači imaju pravo pristupa i ispravljanja osobnih podataka na način koji odgovara osjetljivosti podataka i riziku od negativnih posljedica za potrošače, ako su podaci netočni.
6. Usmjereno prikupljanje podataka: Potrošači imaju pravo na to da se njihovi osobni podaci koje kompanije prikupljaju i zadržavaju prikupljaju u određenim granicama (nisu svi podaci neophodni)
7. Odgovornost: Potrošači imaju pravo da na odgovornost onih koji upravljaju njihovim osobnim podacima. Kompanije trebaju da osiguraju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se pridržavaju “Consumer Privacy Bill of Rights.

Ovo učešće i napori Američke administracije bi trebali pomoći da se Američki propisi o zaštiti privatnosti što je moguće više usklade sa onima u Europskoj Uniji i drugim međunarodnim partnerima. Predstavnici EU i drugih međunarodnih partnera očekuje da će zajedno sa ostalim zainteresiranim stranama sudjelovati u raspravama koje se budu vodile oko načina ugradnje ovih načela u praksu.

Nakon što je Google objavio promjene u svojoj politici vezanoj za privatnost, navodeći da se radi o pojednostavljenju njegovih dosadašnje politike o privatnosti, objedinjavanjem 60 smernica u jednu politiku koja će funkcionisati u svim svojim uslugama, uključujući YouTube, Gmail i Google +.

Nova Google-ova politika o privatnosti objašnjava koje to informacije oni prikupljaju od miliona ljudi koji koriste njihove usluge svaki dan, zašto se prikupljaju te informacije i kako se one koriste.

Radna Grupa Article 29, nezavisno telo koje okuplja autoritete nadležne za zaštitu podataka iz svake od 27 zemalja Evropske Unije, zatražilo je od kompanije Google da prolongira stupanje na snagu ovih izmena u politici privatnosti, kako bi detaljnije ispitali Google-ove planove. Stupanje na snagu ove nove politike o privatnosti predviđeno je za 1.mart.

U pismu upućenom suosnivaču i izvršnom direktoru Google-a, Larry Page-u, Jacob Kohnstamm, predsedavajući Article 29, naveo je da će Francuska Nacionalna komisija za računarstvo i građanske slobode voditi istragu kako bi se “proverile moguće posledice za zaštitu ličnih podataka Evropskih građana”.

Ovaj potez Evropskih regulatora dolazi samo nekoliko dana nakon što je Evropska Komisija izašla sa planom za promenu 17 godina starih propisa o zaštiti podatke, uspostavljanjem mnogo strožije politike o zaštiti individualnih podataka. Sa novim Evropskim Zakonom, Internet kompanije kao što su Google, Facebook i Yahoo, morale bi eksplicitno pitati korisnike da li mogu da skladište i prodaju njihove podatke drugim poslovanjima, kao što su oglašivači, što je izvor gotovo svih njihovih prihoda. Treba naglasiti da sa ovim predlogom Zakona, Internet korisnici će takođe moći zatražiti da njihovi podaci budu izbrisane sa sajtova, ova mogućnost je poznata i kao “pravo da bude zaboravljeno“.

Portparol Google-a, Anthony House, navodi da kompanija nema nameru da prolongira stupanje na snagu nove politike o privatnosti ističući da se ovaj stav EU zasnovan čisto na osnovu javne reakcije na promene.

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.