Online Tržište

Europska komisija jučer je od 6 zemalja članica Europske Unije zatražila objašnjenje u kašnjenju sprovođenja obvezujuće Direktive koja se odnosi na e-Novac.

Belgija, Španjolska, Francuska, Cipar, Poljska i Portugal su zemlje kojima je dat rok od dva mjeseca da obavijeste Europsko Povjerenstvo o mjerama koje planiraju poduzeti ili će se u protivnom suočiti sa rizikom pokretanja pravnog postupka i velikom kaznom.

Rok za provedbu pravila koji se odnose na e-novac bio je 30. travanj prošle godine. Većina država članica EU implementirala je ova pravila u cijelosti, no ovih šest zemalja još uvijek nije sprovelo neke od odredbi i sam proces tranzicije je dosta usporen.

Direktiva ima za cilj da olakša novim kompanijama ulazak na tržište e-novca. Ova Europska Direktiva definira e-novac kao “digitalni ekvivalent gotovini, pohranjen na elektronički uređaj ili daljinski na sarver.” Ovo pokriva širok spektar usluga poput digitalnog novčanika gdje je novac pohranjen na mobilnom telefonu ili pametnoj kartici, pre-paid debitne kartice, elektronički vaučeri burze i web usluge kao što je PayPal.

Direktiva o e-novcu također ima za cilj da stvoriti tržište koje pokriva cijelu Europsku Uniju i na kom će pravila igre biti jednaka za sve i tako da pospješi stvarnje učinkovite konkurencije između svih sudionika na tržištu na čije nadmetanje će koristiti potrošačima, poslovanjima i širem Europskom gospodarstvu.

Europska Komisija je pokrenula pravni postupak protiv 20 država članica Europske Unije koje nisu poduzele mjere za provedbu novih zakona koja štite online podatke potrošača.

Rok za provedbu u nacionalna zakonodavstva je bio 25. svibanj, ali do danas su samo Danska, Estonija, Finska, Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija uvele nove zakone u cijelosti.

Ključna točka ovog paketa EU zakona čini se da je ePrivacy Direktive, koja ima za cilj da pruži korisnicima Interneta više informacija o podacima koji se čuvaju o njima. Prije nego što postave cookies za prikupljanje podataka sa korisničkog računala, tvrtke moraju dobiti "izričiti pristanak" korisnika. Korisnicima Interneta one također moraju dati informacije o tome koje su podatke prikupili i za što će se oni koristiti.

U mnogim slučajevima cookies se koriste za ciljano oglašavanje koje se temelji povijesti pretraživanja. Jedina iznimka u pravilu "izričitog pristanka" su situacije kada su cookies "neophodni" kao što je to slučaj kod uslugu traženih od strane korisnika, na primjer, kada korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu", radi kupnju proizvoda sa web stranice.

Države članice EU su imale dvije godine za provedbu revidiranih pravila protiv praćenje cookies i do sada je većina EU država članice obavijestila Komisiju da je neka vrsta zakonodavnog procesa po ovm pitanju u tijeku. Međutim, ako 20 zemalja koje je Komisija kontaktirala danas ne odgovore u roku od dva mjeseca, ili odgovor bude nezadovoljavajući, Komisija može poslati formalni zahtjev za provedbu zakona i na kraju te države dovesti pred Europski Sud Pravde.

Najbolje za sve će biti da države u potpunosti primjene potrebne procedure za usvajanje zakona, što je brže moguće, tako da Komisija ne mora nastaviti sa pravnim postupkom. To će biti najbolji ishod za zemlje članice kao i za sve potrošače koji bi mogli imati koristi od ovih zakona,

priopćio je Jonathan Todd, glasnogovornik Digital Agenda.

Članovi Europskog Parlamenta su zahtijevali pojašnjenje onoga što zakonodavci namjeravaju učiniti povodom sukoba između Direktive o Zaštiti Podataka Europske Unije i Patriot Act, SAD-a.

Mnoga pitanja su se otvorila nakon što je kompanija Microsoft prošlog tjedna priznala da će vjerojatno morati predati Američkim Vlastima podatke o Europskim korisnicima koji se nalaze na novoj Cloud usluzi. Tvrtku također primorava Patriot Act da bilježi i druge pojedinosti poput nekih prijenosa podataka i ostalo.

Ovo je u izravnoj suprotnosti sa Europskom Direktivom u kojoj se navodi da organizacija mora obavijestiti korisnike kada otkrivaju njihove osobne podatke.

Da li Komisija smatra da SAD Patriot Act na ovaj način učinkovito prevladava EU Direktivu o Zaštiti Podataka? Što će Komisija učiniti kako bi riješila ovu situaciju, te kako misle osigurati da se Europska pravila o zaštiti podataka mogu djelotvorno provoditi i da se zakonodavstvo neke treće zemlje ne stavlja iznad zakonodavstva Europske Unije?

pitali su poslanici Europskog Parlamenta.

Microsoft je i do sada mogao prenijeti podatke iz EU u SAD na osnovu Safe Harbor sporazuma. Safe Harbor sadrži sedam načela, uključujući razumnu sigurnost podataka i jasno definiranu i učinkovitu provedbu, tako da su se neke stvari ipak morale poštovati. Sada međutim, sve to postaje bezvrijedno ako se Američke Vlasti pozovu na Patriot Act.

Bojim se da je sadašnja vrijednost Safe Harbor sporazuma vrlo mala, skoro nikakva, jer je došlo do toga da su Američke tvrtke koje nude čuvanje podataka u Europskom Cloud-u još uvijek dužne da Američkim Vlastima omoguće pristup tim podacima na temelju Patriot Act-a. Europljanima bi bilo bolje da zadrže svoje podatke u Europi. Ako partnerska kompanija za Europske Cloud rješenje nudi jamstvo da će podaci ostati unutar Europske Unije, onda je ona bez sumnje najbolji izbor,

naglašava IT odvjetnik Theo Bosboom.

Ovaj savjet je udarac mnogim Cloud Computing kompanijama registriranim u SAD, uključujući Microsoft, Facebook i Google. Nova Microsoft Cloud usluga, koja bi trebala biti lansirana sljedeći tjedan, će izdvojiti regije u kojima će fizički pohranjeni podaci korisnika. Međutim, kompanija ne može jamčiti da podaci EU korisnika neće bi dostupne nekim službama.

U ograničenom broju okolnosti, Microsoft će možda morati otkriti podatke bez vašeg prethodnog pristanka, uključujući zadovoljenje zakonskih uvjeta ili zaštite prava ili zaštite vlasništva kompanije Microsoft,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.