Online Tržište

Američki senator blokirao kontroverzni nacrtu zakona kojim bi se ISP-ovi, tražilice, kreditni procesori i drugi poslovni subjekti natjerali da blokiraju pristup web stranicama koje navodno povređuju autorska prava.

Senator Ron Wyden, demokrata iz Oregona, blokirao Zakon o Sprečavanju Realnih Online Prijetnji na Gospodarsku kreativnost i Krađu Intelektualnog Vlasništva Zakona(Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property Act), ili PROTECT IP Act, od dolaska u Senat na glasovanje.

Samo dva tjedna nakon što je ova Zakon predstavljen, kao revizija Zakona o Internet cenzuri, Pravosudni Odbor Senata jednoglasno je glasovao da se PROTECT IP Act nađe na glasanju u Senatu. Po pravilima Senata, jedan Senator može zadrži, blokira Zakon, iako se ta blokada može skinuti dvotrećinskom većinom.

PROTECT IP omogućava Ministarstvu Pravde SAD-a da zatraži Sudski nalog kojim se od ISP i tražilica zahtijeva da obustave slanje prometa na web stranice optužene za kršenje autorskih prava. Zakon također omogućava nositeljima autorskih prava da zatraže sudski nalog kojim se od procesora plaćanja i online oglasne mreže zahtijeva da prestanu poslovati sa navodno spornim web stranicama.

Legalizacija ovog zakona će napasti slobodu govora online a u mnogome će naškoditi e-commerce, izjavio je Senator Wyden.

Ja razumijem i slažem se sa ciljem ove lagalizacije koji je zaštita intelektualnog vlasništva i suzbijanje trgovine krivotvorenom robom, ali isto tako ja nisam spreman za gušenje slobode govora i inovacija kao i gospodarskog rast za postizanje ovog cilja. Kolateralna šteta ovog pristupa je govor, inovacije i integritet Interneta. U interesu je Američkog gospodarstva da se osigura da je Internet održiv kao način za Američke inovacije, trgovinu i napredak naših ideala koje osnažuju ljude diljem svijeta. Ustupanjem kontrole Interneta korporacijama putem privatnih prava na tužbu, te vladinim agencijama koje se ne razumiju dovoljno u vrijednost Interneta, ovaj Zakon predstavlja prijetnju za našu gospodarsku budućnost i naše međunarodne ciljeve,

naveo je u svom priopćenju Senator Wyden.

Kritičari Zakona navode da će njegova primjena dovesti do više stotina Sudskih slučajeva vlasnika autorskih prava protiv online poslovanja. Zakon će dovesti do crne liste Internet sajtova i kompromitovanja Internet sistema naziva domena.

Oni koji podržavaju ovaj zakon navode da je ova nova metoda potrebna za borbu protiv kršenja autorskih prava od strane web stranica koje nisu na teritoriji SAD-a.

Kršenje autorskih prava i prodaja krivotvorene robe može koštati Američke tvrtke milijarde dolara, i rezultirati sa stotinama tisuća izgubljenih radnih mjesta,

izjavio je Senator Patrick Leahy, demokrata, jedan od predlagača ovog Zakona.

Ostaje da se vidi da li će se uspjeti formirati dvotrećinska većina koja bi prevazišla ovu blokadu i stavila ovaj Zakon u primjenu.

NY Tech Meet-Up, dobro poznato mesečno okupljanje za više od 700 ljudi koje uključuje i kapitaliste spremne na rizik investiranja koji su u stalnoj potrazi za nekim novim Facebook-om.

Paramendra Bhagat, preduzetnik, luta tech scenom Njujorka i uspostavlja kontakte.

Ja sam ovde jer su ovde sve mogućnosti Njujorka,

kaže gospodin Bhagat.

On hoda okolo, razgovora sa investitorima, govori da budu spremni da slušaju o njegovom start-up-u, koji ima za cilj da dovede siromašne ljude indijskog potkontinenta na mrežu.

Ali gospodin Bhagat je iz Nepala a uprkos tome što je u Njujorku od 2005 godine, američki vizni propisi ukazuju da ne postoji lak način za njega da ostane u SAD-u kao preduzetnik. Gospodin Bhagat kaže da postoje imigranti koji žele da dođu i investitori kojima su oni potrebni.

Novi zakon vezan za vizne propise je trenutno u Senatu ima za cilj da promeni trenutni status kvo.

U februaru su senator John Kerry, bivši demokratski predsednički kandidat i republikanski senator Richard Lugar predstavili Start-up Vizni Zakon u Senatu. Predlogom Zakona bi se uspostavila nova kategorija viza koja omogućava bilo kom stranom državljaninu koji je u stanju da prikupi najmanje 250.000 dolara od investitora, ili takozvanih investitora "anđela", kako bi mogli doći u SAD. Preduzetnik će postati stalni stanovnik SAD-a nakon što njegov posao stvori pet radnih mesta ili dostigne million dolara prihoda ili ako je nosilac vize uspeo da skupi dodatnih million dolara.

Trenutno postoji viza, EB-5, koja dozvoljava ulazak u SAD investitorima koji su spremni da polože depozit od million dolara i otvore 10 novih radnih mesta. Ove vize su ograničene na 10.000 godišnje ali se retko koriste.

U 2009 godini, US Citizenship and Immigration Services je odobrilo ukupno 1.265 prijava što je porast u poređenju sa 640 koliko je odobreno u prethodnoj godini.

Uvek će biti ljudi koji kažu da ne treba dozvoliti nikome ulazak u zemlju ali mi ovo vidimo kao stvaranje novih radnih mesta, a ne deo imigracione reforme,

izjavili su senatori.

Kada su senatori predstavili zakon, više od 100 investitora je potpisalo pismo podrške.

Prosečna osoba misli da imigranti uzimaju poslove od američkih građana,

tvrdi Mark Heesen, predsednik Američke nacionalne asocijacije “venture kapitalista” (NVCA).

I pored teškoća koje imaju stranaci koji dolaze u SAD, sama viza igra značajnu ulogu u uznemirenosti SAD-a kao najmoćnije ekonomije na svetu nakon globalne recesije.

SAD se u znatnoj meri oslanjaju na strance koji dolaze u SAD da posluju ali sadašnja situacija je takva da ekonomije Indije i Kine, koje su rasadnici naučnih i softverskih talenata, nastavljaju sa rastom tako da se najbolji i najpametniji vraćaju iz Amerike kući ili uopšte ne odlaze u Ameriku. Mnogi visoko profilisani naučnici su se vratili i drže nastavu i istraživanja na visoko poštovanim i dobro finansiranim azijskim univerzitetima.

NCVA izveštaj iz 2008 godine pokazuje da su imigranti pokrenuli 25% kompanija tokom zadnjih 15 godina. U izveštaju se još navodi da je većina stranih preduzetnika došla iz Indije a zatim iz Velike Britanije, Kine, Irana i Francuske.