Online Tržište

Nakon pobjede u kvizu Jeopardy! našao je svoju primjenu u medicini, kao odličan dijagnostičar, a sada IBM priprema da njegovo njegovo superračunalo, nazvano Watson, pomogne revitalizaciji dva vrlo unosna tržišta: prodaje i korisničke podrške.

Prodavač može biti neraspoložen, ne znati odgovor na neka specifična pitanja, nervozan i slično, a sve to utječe na gubitak u prodaji. IBM Watson u tom segmentu može da bude od neprocjenjive koristi.IBM Watson, kao mašina koja pruža odgovore na pitanja, može se primijeniti na gotovo svakoj razini trgovine.

IBM Watson, kojeg pokreće Big Blue DeepQA softver, je u osnovi veliki search engine koji se može koristiti za odgovoranja na pitanja. Napunjen sa gigabajtima ili terabajtima sirovih podataka, kao što je opće znanje potrebno za kviz Jeopardy, simptomima za medicinsku dijagnozu, ili specifikacijama proizvoda za prodaju i podršku, i DeepQA će ih pretvoriti u korisne informacije. DeepQA također ima još jedan veliki kvalitet koji ga izdvaja od sličnih projekata: radi se o tome da on iznimno dobro razumije prirodni jezik, jezik kojim ljudi svakodnevno govore a ne samo tkz literarni jezik.

Jedini pravi problem kod DeepQA, odnosno hardvera koji ga podržava, je taj što je nevjerojatno skup, tako da je iz tog razloga upitna njegova masovnija primjena. IBM Watson se sastoji od ne manje od 10 server racks popunjenih sa Power 750 serverima, sa ukupno 2.880 procesorskih jezgara i 15 terabajta RAM-a. Točnu cijenu Watson-a IBM nije objavio, ali s obzirom da 32-jezgreni Power 750 server košta oko 350.000 dolara, a Watson ih ima 90, cijena instaliranja vlastitog Watson-a bi koštala oko 32 milijuna dolara.

Nema sumnje da bi Watson dao veliki doprinos prodaji i korisničkoj podršci ali je cijena ta koja koja trenutno ograničava njegovu primjenu.

Kineski stroj Nebulae u Nacionalnom Super Computer Centru u Shenzhen je rangiran na drugo mjesto popisa Top 500 superračunala. Po prvi put, drugo kinesko superračunalo se pojavljuje na popisu deset najbržih strojeva.

Međutim, Sjedinjene Američke Države još uvijek dominiraju popisom sa više od pola Top 500 računala uključujući i najbrži, poznat pod nazivom Jaguar. Cray računalo koja je u vlasništvu Oak Ridge National Laboratory iz Tennessee-ja, ima najveću brzinu od 1,75 petaflops.

Jedan petaflop je reda veličine od 1.000 trilijuna proračuna u sekundi.

Koristi od strane znanstvenika u astrofizici, klimatskim znanostima i nuklearnoj energiji. Za usporedbu, Kina ima 24 stroja na popisu. Njegov najbrži superračunar ima brzinu od 1,20 petaflopsa, što je više nego dvostruko brži od njihovog prethodnog najbržeg superračunala. Međutim, on ima teoretsku maksimalnu brzinu od gotovo 3 petaflopsa koja ga može učiniti najbržim na svijetu.

Najbrži stroj u Velikoj Britaniji je 38 na popisu superračunala i smješten je na Sveučilištu u Edinburghu. Ima maksimalnu brzinu od 0,27 petaflopsa.

Dr. Jon Lockley, direktor Oxford Supercomputing Centre kaže kako Kina brzo postaje "igrač" sa računarima visokih performansi. Dawning, tvrtka koja stoji iza najbržeg kineskog stroja navodno gradi još brži stroj za Nacionalni Superračunalni Centar u Tianjinu a isto tako izrađuju i silicijske čipove.

Strojevi imaju tendenciju da se koriste za industrijska istraživanja kao što su zrakoplovni dizajn i istraživanje nafte.

Mnogi od US strojeva su u vlasništvu države i koriste se za praćenje zaliha nuklearnog oružja.
SAD ima još jedan petaflop koji je u vlasništvu US Department of Energy. Roadrunner, koji je držao prvo mjesto dok nije došao Jaguar 2009 godine.

Svi ostali strojevi na listi vrte se na teraflop brzinama. Teraflop je ekvivalent od trilijun proračuna u sekundi.
Međutim, znanstvenici već razmišljaju o tkzv. “exascale” strojevima koji bi bili u stanju da rade na brzinama od jedan kvintilion (milijun triliuna) proračuna u sekundi.

Exascale računalo je predloženo za obradu podataka za Square Kilometre Array (SKA), seriju tisuća teleskopa rasprostranjenih na preko 3.000 km. Teleskopi će biti postavljeni u Australiji ili Južnoj Africi.

Top 500 lista objavljen je na International Supercomputing Conference u Hamburgu ove godine.

Strojevi se rangiraju po brzini. Međutim, prema dr. Lockley, određivanje koji stroj je najbrži je veoma teško pitanje.

To se mjeri teorijskim mjernim programom. Ako bi pokrenuli aplikaciju u stvarnom svijetu mogli bi dobiti različite odgovore,

tvrdi dr. Lockley.