Online Tržište

Bijela Kuća pozvala je Internet kompanije na jačanje zaštite privatnosti potrošača.

Do ovog poziva je došlo nakon sve izraženije zabrinutosti da se informacija dobivene praćenjem ponašanja korisnika na Web-u daju oglašivačima.

Državni odvjetnici u 36 Američkih Država nedavno su poslale pismo zabrinutosti oko Google-ove promene privatnosti koja predviđa da osobne podatke korisnika mogu da dele sve njegove usluge.

Govoreći da Američki potrošači ne mogu više čekati bolja pravila o privatnosti, Američki Predsjednik Barack Obama i njegova administracija uzeli su aktivno učešće u rješavanju ovoga problema. Bijela Kuća je najavila i prvi korak a to je završetak industrijskog sporazuma o “Do Not Track” tehnologiji koji se fokusira na pravila ponašanja u web oglašavanju.

Plan rješavanja problema privatnosti također uključuje “Consumer Privacy Bill of Rights”, koji je skup načela kojima je cilj usmjeravanje kompanija kako da koriste osobne podatke korisnika, i korake koji trebaju da uključe ove principe u savezne propise.

“Do Not Track” sporazum je prvi korak u pravcu rješavanja problema i već je potpisan od strane grupe Web oglašivača kao i vodećih Internet kompanija, uključujući Google, Yahoo, Microsoft i AOL. Ovaj sporazum treba da dovede do toga da “Do Not Track” značajka bude usvojena i integrirana u svim web preglednicima. To će omogućiti potrošačima da mogu da isključe opciju da njihovo ponašanje na Webu bude praćeno u cilju marketinga, blokiranjem Cookies oglašivača i sprečavanjem ostalih načina praćenja i prikupljanja informacija o online ponašanju korisnika.

Prema navodima Bijele Kuće, kompanije koje su “dobrovoljno” potpisale sporazum upravljaju sa skoro 90 posto “behavior” oglašavanja. Sada je na Federal Trade Commission da radi na nadzoru i provedbi odredbi sporazuma.

“Consumer Privacy Bill of Rights” sadrži sedam načela:

1. Individualna kontrola: Potrošači imaju pravo nad kontrolom osobnih podataka koje razne organizacije prikupljaju od njih a isto tako imaju pravo da znaju za što se oni koriste.
2. Transparentnost: Potrošači imaju pravo na lako razumljive informacije koje se tiču privatnosti i sigurnosti.
3. Poštivanje za kontekst: Potrošači imaju pravo očekivati ​​da će organizacije prikupljati, koristiti i otkrivati ​​osobne podatke na način koji je u skladu sa kontekstom u kojem su im potrošači pružili te podatke.
4. Sigurnost: Potrošači imaju pravo na sigurno i odgovorno postupanje sa njihovim osobnim podacima.
5. Pristup i točnost: Potrošači imaju pravo pristupa i ispravljanja osobnih podataka na način koji odgovara osjetljivosti podataka i riziku od negativnih posljedica za potrošače, ako su podaci netočni.
6. Usmjereno prikupljanje podataka: Potrošači imaju pravo na to da se njihovi osobni podaci koje kompanije prikupljaju i zadržavaju prikupljaju u određenim granicama (nisu svi podaci neophodni)
7. Odgovornost: Potrošači imaju pravo da na odgovornost onih koji upravljaju njihovim osobnim podacima. Kompanije trebaju da osiguraju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se pridržavaju “Consumer Privacy Bill of Rights.

Ovo učešće i napori Američke administracije bi trebali pomoći da se Američki propisi o zaštiti privatnosti što je moguće više usklade sa onima u Europskoj Uniji i drugim međunarodnim partnerima. Predstavnici EU i drugih međunarodnih partnera očekuje da će zajedno sa ostalim zainteresiranim stranama sudjelovati u raspravama koje se budu vodile oko načina ugradnje ovih načela u praksu.

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Microsoft značajka za zaštitu privatnosti u programu Internet Explorer, poznata kao P3P, je neprimjenjiva za omogućavanje modernih web funkcionalnosi kao što su značajke temeljene na cookies, navodi se u odgovoru Google-a na optužbe iz Microsoft-a da je zaobišao zaštitu o privatnosti u njegovom Internet Explorer programu.

Google se već suočava sa optužbama da je izigrao postavke privatnosti u Apple Safari pregledniku kako bi mogao da postavi svoje cookies kod korisnika.

Otkrili smo da kompanija Google zaobilazi P3P Privacy Protection značajku u IE. Rezultat je sličan nedavnim izvješćima da Google zaobilazi zaštitu privatnosti u Safari pregledniku samo što je mehanizam zaobilaska kod IE drugačiji,

priopćio je Dean Hachamovitch, Microsoftov korporativni potpredsjednik za Internet Explorer.

IE po defaultu blokira cookies trećih strana, osim ako sajt ne predstavi pregledniku P3P Compact Policy Statement koji opisuje kako će sajt koristiti cookie uz obećanje da neće pratiti korisnika. Cookies trećih strana se obično koriste kao mehanizam za praćenje što korisnici rade online.

Ono što Google radio jeste da šalje P3P polisu koja ne obaviještava preglednik o Google-ovom korištenje cookies i korisničkih podataka. P3P polisa koju Google šalje IE je zapravo tekstualna izjava koja nije P3P polisa. Za primjer, ovako izgleda P3P Compact Policy (CP):

P3P: CP=”ALL IND DSP COR ADM CONo CUR CUSo IVAo IVDo PSA PSD TAI TELo OUR SAMo CNT COM INT NAV ONL PHY PRE PUR UNI”

a ovako ono što Google šalje IE:

P3P: CP=”This is not a P3P policy! See http://www.google.com/support/accounts/bin/answer.py?hl=en&answer=151657 for more info.”

Microsoft-ova P3P polisa jednostavno nije operativna, zbog nje novije značajke koje se temelje na cookies ne rade u IE, to uključuje značajke kao što su Facebook “Like” gumb, sposobnost da se prijavite na web sajtove koristeći Google račun, i na stotine drugih modernih web usluga. Nemoguće je uskladiti Microsoftov-e zahtjev i pružati ove web funkcionalnost,

naveo je Google u svojoj odbrani od optužbi.

Facebook je također dao izjavu navodeći da P3P standard zastario i ne odražava tehnologiju koja se trenutno koristi na Web-u, tako da većina web sajtova trenutno nema P3P polisu. Organizacija koja je uspostavila P3P, World Wide Web Consortium, obustavila je svoj rad na ovom standardnom još prije nekoliko godina, jer većina modernih web preglednika ne podržava u potpunosti P3P standard.

Nekoliko zastupnika Američkog Zastupničkog Doma već su zvanično od Federal Trade Commission zatražili da se istraži da li su ove tvrdnje o kršenju privatnosti Safari korisnika od strane Google-a u stvari kršenje sporazuma koji je kompanija Google postigla sa FTC prošle godine. Naime, sporazum između ostalog podrazumjeva da kompanija Google sprovede sveobuhvatan program zaštite privatnosti te da bude predmet neovisne revizije koja bi ispitivala kako se kompanija odnosi prema zaštiti privatnosti i koja bi se sprovodila svake dvije godine u sljedećih 20 godina.

Po tko zna koji put Google se suočava sa optužbama za kršenje privatnosti i nelojalno poslovanje sa kojim pokušava da marginalizuje svoje konkurente. Kako će se to sada završiti s obzirom da se okomio na Apple i Microsoft, ostaje da se vidi…

Češka Vlada suspendirati će proces ratifikacije ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), priopćio je danas premijer Petr Necas.

ACTA je međunarodni ugovor potpisan od strane 22 zemalje članica Europske Unije koji nastoji standardizirati mjere za zaštitu autorskih prava, obuzdati trgovinu krivotvorenom robom, uključujući i zaštićene online materijale. Preventivne mjere uključuju mogućnost novčane ali i kazne zatvora.

Kritičari ACTA sporazuma tvrde da on guši slobodu izražavanja na Internetu, poredeći ga sa Zakonom o Zaustavljanju Online Piraterije (SOPA).

Val prosvjeda protiv ovog kontroverznog međunarodnog praćen je hakerskim napadima koji nisu zaobišli Češku Republiku. U posljednjih nekoliko dana, Internet aktivisti blokirali su web stranice Češke Vlade, stranice Zastupničkog Doma i još nekoliko agencija kao izraz protesta zbog Češkog potpisa na ovom sporazumu.

Da bi ACTA stupila na snagu u Češkoj potrebno je da ga ratificira parlament ali i predsjednik države što po svemu suteći teško da može proći s obzirom da su mnogi poslanici jasno izrazili svoj stav, da ACTA sporazum u ovom obliku nemaju namjeru podržati.

Nakon velikih protesta održanih u Poljskoj, Premijer Donald Tusk suspendirao je ratificiranje ACTA sporazuma, danas je to uradila i Češka a da li ćemo nakon subotnjih protesta vidjeti još nekog od Europskih Premijera da suspendira ovaj izuzetno kontroverzi sporazum, ostaje da se vidi.

Prosvjedi protiv ACTA osim u Poljskoj održani su još u Švedskoj i Sloveniji. Ne može a da se još jednom ne spomene poziv na protest i isprika koju je zbog potpisivanja ovog sporazuma uputila Veleposlanica Slovenije svojim sunarodnicima.

ACTA sporazum je jako loš i od njega jedino korist imaju medijske korporacije i ostali vlasnici autorskih prava, nikako obični ljudi. Internet, koji je zamišljen kao slobodan medij takav i treba da ostane, ovo što se pokušava sa ACTA, SOPA i PIPA, pokušaj je uvođenja kontrole ljudi, gušenja slobode govora, online povezivanja i ostalih građanskih sloboda radi bogaćenja medijsko-korporacijskog klana koji vide šansu da sa jednim ovakvim sporazumom dobiju nešto što im svakako ne pripada.

Web sajt stopp-acta.info objavio je popis više od 100 prosvjeda koji će se održati u subotu diljem Europe. Najveći prosvjedi se očekuju u Londonu, Munchenu i Parizu.

Borci protiv ACTA sporazuma pokrenuli su i online peticiju čiji je cilj prikupiti više od dva milijuna potpisa i koja bi bila dostavljena “donositeljima odluka” u Bruxellesu u narednim danima.

Također, već je najavljena vrlo burna rasprava u Europskom Parlamentu oko ACTA sporazuma.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.

Veleposlanica Slovenije u Japanu, napravila je prilično nevjerojatnu ispriku nakon što je potpisala ACTA sporazum o ime svoje zemlje.

ACTA sporazum sam potpisala iz proste nepažnje, veoma neoprezno s moje strane jer nisam obratila dovoljno pozornosti. Jednostavno, nisam jasno povezala ovaj sporazum za koji sam imala intrukcije svoje Vlade da ga potpišem sa sporazuma koji prema mom vlastitom građanskom ubjeđenju ograničava i zadržava slobodu povezivanja na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj povijesti, a osobito ograničava budućnost naše djece,

objasnila je Veleposlanica Slovenije u Japanu, Helena Drnovšek Zorko.

Za sutra, subota 4. veljače, planirano je da se u Ljubljani održe prosvjed na kome bi se okupili svi oni koji se protive ratifikaciji ACTA sporazuma a Veleposlanica je pozvala sve ljude da se pridruže tom protestu.

Prava briga i odlučnost i odlučnost Slovenskih građana koji smatraju da ovaj sporazum mora biti zaustavljen pokazat će se sa brojem ljudi koji budu uzeli svoje učešće u ovome prosvjedu. Ono što bi htjela zamoliti jeste da li bi netko mogao da sudjeluje i u moje ime. Neka ovaj moj primjer bude opomena kako lako možemo pogriješiti,

napisala je Veleposlanica Helena Drnovšek Zorko.

ACTA sporazum izazvao je burne reakcije diljem Europe, a danas je objavljeno i da je hakerska grupa Anonymous oborila sajt Grčkog Ministarstva pravosuđa zbog potpore ovom zakonu. Nakon što su 22 članice EU potpisale ovaj kontroverzni sporazum, za 11. veljača, su zakazani prosvjedi diljem Europe protiv ovog zakona.

S obzirom da je ogroman dio javno mnijenje protiv ovoga zakona, možda budemo vidjeli da još neki od političara promijene svoj stav. Iako je ova isprika Slovenske Veleposlanice veoma hrabar čin koji je naišao na odobravanje javnog mjenja ipak ostaje da se vidi da li će to i zakazani protest za subotu biti dovoljni da Slovenija odustane od ovoga sporazuma.

Moram priznati vrlo iskreno i hrabro, malo je političara koji bi se na ovakav način ispričali javnosti (ako uopšte ima onih koji bi se za nešto iskreno ispričali).

Nakon što je Google objavio promjene u svojoj politici vezanoj za privatnost, navodeći da se radi o pojednostavljenju njegovih dosadašnje politike o privatnosti, objedinjavanjem 60 smernica u jednu politiku koja će funkcionisati u svim svojim uslugama, uključujući YouTube, Gmail i Google +.

Nova Google-ova politika o privatnosti objašnjava koje to informacije oni prikupljaju od miliona ljudi koji koriste njihove usluge svaki dan, zašto se prikupljaju te informacije i kako se one koriste.

Radna Grupa Article 29, nezavisno telo koje okuplja autoritete nadležne za zaštitu podataka iz svake od 27 zemalja Evropske Unije, zatražilo je od kompanije Google da prolongira stupanje na snagu ovih izmena u politici privatnosti, kako bi detaljnije ispitali Google-ove planove. Stupanje na snagu ove nove politike o privatnosti predviđeno je za 1.mart.

U pismu upućenom suosnivaču i izvršnom direktoru Google-a, Larry Page-u, Jacob Kohnstamm, predsedavajući Article 29, naveo je da će Francuska Nacionalna komisija za računarstvo i građanske slobode voditi istragu kako bi se “proverile moguće posledice za zaštitu ličnih podataka Evropskih građana”.

Ovaj potez Evropskih regulatora dolazi samo nekoliko dana nakon što je Evropska Komisija izašla sa planom za promenu 17 godina starih propisa o zaštiti podatke, uspostavljanjem mnogo strožije politike o zaštiti individualnih podataka. Sa novim Evropskim Zakonom, Internet kompanije kao što su Google, Facebook i Yahoo, morale bi eksplicitno pitati korisnike da li mogu da skladište i prodaju njihove podatke drugim poslovanjima, kao što su oglašivači, što je izvor gotovo svih njihovih prihoda. Treba naglasiti da sa ovim predlogom Zakona, Internet korisnici će takođe moći zatražiti da njihovi podaci budu izbrisane sa sajtova, ova mogućnost je poznata i kao “pravo da bude zaboravljeno“.

Portparol Google-a, Anthony House, navodi da kompanija nema nameru da prolongira stupanje na snagu nove politike o privatnosti ističući da se ovaj stav EU zasnovan čisto na osnovu javne reakcije na promene.

Nakon višegodišnje borbe sa optužnicama za kršenje autorskih prava, četvorica osnivača poznatog sajta za deljenje sadržaja, The Pirate Bay, sada se suočavaju sa zatvorskom kaznom pošto je Švedski Vrhovni Sud odbio njihovu žalbu.

U aprilu 2009 godine, Švedski Okružni Sud je utvrdio da su Fredrik Neij, Peter Sunde, Gotfrid Svartholm Warg i Carl Lundstrom krivi za pomaganje u kršenju autorskih prava. Svaki od njih je osuđen na godinu dana zatvora i ukupnu novčanu kaznu od 4,5 miliona dolara.

Optuženi su tada zatražili novo suđenje, navodeći kao razlog da je Sudija bio član nekoliko organizacija za zaštitu autorskih prava. Zahtev je odbijen a optuženi su tada podneli apelaciju. 2010 godine, Apelacioni Sud smanjio je kaznu zatvora na između 4 i 10 meseci ali je povećao odštetu na 6.8 miliona dolara.

Sada na kraju, osnivači sajta The Pirate Bay morat će da plate 6,8 miliona dolara na ime odštete i da odsluže zatvorsku kaznu. Gottfrid Svartholm Warg će morati odslužiti 12 meseci zatvora, Frederika Neij 10 meseci, Peter Sunde 8 meseci i Carl Lundstrom 4 meseca zatvora.

U Švedskom pravosudnom sistemu poznata je praksa da se oduzima 12 meseci od svih zatvorskih kazni u slučajevima koji traju duže od 5 godina. Ovaj slučaj protiv The Pirate Bay zadovoljava ovaj kriterijum pa postoji mogućnost da optuženi ipak neće morati da služe zatvorsku kaznu.

Web sajt The Pirate Bay i dalje ostaje online s obzirom da nije bio deo pravnog postupka. Međutim, u svrhu predostrožnosti, web sajt je počeo sa preusmeravanjem sa svog originalnog .ORG domena na Švedski .SE domen kako bi se izbegla moguća konfiskacija od strane Američkih Vlasti.

Prošle nedelje Google je objavio svoju novu politiku o privatnosti koja je dočekana sa mnogim kritikama i osudama mnogih kojima se sada pridružio i Microsoft. Ali šta ova Google-ova promena politike privatnosti zapravo znači?

Jedna od glavnih primedbi u je ta da će Google sada “pratiti” korisnike na svim svojim uslugama. Treba napomenuti da je Google uvek skladištio podatke korisnika međutim, sada jedna Google aplikacija može da vidi šta ste tražili u nekoj drugoj. Prostije rečeno, sada kada pretražujete neku ključnu frazu na početnoj stranici Google-a a zatim recimo, odete na YouTube, biće vam prikazana videa baš za tu ključnu frazu. Vaši podaci će biti deljeni između svih Google servisa, baš poput deljenja kontakata između Gmail-a, Calendar i Docs s tim da će sada biti deljeni sa svima

Sa ovim promenam i oglasi će biti mnogo preciznije ciljani. Google oglasi su i do sada bili “personalizovani” povlačenjem podataka koji su se odnosili na pretraživanja korisnika. Sada će ta personalizacija biti još jača i ličnija zbog povlačenja podataka iz svih Google servisa. To znači da će se oglasi koje budete videli prikazivati na osnovu informacija o vama prikupljenih sa Google Maps, YouTube, Pretrage, Google + i svih ostalih Google usluga. Ono što je od izuzetne važnosti jeste da postoji ugrađena opcija da tu personalizaciju isključite!

Personalizovane oglase je veoma lako isključiti, potrebno je da samo kliknite na Ads Preferences Manager i da sa leve strane pod “Ads on the Web” i “Ads in Search and Gmail” kliknete na “Opt Out”.

Po mnogima, Google pretraga je postala i previše personalizovana što rezultira sa promenom u samim rezultatima pretrage. Google-ova funkcija Search Plus Your World, koja stavlja rezultate Google + pretrage iznad redovnih rezultata pretrage je nešto na šta je Twitter veoma oštro reagovao rekavši da Google sa ovim uništava Internet. Srećom, ovo je funkcija koju takođe može jednostavno da isključite.

Sada je i Microsoft piključio snagama koje su protiv ove Google-ove personalizacije. Naime, Frank X. Show, potpredsednik korporacije, korporativnih komunikacija u kompaniji Microsoft, je objavio da će Microsoft ove nedelje objaviti seriju oglasa u Američkoj štampi, jer želi da “podseti ljude na alternative koje imaju”.

  Pogledaj kompletan post »

Google, Facebook, Microsoft, Yahoo i nekoliko drugih udružili su svoje snage u borbi protiv krađe identiteta (phishing) kako bi učinili e-mail mnogo pouzdanijim nego što je sada. Formiranjem inicijative pod nazivom DMARC, što je kratica za Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance, njihov cilj je uspostaviti nove e-mail standarde sa kojima bi se spriječilo da lažne poruke dođu u inbox korisnika.

Web sajt DMARC.org danas je objavio niz specifikacija na kojima se ovi novi napori temelje uključujući i Sender Policy Framework (SPF) i DomainKeys Identified Mail (DKIM), koji su sigurnosni protokoli.

SPF omogućava vlasnicima domena da navedu koji hostovi mogu slati e-mail za svoje domene dok DKIM verificira nazive domene kroz koje je poruka poslata analizirajući svoje kriptografske potpise.

DMARC ne namjerava zamijeniti postojeće sigurnosne protokole nego ih povezati u zajednički standard koji će automatizirati procese autentifikacije poruke i izvještavanja. Njegov uspjeh će ovisiti o tome koliko će široko ovaj standard biti prihvaćen kako od strane pošiljatelja tako i od pružatelja e-mail usluga. Za početak će AOL, Gmail, Hotmail i Yahoo, koji su dio ovih napora, biti u mogućnosti da provjeravaju autentičnost poruka koje dolaze iz kompanija koje su također članice a koje uključuju Bank of America, PayPal, Facebook i LinkedIn tako da će lažne e-mail poruke biti filtrirane.

Od danas i druge kompanije, male ili velike, mogu usvojiti ove nove standarde registracijom na DMARC.org. Nakon prijave, e-mail pošiljaoci će imati način da stalno komuniciraju sa provajderima e-mail usluga o tome kojim porukama koje su navodno sa njihovih domena treba biti dopušteno da dođu u inbox korisnika, a kojima ne. Kompanije će također dobivati izvješća u stvarnom vremenu o tome koliko je elektroničke pošte navodno poslato sa njihovih domena, sa kojih IP adresa su poslati i ostale podatke koji su važni da bi se ozbiljno riješio ovaj problem krađe identiteta.