Online Tržište

Nakon 17 godina, Microsoft diže ruke od svog mobilnog operativnog sistema Windows Phone.

Priču oko budućnosti mobilnog operativnog sistema završio je Joe Belfiore, direktor odela Operativni Sistemi u kompaniji Microsoft, izjavom je da Microsoft ne planira lansiranje novih telefona niti novih karakteristika za već postojeće pametne telefone.

Windows Phone korisnici su očekivali da će Microsoft unaprediti platformu novim dodacima i konačno početi raditi na popularizaciji mobilnog operativnog sistema, međutim jedino što će dobiti jesu neophodne popravke i bezbednosna ažuriranja.

Mobilni operativni sistem je već neko vreme praktično napušten i mrtav od strane Microsoft-a, međutim kompanija to nikada zvanično nije priznala. Microsoft je objavio razne verzije svog operativnog sistema za mobilne uređaje od 2000. godine a najnovija je Windows 10 Mobile objavljena 2015. godine.

Joe Belfiore navodi daje glavni razlog ne prihvatanja mobilnog operativnog sistema od strane korisnika taj što ga developeri aplikacija nikad nisu u potpunosti prihvatili tj. nema dovoljno aplikacija.

Svi mobilni operativni sistem koji su do sada propali imali su isti problem, nisu mogli privući dovoljan broj developera koji bi korisnicima mnogi ponuditi kvalitetne aplikacije za njihove uređaje. Palm-ov webOS, različite varijante Linux-a, BlackBerry 10 i mnogi drugi, svi su oni nudili tehničke mogućnosti koje su verovatno prevazilazile ono što je u tom trenutku bilo dostupno na tržištu, međutim postojao je taj problem sa developerima i njihovim razvojem aplikacija za pomenute platforme. Jednostavno, korisnici su ostali uskraćeni za kvalitetne aplikacije za pristup i upravljanje dokumentima, nije bilo dovoljno kvalitetnih igrica, tako da je i interes za te platforme bio ograničen na vrlo mali broj korisnika.

Mobilnim tržištem godinama unazad dominiraju Google Android i Apple iOS. Microsoft-ov mobilni operativni sistem je prema navodima kompanije Gartner u poslednjem kvartalu 2016. godine imao tržišni udeo od skromnih 0,5%.

Portparol Microsoft-a navodi da će kompanija nastaviti da podržava svoju trenutnu liniju Lumia telefona i druge Windows Phone telefone kao i da planiraju da na Android telefone dovedu funkcije kao što je Edge pretraživač.

Krajem prošle godine je otkriveno da Google radi na novom operacijskom sustavu pod nazivom “Fuchsia”. Od tada se nije mnogo govorilo o ovom operacijskom sustavu međutim, očitno da je Google itekako radio na njegovom razvoju što se može vidjeti po korisničkom sučelju koje je ugledalo svijetlost dana.

Za sada je poznato vrlo malo toga vezano za ovaj novi operacijski sustav. U stvari, ono što se zna jeste da se “Fuchsia” ne temelji na Linux-u kao i da će raditi na nekoliko različitih platformi, uključujući mobilne telefone i tablete.
Za razliku od Android i Chrome OS, Fuchsia se ne temelji na Linuxu već koristi novi mikrokernel razvijen od strane Google-a nazvan “Magenta” i napisan je u Google-ovom programskom jeziku “Dart”.

Što se tiče korisničkog sučelja, možete primjetiti da se početni zaslon ne fokusira na aplikacije već na osobne podatke, Google kartice i ono što izgleda kao neka vrsta izbornika za nedavno korištene aplikacije.

U središnjem dijelu je profilna slika korisnika koja kada se dodirne otkriva nekoliko brzih postavki među kojima su osvjetljenje i glasnoću. Ovo izgleda slično izborniku brzih postavki kod Chrome OS.

Povlačenjem prsta prema dolje s glavnog zaslona otkriva se novi zaslonom “nedavne aplikacije” koji umeće “aplikacije” koje se otvaraju kronološkim redoslijedom, baš kao kod Android-a. Također je zanimljivo napomenuti da Fuchsia koristi tipkovnicu koja je vizuelno vrlo slična Google Gboard na Android-u.

Magenta pomaže pokretanju operacijskog sustava s istom razinom performansi bez obzira na hardver na kojemu se nalazi i upravo je to problem s kojim se Android i dan danas bori. Također, to što je napisan pomoću softvera Flutter SDK (na jeziku Dart) omogućuje sučelju i aplikacijama da rade na Androidu ali i na iOS-u. To znači da aplikacije napisane s Flutterom mogu funkcionirati na dva glavna operacijska sustava kao i na Fuchsia što je sasvim sigurno jedan dobar načina da se spriječi potencijalni problem nedostatka aplikacija koji je uništio toliko drugih mobilnih operacijskih sustava.

Budućnost operacijskog sustava Fuchsia još uvijek je nepoznata. Neki znakovi upućuju na to da se radi o potencijalnoj zamjeni za Android koji se konstantno suočava s raznoraznim problemima koji proističu iz činjenice da ovaj operacijski sustav nije razvijen s namjerom da će ga koristiti milijarde korisnika. Fuchsia izgleda obećavajuće, a ostaje da se vidi što Google doista želi učiniti s njim.

Od 13. februara 2017. godine Google više neće dozvoljavati slanje JavaScript datoteka putem Gmail-a. JavaScript se tako našao na spisku datoteka koje je zabranjeno slati putem Gmail a koji još uključuje .exe, .msc i .bat datoteke.

Znači, ako pokušate poslati JavaScript datoteku putem Gmail-a posle 13. Februara, dobićete obaveštenje u kojem se navodi da je slanje blokirano jer sadržaj predstavlja potencijalni bezbednosni problem. Takođe, Gmail će otkriti JavaScript datoteke čak i ako ih pokušate slati u kompresovanom obliku, kao na primer .zip ili .rar.

Google ističe da se ova zabrana slanja JavaScript datoteka odnosi na Gmail i preporučuje da za slanje JavaScript datoteka koristite ostale servise kompanije kao što su Google Drive i Google Cloud Storage ili pak neka druga rešenja za deljenje i slanje svojih datoteka.

Ako niste upoznati sa razvojem Web sadržaja, JavaScript je jezik koji se koristi prilikom izrade Web aplikacija. Velika većina Web stranica koristi JavaScript datoteke koje su ugrađene kao deo same stranice.

JavaScript datoteke same po sebi nisu loše međutim, ne bi ih trebalo otvarati, ukoliko su poslate iz nepoznatog izvora, jer se podrazumevano izvršava u Windows Script Host. To znači da hakeri vrlo lako mogu da ih koriste za pristup vašem računaru te za instaliranje različitih vrsta zlonamernih programa.

Ono što je još uvek nejasno jeste da li će Google takođe prikazivati upozorenje i kada korisnik primi e-mail sa JavaScript datotekom u prilogu.

Nekada pionir i sinonim za internet kompanija Yahoo završava svoj put. Američki telekomunikacijski operater Verizon objavio je kupovinu većeg dijela kompanije Yahoo za 4,8 milijardi dolara dok će ostatak nekadašnjeg internet giganta poslovati kao nova kompanija pod nazivom Altaba.

Verizon ne kupuje cijelu kompaniju Yahoo već samo njeno Internet poslovanje koje uključuje Yahoo Mail i Yahoo Search. Ostatak kompanije Yahoo će postati investicijsko društvo koje će upravljati s udjelom u kineskom e-commerce gigantu Alibaba i vodećem japanskom internet portalu Yahoo Japan.

Najveće bogatstvo novonastale kompanije Altaba biti će 15% udjela u kompaniji Alibaba a njegova vrijednost veća je od vrijednosti Yahoo-ovog internet poslovanja koje kupuje Verizon. Tih 15% udjela koje Yahoo ima u Alibaba izuzetno je važno za investitore jer je njegova vrijednost oko 36 milijardi dolara. Treba reći da je 2012. godine Alibaba otkupila 50% svojih dionica od Yahoo-a za 7 milijardi dolara! Također, Altaba će zadržati i 35,5% udjela u Yahoo Japan, koji je zajednička investicija Yahoo i Softbank.

Izvršni direktor Marissa Mayer, suosnivač David Filo i još nekoliko veoma važnih članova upravnog odbora odlaze nakon što Verizon preuzme kompaniju Yahoo.

Treba reći da mnogi smatraju da je Marissa Mayer iznevjerila ogromna očekivanja koja su svi vidjeli prilikom njenog pompeznog dolaska na čelo Yahoo 2012. godine.

Ona je na mjesto izvršnog direktora posrnulog Internet giganta došla sa pozicije potpredsjednice kompanije Google gdje je bila zadužena za upravljanje proizvodima i inženjeringom Google proizvoda među kojima su Google Maps, Local Search, Google Earth, Street View i Latitude. Također, ona je sa 36 godina postala najmlađi član upravnog odbora kompanije Google u koju je došla 1999. godine kao 20. zaposlenik i kao prva žena inženjer.

Za sada još uvijek nije u potpunosti sigurno da će se dogovor između Verizon i Yahoo potpisan polovinom 2016. godine uopće realizirati zbog afere narušavanja sigurnosti velikih razmjera koja je dospjela u javnost u posljednjih nekoliko mjeseci a koja pokazuje da je više od milijardu Yahoo naloga ugroženo. Verizon sada razmatra mogućnost da iskoristi ovu aferu kako bi smanjio cijenu preuzimanja Yahoo-a uz prijetnju povlačenja iz dogovorenog posla.

Ako se ovaj dogovor ipak realizuje, Verizon će posjedovati Yahoo Search poslovanje, Yahoo Mail, Tumblr, Flickr i još nekoliko drugih Internet usluga.

Microsoft je predstavio svoj prvi desktop računar. Nakon glasina i spekulacija koje su trajale poslednjih meseci, Microsoft je konačno predstavio Surface Studio.

Dizajniran za “kreatore” i “profesionalace” Surface Studio poseduje 28-inčni TrueColor ekran osetljiv na dodir (3: 2 aspect ratio) u kućištu debljine 12.5mm kojeg odlikuje 13,5 miliona piksela (192 piksela po inču). Kompanija Microsoft naglašava da je to 63 odsto više u odnosu na 4K televizor.

Surface Studio spada u kategoriju “all-in-one” računara ali za razliku od mnogih drugih koji komponente ugrađuju u zadnji deo ekrana, Microsoft je izabrao da hardver smesti u samu bazu / postolje. Najjača konfiguracija u ponudi nudi šestu generaciju Intel Core i7 procesora, grafikom Nvidia 980M sa 4 GB GDDR5 memorije, 32 GB RAM-a i 2 TB za skladištenje . Snaga dolazi od napajanje jačine 270 W.

Što se tiče povezivosti, Surface Studio nudi 802.11 a/b/g/n/ac Wi-Fi, Bluetooth 4.0, ugrađenu podršku za Xbox bežične kontrolere, četiri USB 3.0 porta, čitač SD kartica, mini DisplayPort i 3.5mm priključak za slušalice. Prednja kamera od 5 megapiksela radi sa Windows Hello.

Pored toga što je kompatibilan sa Surface Pen, Surface Studio takođe može biti uparen sa novim ulaznim uređajem koji se zove Sufrace Dial.

Pritiskom na točkić, na ekranu će oživeti radialni meni koji možete kontrolisati jednostavnim okretanjem točkića levo ili desno. Pored toga, Sufrace Dial se može koristi i kao scroll točkića za brzi pregled Web stranica, dokumenata i slično. Ovo je vrlo zanimljiv i koristan uređaj koji će takođe biti kompatibilan sa Surface Book i sa Surface Pro. Surface Dial će koštati 100 dolara i biće dostupan od 10. novembra a vi ga već sada možete naručiti na Microsoft Store.

Kompanija Microsoft je počela da prima narudžbe za Surface Studio koji će imati svoj debi 15. decembra. Što se tiče cena, najniža cena za Surface Studio je 2,999 dolara za Intel Core i5, 8 GB RAM, GeForce GTX 965M GPU i 1 TB prostora za skladištenje a najviša 4,199 dolara za Intel Core i7, 32 GB memorije, GTX 980M i 2 TB prostora za skladištenje.

Microsoft je objavilo da kupuje LinkedIn za 26,2 milijarde dolara, što je najveća kupnja u 41-godišnjoj povijesti kompanije.

LinkedIn je društvena mreža pokrenuta prije 14 godina s ciljem da stručnjaci, profesionalci, što bolje prezentiraju sebe i što lakše pronađu kontakte. Prema posljednjim podacima, LinkedIn ima skoro 450 milijuna korisnika međutim, od 2013 godine kompanija bilježi gubitke.

Prema mišljenju stručnjaka prava vrijednost LinkedIn-a će se vidjeti kada bude integriran s Microsoft-ovim korporativnim softverom.

Jeff Weiner će ostati izvršni direktor LinkedIn-a a izvješća će podnositi izravno direktoru Microsoft-a Satya Nadella. Dogovor o preuzimanju podrazumjeva da LinkedIn zadrži svoj poseban brand, kulturu i neovisnost.

S ovim preuzimanjem Microsoft je konačno napravio značajniji prodor u prostor društvenog umrežavanja, što je veoma važno za kompaniju koja to na različite načine bezuspješno pokušava već duže vremena. Sada je kompanija dobila neprikosnovenog tržišnog lidera kada je u pitanju profesionalno umrežavanje koji trenutno ima 433 milijuna korisnika uz godišnji rast od 19%.

Preuzimanje LinkedIn za ovaj fantastični iznos od 26,2 milijarde dolara sigurno je iznenadila mnoge, osobito iz razloga jer Microsoft očito ne zna još uvijek šta da napravi sa posljednjim velikim akvizicijama kao što su Nokia i Skype. S druge strane, LinkedIn bi mogao vrlo brzo dokazati svoju vrijednost za Microsoft jer pokazuje rast u mnogim područjima među koje spada i Web stranica na kojoj se može pronaći značajna količina oglasa za posao.

Od kada je Satya Nadella preuzeo Microsoft, kompanija se za razliku od ranijih godina mnogo manje fokusira na prodaju softvera potrošačima, a mnogo više fokusira na poslovne korisnike i prodaju korporativne pretplate na Office 365, koji je kolekcija produktivnog softvera kao što je Word, Office i Outlook i poslovnog softvera Dynamics.

Može se reći da je Windows 10 sjajno startovao i nema sumnje da se radi o vrlo dobrom operativnom sistemu koji će sasvim sigurno uskoro biti lider na tržištu. Operativni sistem je za manje od godinu dana instaliran na više od 300 miliona uređaja, međutim najpopularniji Microsoft-ov operativni sistem je i dalje Windows 7.

Window 7 je objavljen 2009. godine i prema podacima kompanije NetMarketShare trenutno je instaliran na 47,82 posto računara. Poređenja radi, Windows 10 je trenutno instaliran na samo 15,34 odsto računara.

Windows 7 je još uvek izuzetno važan deo kompanije Microsoft. Međutim, s obzirom na njegovu starost, instaliranje operativnog sistema može predstavljati pravo mučenje jer proces podrazumeva preuzimanje i instaliranje stotine megabajta ažuriranja. Na sreću velikog broja korisnika, kompanija Microsoft je uvidela ovaj problem i predstavila sjajno rešenje.

Microsoft je predstavio “convenience rollup” za Windows 7 Service Pack 1 koji bi trebalo da reši ovaj problem. Ovo nije Service Pack 2 s obzirom da ne sadrži nove funkcije. Umesto toga, sastoji se od svih bezbednosnih i ne-bezbednosnih ispravki koje su objavljene nakon SP1 zaključno sa aprilom 2016. godine. Drugim rečima, nakon što instalirate Windows 7 Service Pack 1 potrebno je da preuzmete i instalirate ovaj “convenience rollup” i imaćete sve ispravke od objave SP1 do aprila 2016 godine.

Ono što svakako treba napomenuti jeste da je ovo potpuno opciono ažuriranje što znači da neće nikada biti ponuđeno preko Windows Update. Stoga, ako želite ovaj sjajni “convenience rollup” za Windows 7 Service Pack 1, moraćete ga sami preuzeti i instalirati sa Microsoft-ove stranice.

Istraga Europske Komisije oko navodne Google-ove zlouporabe dominirajućeg položaja na tržištu koja traje više od šest godina uskoro bi mogla dobiti epilog. Prema posljednjim informacijama Europska Komisija sprema rekordnu kaznu od oko 3 milijarde eura.

Istraga se bazirala na navode da Google zlorabi dominantan položaj na tržištu promovirajući svoju online uslugu kupovine u okviru Internet pretraživanja na štetu konkurentskih alternative koje su svoje prigovore ranije podnijeli i US Federal Trade Commission (FTC). Google se optužuje da je nepravedno kanalisao korisnike prema svojoj usluzi Google Places na štetu konkurenata kao što su Yelp i TripAdvisor. Naime, Google Places se pojavljuje na vrhu rezultata pretraživanja za skoro svako lokalno pretraživanje, bez obzira da li je to najbolji rezultat.

Slučaj, koji traje od 2010. godine, bliži se kraju a kompanija Google je u međuvremenu navodno odbila tri pokušaja na dogovor sa oštećenim kompanijama. Prema posljednjim informacijama kazna će biti objavljenja do lipnja.

Plaćanje ove velike kazne neće značiti kraj Google-ovim probleme sa Europskom Unijom. Ovaj slučaj je samo jedan u niz kontroverzi između kompanije i Europske Unije. Naime, Google se suočava sa optužbama za monopolsko ponašanje sa svojim mobilnim operacijskim sustavom Android. U optužbama se navodi da su proizvođači telefona primorani da pre-instaliraju Google aplikacija na svojim uređajima ako žele da koriste Android. Osim toga, nekoliko europskih zemalja od kompanije Google zahtijeva plaćanje milijardi dolara utajenog poreza.

Kao posljednji u nizu problema je optužba kompanije Getty Images da se Google bavi “promicanjem piratstva” na svojoj tražilici slika.

Kompanija Google jučer je objavila novosti u svom “Chrome Reward Program” koji je dio “Bug Bounty” programa financijskog nagrađivanja onih koji otkriju dojmljive greške na njegovim Web servisima, aplikacijama, ekstenzijama, Chrome, Chrome OS i Android-u. Google je odlučio da udvostruči glavnu nagradu na 100.000 dolara za hakiranje Chromebook-a ali i da uvede nove nagrade.

Google je u svom posljednjem izviješću objavio da je od 2010. godine kada je pokrenuo vlastiti “Bug Bounty” programa pa do danas, nagradio sigurnosne istraživače sa više od 6 milijuna dolara. Samo za 2015. godinu kompanija je isplatila više od 2 milijuna dolara istraživačima koji su otkrili greške na njenim platformama što je značajan porast u odnosu na godinu dana ranije kada je kompanija isplatila 1,5 milijuna dolara.

Treba reći da su “Bug Bounty” programi odličan dodatak postojećim internim sigurnosnim programima jer pomažu motivirati pojedince i skupine hakera, ne samo da bi pronalazili greške i sigurnosne propuste, nego da ih eventualno i prijave Google-u, Facebook-u, Microsoft-u i ostalima koji imaju ove programe, umjesto da ih koriste za neke nezakonite radnje.

Prije tri tjedna najpopularnija društvena mreža na svijetu je objavio da je u 2015. godini isplatila skoro milijun dolara u okviru svog Facebook Bug Bounty programa.

Google je prošle godine proširio svoj “Bug Bounty” program nudeći novčane nagrade svima koji pronađu sigurnosne propuste u mobilnom operativnom sustavu Android. Kompanija je također prošle godine ponudila i nagradu od 50.000 dolara za hakiranje Chromebook-a, ali do sada nisu primili niti jednu uspješnu prijavu. Zbog toga je Google odlučio da udvostruči nagradu koja sada iznosi fantastičnih 100.000 dolara. Očito da kompanija doista želi da neko hakira Chrome OS!

Velika otkrića zaslužuju velike nagrade. Iz tog razloga smo se odlučili za ovoliku nagradu koja će biti dostupna tijekom cijele godine, bez kvota i bez ograničenja u broja isplata,

stoji u priopćenju kompanije Google.

Što se tiče uvođenja dodatnih nagrada, Google je predstavio “Download Protection Bypass” nagradu. Ukratko, radi se o tome da će Google nagraditi sve one koji budu uspjeli da zaobiđu zaštitu kod preuzimanja u Chrome značajki sigurnog pregledavanja (Safe Browsing). Google je objavio i pravila koja možete pronaći na Chrome Reward Program stranici a koja podrazumjevaju da:

• Sigurno pregledavanje (Safe Browsing) mora biti omogućeno u Chrome-u s tim da i baza podataka mora imati najnovije ažuriranje.
• Safe Browsing poslužitelji (serveri) moraju biti dostupni na mreži.
• Binary se moraju smjestiti na lokaciju sa kojeg će ga korisnik vjerojatno izvršiti npr. mapa preuzimanja (Download folder).
• Od korisnika se ne može zatražiti da promjeni ekstenziju datoteke niti da uradi “recovery” s blokiranog popisa za preuzimanje.
• Bilo koji potrebni pokreti (gesture) moraju biti vjerojatni nastavak neke radnje i razumni potezi za većinu korisnika. Važno je znati da ako pokušavate izvršenje s više od tri razumne geste korisnika (npr. kliknite za download, otvorite .zip i pokrenite .exe) da su mali izgledi da ćete biti kvalificirani, ali i da se svaki slučaj ocjenjuje zasebno.
• Preuzimanje ne treba poslati Download Protection Ping natrag na Safe Browsing. Download Protection Ping se može mjeriti provjerom rasta na brojačima na chrome://histograms/SBClientDownload.CheckDownloadStats. Ako je primjetna promjena na brojaču, provjera je bila uspješno poslana (iznimka je brojač 7. koji broji provjere koje nisu poslane).
• Domen na kom se nalazi Binary i svi potpisi ne može biti na bijeloj listi (Whitelist). To možete provjeriti na chrome://histograms/SBClientDownload.SignedOrWhitelistedDownload

Sigurno pregledavanje (Safe Browsing) daje popis URL-ova koji sadrže zlonamjerne programe (malware) ili sadržaj za krađu identiteta preglednicima Chrome, Firefox i Safari ali i davateljima Internetskih usluga (ISP). Usluzi sigurnog pregledavanja se također može pristupiti putem javnog API-ja ili izravno na Google stranici za provjeru URL adresa.

Apple-ov programski jezik Swift konačno je postao open-source.

Kompanija Apple je prvi put predstavila programski jezik Swift za pisanje Mac i iOS aplikacije na svojoj WWDC 2014 developer konferenciji. Ovaj programski jezik radi u Apple Xcode integriranom razvojnom okruženju (IDE) i njegovim Cocoa i Cocoa Touch okvirima.

Treba reći da je kompanija Apple prvi puta u lipnju izrazila želju da open source SWIFT prevodilac i knjižnice za iOS, OS X i Linux. Apple je tada obećao da to učiniti do kraja godine, a sada je svoje obećanje i ispunio.

Kompanija koja pruža bezrezervnu podršku objektno orijentiranom programiranju i modulima za optimizaciju ranije je isticala da je Swift “nasljednik” programskih jezika “C” i “Objective-C” što je ponovila i jučer opisujući Swift kao zamjenu za programske jezike koji se baziraju na jeziku “C” (C, C ++ i Objective-C).

Veoma smo uzbuđeni početkom novog poglavlje za Swift. Nakon što je Apple predstavio programski jezik Swift, on je vrlo brzo postao jedan od najbrže rastućih jezika u povijesti. Swift olakšava pisanje softvera koji je nevjerojatno brz i siguran po dizajnu. Sada kada je Swift je otvoren program (open-source), možete pomoći da najbolje opće namjene ovog sjajnog programskog jezika postanu široko rasprostranjene. Dobrodošli u Swift zajednicu. Radimo zajedno na izgradnji boljeg programski jezik za sve.

Osim tehničke dokumentacije i izravne veze na izvorni kod, na Web stranici programskog jezika Swift također se nalazi i blog na kojem možete očekivati da Apple objavljuje sve buduće planove koje se tiču programskog jezika. Swift je dostupan pod Apache licencom i na GitHub.