Online Tržište

Telekom Slovenije uspostavio je prvu nacionalnu komercijalnu mobilnu mrežu pete generacije (5G) na postojećim baznim stanicama i u postojećem frekvencijskom spektru od 2600 MHz, koju koristi i za mrežu četvrte mobilne generacije (4G).

Preporučamo članak: Rad od kuće u vrijeme pandemije COVID-19

Telekom Slovenije navodi da će u nadograđenoj 4G/5G mreži korisnici već u ovom razvojnom koraku moći postići veće brzine prijenosa podataka nego u LTE/4G mreži, a puni potencijal 5G tehnologije bit će dostupan nakon dodjele dodatnih spektralnih opsega. Kompanija navodi da je do sada nadogradila 150 baznih stanica, što osigurava oko 25% pokrivenosti mrežom 4G/5G a do kraja godine očekuje da će pokrivenost biti veća od 35 posto.

Među glavnim prednostima 5G mreže istaknuli su puno veće brzine prijenosa podataka u oba smjera (od korisnika do korisnika) i puno kraće vrijeme odziva, s krajnje malim kašnjenjem od nekoliko milisekundi.

Kolika je razlika u brzini prijenosa podataka pokazuje naš test: Prijenos datoteku veličine 100 MB putem 4G mreže trajao je 7 sekundi. Što je mora se priznati dosta hitro. Kada smo je prabaciji na 5G mrežu, datoteka iste veličine prenesena je u samo 2 sekunde!

Mobilna mreža 5G donosi učinkovitu povezanost velikog broja uređaja (više od milijun), što omogućava razvoj pametne industrije, pametnih gradova i zajednica te kroz mogućnost rezanja mreže uvođenje mnogih virtualnih namjenskih tj. kampus mreža, koja će gospodarstvu omogućiti daljnju digitalizaciju.

Telekom Slovenije planira da njegova mobilna 5G mreža bude u obliku kampus mreža, u kojoj će unutar jedne fizičke infrastrukture biti omogućene virtualne namjenske mreže za razne vertikale, poput energije, prometa, logistike, industrije, pametnih gradova, zdravstva, itd..

Trenutno 5G mreža u Sloveniji radi na istim frekvencijskim opsezima kao i postojeće mobilne mreže. Važno je reći da nova 5G mreža djeluju s minimalnom snagom odašiljanja, da li zbog napredne tehnologije ili možda zato jer je Slovensko zakonodavstvo u području utjecaja na okoliš jedno od najstrožih na svijetu.

Također, Kineska tvrtka Huawei, koja se posljednjih mjeseci bori sa sve većim pritiskom zapadnih zemalja i Sjedinjenih Država, nije bila uključena u uspostavljanje 5G mreže u Sloveniji. Za ovaj posao slovenci su angažirali kompaniju Ericcsson.

Nakon dva tjedna od napada na NiceHash kada su hakeri ukrali 4700 Bitcoin-a, Slovenska kompanija se vraća sa obećanjem da će svim korisnicima vratiti njihove ukradene Bitcoine.

Nakon što je njihova Web stranica dva tjedna prikazivala samo obavjest o hakerskom napadu i privremenu nepristupačnost usluge, NiceHash je u noći na četvrtak ponovno počeo sa radom. Korisnici su dobili obavjest da najprije moraju uraditi ažuriranje sigurnosnih postavki i kreirati novi digitalni novčanik za primanje isplate u Bitcoin-ima.

U svojoj objavi na Web stranici NiceHash navodi da su osigurali sredstva s grupom stranih investitora sa kojima će “rudarenjem” vrlo lako svim svojim korisnicima vratiti ukradene Bitcoine. Kompanija navodi da će više detalja o vraćanju Bitcoina objaviti 31. siječnja. Do tada moraju urediti sve pravne pojedinosti.

Svim zainteresiranim preporučamo članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.

Kao što smo već objavili, Slovenski NiceHash hakiran je 6. prosinca u “sofisticiranom napadu” u kojem su otuđeni svi Bitcoini koji su u tom trenutku bili vrijedni 56 milijuna eura.

Istraga napada još uvijek traje, a kompanija intenzivno surađuju s istražiteljima i forenzičarima. Nakon napada, također su ojačane sigurnosne mjere. Glavni programer sustava u kompaniji NiceHash Matjaž Škorjanc nakon napada je izjavio uzrok vjerojatno nije financijski interes već želja da se njihovoj platformi nanese nepopravljiva šteta. Prema njegovu mišljenju, taj napad bio je jedan od najvećih i najsofisticiranijih hakerskih napada na kripto-valute do sada.

Očitno da NiceHash neće dobiti nikakve sankcije zbog neosiguranja ukradenih Bitcoina. Što se ne može reći za Južno Korejsku kompaniju Bithumb, koja se također bavi trgovanjem i rudarenjem kripto-valuta i koja je travnja također bila žrtva hakera. Oko 70 posto trgovanja s kripto-valutama u Južnoj Koreji se odvija preko Bithumb, koja je do kraja studenog imala skoro 1,5 milijuna registriranih korisnika.

Naime, kompaniju je država kaznila sa 34.000 eura zbog neosiguravanja kripto-valuti i 11.700 eura zbog “curenja” osobnih podataka. Hakeri su prilikom napada na Bithumb osim kripto-valuta ukrali i više od 30.000 korisničkih imena i lozinki.

Rano jutros se dogodio najveći cyber napad na kripto-valute. Žrtve su više od pola milijuna korisnika koji su sudjelovali u rudarenju kripto-valuta. Slovenska kripto-burza i kompanija koja se bavi rudarenjem kripto-valuta NiceHash, potvrdila je da se dogodio hakerski napad u kom je iz njihovog e-Wallet otuđeno oko 4.700 Bitcoin-a u vrijednosti većoj od 55 milijuna eura.

NiceHash je Slovenska kompanija sa sjedištem u Ljubljani. Osnivači su kompanija H-Bit, u vlasništvu Martina Škorjanca i kompanija Bitorious, vlasništvu Marko Kobala koji je aktualni direktor NiceHash-a.

NiceHash ima vrlo zanimljiv poslovni sistem. Slovenačka kompanija svojim korisnicima nudi Bitcoin-e u zamjenu za moč njihovih računalnika koje onda koristi za rudarenje nekih drugih kripto-valatu!

Svim zainteresiranim preporučamo članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.

Šef marketinga kompanije NiceHash Andrej P. Škraba ističe da je napad izveden izjemno profesionalno s uporabom metode društvenog inženjeringa.
NiceHash u suradnji s policijom intenzivno radi na otkrivanju počinitelja, čak i unutar same kompanije, zbog čega su obustavili svoj rad za najmanje 24 sata. Kao mjeru opreza kompanija moli svoje korisnike da promjene lozinke

Preporučujemo izjemno koristan članak: “Kako ukloniti trojanski virus za rudarenje kripto-valuta sa vašeg računara“.

Dobri poznavaoci navode da je ovo do sada najveći napad na određenu tvrtku i da Slovenska kompanija teško može da vrati ovaj iznos.

Sami korisnici prst krivnje upiru u kompaniju i u Martina Škorjanca koji je otac Matjaža Škorjanca, jednog od najpoznatijih Slovenskih hakera koji je 2010. godine uhićen i optužen da je autor zloglasnog virusa “mariposa” koji je zarazio više od milijun računala.

Slovenačka kompanija Pipistrel, koja se bavi razvojem električnih aviona, prošle sedmice je potpisala dugoročni sporazum o saradnji sa kompanijom Uber u oblasti proizvodnje električnih VTOL letelica.

Uber je tehnološka kompanija osnovana 2009. godine u San Francisku koja za sebe tvrdi da je “evoluirala način na koji se sve kreće”. U suštini, radi se o sjajnoj mobilnoj aplikaciji koja deluje kao posrednik između samostalnih vozača i putnika. Ono što je revolucionarno jeste to da vi više ne treba da pozivate taksi, jednostavno preuzmete aplikaciju, kojoj ćete otkriti vašu trenutnu lokaciju i gde želite da idete. Izvršićete online plaćanje i sačekati vaš taksi koji će vas odvesti na željenu lokaciju.

Uber je za relativno kratko vreme iz korena promenio način na koji su poslovale kompanije za prevoz putnika. Uber je dostupan u 440 gradova i na šest kontinenata. O kakvoj se kompaniji radi govori podatak da je trenutna vrednost kompanije oko 70 milijardi dolara.

Cilj partnerstva sa slovenačkom kompanijom je da korisnici budućeg Uber servisa “Elevate Network“ mogu naručiti električnu Pipistrel VTOL letelicu gde god da se nalaze. Slovenački Pipistrel je izabran zbog svog iskustva u ovoj oblasti je se radi o jedinoj kompaniji na svetu koja se bavi proizvodnjom i prodajom električnih letelica.

Uber planira da stvori mrežu električnih VTOL letelica u svim većim gradovima širom sveta koje će omogućavati lični i kargo transport. Planirano je da Uber i Pipistrel do 2020. godine izrade i testiraju prve letelice ovog tipa.

Kompanija Pipistrel je saopštila da potpisana saradnja podrazumeva masovnu proizvodnju električnih letelica sa vertikalnim poletanjem i sletanjem (Vertical Take Off and Landing, VTOL) kako bi se ispunili zahtevi za „bezbedan i pouzdan transport“.

Prema dogovoru, od slovenačke kompanije se očekuje da razvije letelicu koja će ispuniti zahteve za vertikalni urbani transport na kraćim destinacijama dok je Uber na sebe preuzeo razvoj softvera i hardvera za kontrolu vazdušnog prostora pomenutih letelica čiji će ključni zahtevi biti projektovanje interfejsa povezivosti sa konvencionalnom kontrolom letenja i regulatorima vazdušnog saobraćaja.

Ponosan sam i uzbuđen što je Uber prepoznao vrednost naše stručnosti i liderstva u domenu letenja na električni pogon. Ovo partnerstvo označava početak uzbudljivog putovanja ka potpuno novim načinima vazdušnog transporta na način koji ne samo što štedi vreme već i čuva okolinu,

izjavio je osnivač i direktor kompanije Pipistrel, Ivo Boskarol.

Samo i Iza Login, osnivači i vlasnici kompanije Outfit7 koja je prepoznatljiva po planetarno popularnoj mobilnoj igri Talking Tom, prema pisanju slovenačkih medija prodali su svoju kompaniju Kinezima.

Kao što smo već pisali, početkom decembra se pojavila informacija da najbogatiji Slovenci žele prodati Outfit7 te da je za preuzimanje najveći interes pokazala kineska kompanija Zhejiang Jinke Entertainment Culture Co.

Samo i Iza Login su većinski vlasnici, poseduju 60% kompanije Outfit 7 koju su osnovali 2009. godine. Kompanija je krajem prošle godine imala 120 akcionara od kojih je većina zaposlenih. Sedište kompanije je u Londonu.

Outfit 7 je tvorac 15 mobilnih aplikacija sa 5 likova koje ukupno imaju 5,4 milijarde preuzimanja i više od 300 miliona aktivnih korisnika. Glavni proizvod kompanije je izuzetno popularna mobilna aplikacija Talking Tom koja prema poslednjim podacima ima više od 250 miliona mesečno aktivnih korisnika.

Prošle godine Outfit7 je ostvario 108 miliona evra prihoda od prodaje od čega je 80 miliona evra profita. Takođe, kompanija je prošle godine isplatila 74 miliona evra dividende.

Prema još uvek nepotvrđenim informacijama, kineska kompanija je ponudila 100 dolara po akciji ili oko milijardu evra za preuzimanje Outfit7.

Slovenački mediji navode da će ogroman novac pored bračnog para Login zaraditi i svi ostali akcionari. Tako će Talking Tom i prodaja kompanije Outfit7 preko noći u multimilionere pretvoriti još nekoliko slovenaca. Marko Pistonik će prodajom zaraditi oko 215 miliona evra, bračni par Nina i Rok Zorko 82 miliona evra, Tadej Miklič 65 miliona evra, Matej Romih 65 miliona evra i Marko Štrancar 32 miliona evra.

Bravo!

Prema pisanju Slovenačkog Dela, najbogatiji Slovenci Samo i Iza Login traže kupca za svoju kompaniju Outfit7.

Glavni proizvod kompanije je izuzetno popularna mobilna aplikacija Talking Tom. Za kupovinu je navodno ozbiljno zainteresovana kineska kompanija Zhejiang Jinke Entertainment Culture Co. koja se sprema da u sledećih nekoliko dana kompaniji Outfit7 pošalje svoju zvaničnu ponudu.

Poslednjih nekoliko dana može se čuti da je prodaja kompanija Outfit7 definitivna te da su se Samo i Iza Login za prodaju odlučili još pre nekoliko meseci. Takođe, dobri poznavaoci prilika na tržištu procenjuju da bi cena Outfit7 mogla dostići 600 miliona evra.

Samo i Iza Login su većinski vlasnici kompanije Outfit 7 koju su osnovali 2009. godine. Kompanija je krajem prošle godine imala 120 akcionara od kojih je većina zaposlenih. Sedište kompanije je u Londonu.

Outfit7 postigao veliki hit sa svojim “Talking Tom and Friends”, koji su do sada imaju oko 5 milijardi preuzimanja na raznim mobilnim uređajima. Talking Tom je jedan od najpoznatijih likova iz mobilnih igara širom sveta koji ima više od 250 miliona mesečno aktivnih korisnika.

Prošle godine Outfit7 je ostvario 108 miliona evra prihoda od prodaje od čega je 80 miliona evra profita. Takođe, kompanija je prošle godine isplatila 74 miliona evra dividende.

Kineska kompanija Zhejiang Jinke je deoničarsko društvo sa tržišnom kapitalizacijom od 3,7 milijardi evra. Ono što je zanimljivo je to da je trgovanje njihovim akcijama suspendovano već mesec dana. Prema navodima rukovodstva kompanije razlog za to je plan da se preuzme kompanija iz oblasti mobilnih igara i industriji zabave.

Zanimljivo je da je osnovna delatnost kompanije Zhejiang Jinke proizvodnja hemikalija međutim, kompanija očigledno želi da izađe iz ovih okvira jer je ove godine već kupila kompaniju Zhexin IT koja se poput Outfit7 bavi proizvodnjom zabavnih aplikacija, online igara i animacija.

Prema najnovijem izveštaju kompanije Akamai, brzina Internet na globalnom nivou se značajno povećala. Naime, prosečna globalna brzina Interneta sada je 5,1 Mb/s što je rast od 14% u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, poslednje istraživanje kompanije Akamai pokazuje da samo pet odsto korisnika ima brzinu veću od 25 Mb/s.

Kompanija Akamai u svom najnovijem izveštaju beleži rast prosečne brzine Interneta u 126 zemalja. Najniži rast od 0,2 odsto zabeležen je u Japanu a najviši od 147 odsto u Kongu.

Južna Koreja i dalje prednjači sa najbržom prosečnom brzinom Interneta od 20,5 Mb/s a slede je Švedska sa 17,4 Mb/s, Norveška sa 16,4 Mb/s i Švajcarska sa 16,2 Mb/s.

Iako je Južna Koreja i dalje lider ono što je svakako zanimljivo istaći jeste da je njena prosečna brzina Interneta pala za čak 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Što se tiče ponude najvećih brzina, tu je Singapur na prvom mestu sa brzinom Interneta od 135,4 Mb/s. Na drugom i trećem mestu su Hong Kong koji nudi 101,1 Mb/s i Južna Koreja koja nudi maksimalnih 86,6 Mb/s.

U izveštaju kompanije Akamai nema Srbije niti zemalja našeg regiona. Međutim, u vrlo zanimljivom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, objavljenom početkom meseca, Srbija se nalazi na 51. mestu liste zemalja sa najboljom Internet konekcijom. Međunarodna unija za telekomunikacije takođe je imenovala Južnu Koreju kao zemlju sa najbržim Internetom.

Važno je reći da je ovaj izveštaj sam po sebi vrlo interesantan i sveobuhvatan a samo rangiranje zemalja dosta specifično jer se vrši na osnovu specijalnog “ICT Development Index (IDI)” koji zavisi od brzine Internet konekcije, obima osnovnih pretplatnika na 100 stanovnika i procenta domaćinstava koja poseduju računar. Maksimalna IDI ocena je 10.

Sa IDI ocenom 8,93 Južna Koreja se prvi put našla ispred Danske, koja je prethodnih nekoliko godina bila na vrhu liste. Island je treći dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska na četvrtom i petom mestu. Na listi 167. zemalja poslednje mesto zauzima Čad sa ocenom 1,17.

Što se tiče našeg regiona Slovenija i dalje ima najbrži Internet. Prema izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije Slovenija je na 33. mestu, Hrvatska na 42., Mađarska na 48., Bugarska na 50., Srbija na 51., Rumunija na 59., Makedonija na 60., Crna Gora na 65. a Bosna i Hercegovina na 77. mestu.

Prema ovom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, Bosna i Hercegovina i Albanija su najgore rangirane zemlje u Evropi.

Svakoga decembra kompanija Google objavi svoju "Zeitgeist" listu sa kojom pokazuju šta smo to najviše pretraživali u godini na izmaku. Google tvrdi da je ovo njihova najglobalnija Zeitgeist lista do sada. Ovogodišnja Zeitgeist lista sadrži više od hiljadu “Top 10” lista u nekoliko kategorija koje pokazuju kako su ljudi pretraživali u 72 zemalje sveta.

Na globalnom nivou, ljudi su ove godine najviše želeli da saznaju o bivšem Južnoafričkom predsedniku Nelson Mendeli, koji je umro ranije ovog meseca. Glumci Paul Valker i Cori Monteith, koji su takođe tragično preminuli u ovoj godini, nalaze se na drugoj i četvrtoj poziciji liste termina koji su se najviše pretraživali ove godine u svetu. Treba reći da su pored kategorije poznatih osoba tu i kategorije koje pokrivaju oblasti film, TV emisije, događaje, potrošačku elektroniku, i drugo.

Lista 10 termina koje su ljudi najviše pretraživali 2013 godine širom sveta izgleda ovako:

1. Nelson Mandela
2. Paul Walker
3. iPhone 5s
4. Cory Monteith
5. Harlem Shake
6. Boston Marathon
7. Royal Baby
8. Samsung Galaxy S4
9. PlayStation 4
10. North Korea

Među tih 72 zemlje koje pokriva Google Zeitgeist lista 2013 nalazi se i Srbija. Ono što je interesantno pogledati jeste kako su pretraživali građani zemlja našeg regiona. Pored Srbije, od zemalja regiona Google Zeitgeist lista 2013 pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Nažalost, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije nema, iako bi bilo jako zanimljivo pogledati šta su njihovi građani najviše pretraživali u 2013 godini.

Uglavnom, Srbi najviše vole “lako štivo”, sapunice i reality show su najtraženiji u ovoj godini. Pogledajmo kojih 5 termina su građani Srbije najviše pretraživali u 2013 godini:

Pretraživanje (generalno)

1. Kako vreme prolazi
2. Farma 5
3. Sulejman Veličanstveni
4. Paul Walker
5. Veliki Brat

Najpopularnije pesme

1. PSY – Gangam Style
2. Severina – Tarapana
3. Ceca – Poziv
4. Severina – Uzbuna
5. Saša Kovačević – Slučajno

Kako

1. Smršati
2. Smuvati devojku
3. Napisati CV
4. Rastu deca
5. Se ugojiti

Šta je

1. Tarapana
2. Ljubav
3. Nirvana
4. Instagram
5. Ovulacija

Svakako je veoma zanimljivo pogledati i ostale kategorije: “Poznate osobe”, “Dijeta”, “Najpopularniji recepti” i “Popularne sapunice”.

Hrvate zanimaju slične stvari kao i Srbe pa su sapunice definitivno najpopularnije.

Pretraživanje (generalno)

1. Sila
2. Sulejman Veličanstveni
3. Dolores Lambaša
4. Paul Walker
5. Djevojka imena Feriha

Kako

1. Kako smršaviti
2. Kako se udebljati
3. Kako zaraditi novac
4. Kako postati kadet
5. Kako izbrisati Facebook

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je tablet
4. Šta je Instagram
5. Šta je tarapana

Ostale kategorije koje pokazuju kako su Hrvati pretraživali u 2013 godini su: „Najtraženija dijeta“, „Recepti“, „Najpopularnije pjesme“, „Popularne sapunice“ i „Događaji“.

Što se tiče Slovenije Google Zeitgeist lista 2013 pokriva kategorije:

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je zvuk
4. Šta je trojka
5. Šta je gluten

Kako

1. Kako smršati
2. Kako do novca
3. Kako se srediti
4. Kako učiti
5. Kako napisati molbu za posao

Tu su još i kategorije: “Dijeta”, “Recepti” i “Popularne osobe”.

Kompletno istraživanje, po zemljama, možete pogledati klikom na Google Zeitgeist lista 2013.

Kompanija Akamai objavila je svoje “State of the Internet” izvješće koje se odnosi na posljednji kvartal 2012 godine, nudeći pregled brzina širokopojasnog Interneta po zemljama.

Što se tiče našeg regiona, Slovenija ima najveću prosječnu brzinu Interneta od 5,177 Mb/s.

Među zanimljivim podacima objavljene su i brojke koje se odnose na DDoS napade.

Prema izvještaju kompanije Akamai, prosječna globalna brzina Interneta porasla je za 5 posto, na 2,9 Mb/s.

Prve tri pozicije i dalje drže Južna Koreja (14 Mb/s), Japan (10,8 Mb/s) i Hong Kong (9,3 Mb/s).

Što se tiče regiona, prosječna brzina Interneta izgleda ovako:

• Slovenija – 5,177 Mb/s
• Hrvatska – 3,279 Mb/s
• Makedonija – 3,061 Mb/s
• Srbija – 3,054 Mb/s
• Bosna i Hercegovina – 2,454 Mb/s

U svom izvješću Akamai se također osvrće na mobilne Internet konekcije. Prosječna brzina mobilnog Interneta je 4,5 Mb/s. Generalno, mobilni promet podataka u svijetu porastao je za 28 posto u četvrtom kvartalu 2012 godine što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

Konačno, Akamai u suradnji sa 19 različitih agencija za provedbu zakona i zaštitu na Internetu daje malo bolji uvid na DDoS napade u posljednjem kvartalu 2012 godine. Svakako da ne čudi podatak da je Kina izvor za 41 posto svih cyber napada u svijetu u četvrtom tromjesečju 2012 godine što je više od ostatka liste deset zemalja iz kojih dolazi najviše cyber napada. Na ovoj listi SAD se nalaze na drugoj poziciji sa 10 posto, Turska je na trećoj poziciji sa 4,7 posto, Rusija na četvrtoj sa 4,3 posto a Tajvan na petoj sa 3,7 posto.

Akamai navodi da su njegovi korisnici u 2012 godini prijavili 768 DDoS napada što je 200 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kao jedna od najvećih svjetskih Internetskih mreža za isporuku sadržaja, koje su odgovorne za posluživanje između 15 i 20 posto Web prometa, Akamai je u stanju da prikupi ogromnu količinu informacija o mnogim metrikama. “State of the Internet” izvješće donosi uvid i o drugim područjima kao što su usvajanje širokopojasnih konekcija, povezivanje / dostupnost / problem latencije, rast usvajanja IPv6 standarda, te drugi parametri prometa na Webu.

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.