Online Tržište

Prošlog tjedna Europski Parlament je velikom većinom odbacio kontraverzni ACTA sporazum i zadao težak udarac nadama onih koji su željeli da sa ovim sporazumom postave nove standarde vezane za provedbu prava na intelektualno vlasništvo. Europska Komisija, koja u ime Europske Unije pregovara kod trgovinskih sporazuma kakav je ACTA, obećala je da će pronaći izlaz iz ove situacije. Već ranije se zatražilo od Europskog Suda Pravde da donese mišljenje o ACTA kompatibilnosti sa temeljnim Europskim sloboda u nadi da bi povoljno mišljenje moglo omogućiti Europskom Parlamentu da ponovo razmatra ovo pitanje.

Iako je ovo traženje mišljenja od Suda privuklo veliku pažnju medija ipak se ispostavilo da Evropska Komisija ima tajnu alternativnu strategiju u kojoj Kanada igra ključnu ulogu. Prema dokumentima koji su nedavno procurili u javnost, Europaska Unija planira da iskoristi Kanadsko-Europski trgovinski sporazum (CETA), pregovori su u završnoj fazi, kao pozadinski mehanizam za provedbu odredbi ACTA sporazuma.

Ovi dokumenti pokazuju da je dio CETA (Canada – EU Trade Agreement) teksta koji se odnosi na provedbu prava na intelektualno vlasništvo gotovo identičan onom u ACTA sporazumu. Treba reći da je sličnost između ova dva sporazuma i ta da su se oba vodila iza zatovorenih vrata, daleko od očiju javnosti.

Strategija Europske Komisije očito je bila da se iskoriste trgovinski pregovori EU i Kanade i kroz novi sporazum provuku odredbe odbačenog ACTA sporazuma.

Procijene su da će se CETA sporazum naći pred Europskim Parlamentom tek za godinu dana a do tada sporazum mora proći uobičajene zakonske provjere i revizije teksta.

Još uvijek je prerano govoriti da je CETA novi ACTA. Komisija ima mogućnost da promijeni poglavlja sporazuma prije nego što on dođe pred Parlament. Lično smatram da je krajnje vrijeme za reformu provedbe prava na intelektualno vlasništvo. Mislim da trenutno imamo dobar zamah te se nadam vrlo konstruktivnoj i činjenicama potkrepljenoj raspravi,

priopćio je vodeći parlamentarac Marietje Schaake.

Evropski Parlament juče je odnio pobedu nad međunarodnim trgovinskim sporazumom protiv falisfikovanja (Anti-Counterfeit Trade Agreement) poznatijim po skraćenici ACTA. Pri glasanju u Evropskom Parlamentu, 478 parlamentaraca bilo je protiv ovog kontroverznog sporazuma, 165 je bilo uzdržano, dok je samo 39 glasalo za ACTA sporazum. Treba reći da je 22 od 27 Evropskih država članica EU stavilo svoj potpis na ACTA sporazum, ipak ovo glasanje će blokirati stupanje na snagu ACTA u tim državama, a verovatno će uticati i na njegovo usvajanje širom sveta.

Pristalice ACTA tvrde da je jedan ovakav sporazum potreban kako bi se stvorili međunarodni standardi koji bi štitili one koji stvaraju muziku, filmove, farmaceutske proizvode, modne proizvode i ostalo, od piraterije i krađe intelektualne svojine na globalnom nivou. S druge strane, protivnici ACTA sporazuma koji su svoje nezadovoljstvo iskazali na ulicama gradova širom Evrope, tvrde da ovako napisan sporazum krši ljudske slobode među kojima prvenstveno dovodi u pitanje slobodan pristup informacijama.

U proteklom periodu vodile su se mnoge polemike o tome šta tačno podrazumeva ACTA, velikim delom i zato što su ekonomski močnije svetske sile o samom sporazumu pregovarale bukvalno u tajnosti.

Sporazum nije trebao donijeti nikakve značajne promene u Američkom ili Evropskom Zakonodavstvu, međutim, da se desilo da je ratifikovan ACTA sporazum, on bi pre ili kasnije mogao biti iskorišćen od strane zapadnih Vlada da se ubede siromašnije zemlje na usvajanju snažnije zaštite autorskih prava i mnogo oštrijih kazni za prekršioce.

Nekoliko zemalja sveta potpisalo je ovaj trgovinski sporazum a među njima su SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja. Ovo odbacivanje ACTA sporazuma u Evropskom Parlamentu neće direktno uticati na ostale potpisnice sporazuma, međutim s obzirom da ni jedna zemlja potpisnica još uvek nije prošla proces ratifikikacije ovo glasanje Evrope će svakako nositi određenu težinu u tim budućim procesima.

Portparol Evropske Komisije navodi da će ACTA imati još jednu šansu u Evropi nakon što Evropski Sud Pravde da svoje mišljenje o tome da li ovaj sporazum krši osnovna prava EU ili ne.

S obzirom na jučerašnji ogroman broj glasova proti ACTA, teško je poverovati da bi ovaj sporazum, bez obzira na sve, mogao proći u Evropskom Parlamentu.

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Akcije koje su poduzimane u posljednje vrijeme protiv sajtova za razmjenu datoteka imale su za cilj da upozore vlasnike ostalih sličnih servisa. Upozorenje je bilo prilično glasno i jasno, ugašen je Megaupload jedan od najvećih servisa za dijeljenje datoteka, a njegov vlasnik, čuveni Kim DotCom, i nekoliko njegovih saradnika uhapšeno je i sada se suočavaju sa veoma ozbiljnim optužbama. Nakon ovoga, a prvi su reagirali FileServe i FileSonic koji su dobrovoljno ugasili ovu svoju uslugu.

BTjunkie, jedan od najvećih BitTorrent indeksa na Internetu, odlučio je da se dobrovoljno ugasi kako bi spriječio pravne akcije kakve su doživjeli The Pirate Bay, Megaupload i drugi. Švedski Vrhovni Sud je nedavno potvrdio kazne osivačima The Pirate Bay koji su osuđeni za kršenje autorskih prava 2009 godine.

BTjunkie je osnovan u lipnju 2005 godine i od tada se nalazi među najpoznatijim BitTorrent sajtovima koji ima nekoliko milijuna mjesečnih korisnika.

BTjunkie nikada nije bio uključen u neki pravni postupak, a da bi tako i ostalo odlučeno je da se servis zatvori.
Iako BTjunkie nikada nije bio izravno označen kao netko tko krši autorska prava ipak se prošle godine našao na RIAA i MPAA popisu sajtova koji “olakšava” Site masovno kršenje autorskih prava.

Također, BTjunkie je jedan od pojmova koji je cenzurirana od strane Google-a, zajedno sa The Pirate Bay, RapidShare, uTorrent i drugim, zbog povezanosti sa online piratstvom.

Navodno je čista slučajnost to što se gašenje Megaupload-a dogodilo samo dan nakon velikih online protesta protiv SOPA i PIPA. Iako ovo gašenje BTjunkie predstavlja još jednu dobivenu bitku za industriju sadržaja, ipak rat sa dijelovima Interneta za koje oni smatraju da potiču kršenje autorskih prava, daleko je od gotovog. Sljedeća bitka može biti zakonodavna ili se može fokusirati na građansko ili kazneno pravo.

Ono što je medijsko-korporativni klan sigurno postigao jeste da je zaplašio mnoge dovodeći ih u poziciju da postupaju kao BTjunkie i FileSonic.

Češka Vlada suspendirati će proces ratifikacije ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), priopćio je danas premijer Petr Necas.

ACTA je međunarodni ugovor potpisan od strane 22 zemalje članica Europske Unije koji nastoji standardizirati mjere za zaštitu autorskih prava, obuzdati trgovinu krivotvorenom robom, uključujući i zaštićene online materijale. Preventivne mjere uključuju mogućnost novčane ali i kazne zatvora.

Kritičari ACTA sporazuma tvrde da on guši slobodu izražavanja na Internetu, poredeći ga sa Zakonom o Zaustavljanju Online Piraterije (SOPA).

Val prosvjeda protiv ovog kontroverznog međunarodnog praćen je hakerskim napadima koji nisu zaobišli Češku Republiku. U posljednjih nekoliko dana, Internet aktivisti blokirali su web stranice Češke Vlade, stranice Zastupničkog Doma i još nekoliko agencija kao izraz protesta zbog Češkog potpisa na ovom sporazumu.

Da bi ACTA stupila na snagu u Češkoj potrebno je da ga ratificira parlament ali i predsjednik države što po svemu suteći teško da može proći s obzirom da su mnogi poslanici jasno izrazili svoj stav, da ACTA sporazum u ovom obliku nemaju namjeru podržati.

Nakon velikih protesta održanih u Poljskoj, Premijer Donald Tusk suspendirao je ratificiranje ACTA sporazuma, danas je to uradila i Češka a da li ćemo nakon subotnjih protesta vidjeti još nekog od Europskih Premijera da suspendira ovaj izuzetno kontroverzi sporazum, ostaje da se vidi.

Prosvjedi protiv ACTA osim u Poljskoj održani su još u Švedskoj i Sloveniji. Ne može a da se još jednom ne spomene poziv na protest i isprika koju je zbog potpisivanja ovog sporazuma uputila Veleposlanica Slovenije svojim sunarodnicima.

ACTA sporazum je jako loš i od njega jedino korist imaju medijske korporacije i ostali vlasnici autorskih prava, nikako obični ljudi. Internet, koji je zamišljen kao slobodan medij takav i treba da ostane, ovo što se pokušava sa ACTA, SOPA i PIPA, pokušaj je uvođenja kontrole ljudi, gušenja slobode govora, online povezivanja i ostalih građanskih sloboda radi bogaćenja medijsko-korporacijskog klana koji vide šansu da sa jednim ovakvim sporazumom dobiju nešto što im svakako ne pripada.

Web sajt stopp-acta.info objavio je popis više od 100 prosvjeda koji će se održati u subotu diljem Europe. Najveći prosvjedi se očekuju u Londonu, Munchenu i Parizu.

Borci protiv ACTA sporazuma pokrenuli su i online peticiju čiji je cilj prikupiti više od dva milijuna potpisa i koja bi bila dostavljena “donositeljima odluka” u Bruxellesu u narednim danima.

Također, već je najavljena vrlo burna rasprava u Europskom Parlamentu oko ACTA sporazuma.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.

Veleposlanica Slovenije u Japanu, napravila je prilično nevjerojatnu ispriku nakon što je potpisala ACTA sporazum o ime svoje zemlje.

ACTA sporazum sam potpisala iz proste nepažnje, veoma neoprezno s moje strane jer nisam obratila dovoljno pozornosti. Jednostavno, nisam jasno povezala ovaj sporazum za koji sam imala intrukcije svoje Vlade da ga potpišem sa sporazuma koji prema mom vlastitom građanskom ubjeđenju ograničava i zadržava slobodu povezivanja na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj povijesti, a osobito ograničava budućnost naše djece,

objasnila je Veleposlanica Slovenije u Japanu, Helena Drnovšek Zorko.

Za sutra, subota 4. veljače, planirano je da se u Ljubljani održe prosvjed na kome bi se okupili svi oni koji se protive ratifikaciji ACTA sporazuma a Veleposlanica je pozvala sve ljude da se pridruže tom protestu.

Prava briga i odlučnost i odlučnost Slovenskih građana koji smatraju da ovaj sporazum mora biti zaustavljen pokazat će se sa brojem ljudi koji budu uzeli svoje učešće u ovome prosvjedu. Ono što bi htjela zamoliti jeste da li bi netko mogao da sudjeluje i u moje ime. Neka ovaj moj primjer bude opomena kako lako možemo pogriješiti,

napisala je Veleposlanica Helena Drnovšek Zorko.

ACTA sporazum izazvao je burne reakcije diljem Europe, a danas je objavljeno i da je hakerska grupa Anonymous oborila sajt Grčkog Ministarstva pravosuđa zbog potpore ovom zakonu. Nakon što su 22 članice EU potpisale ovaj kontroverzni sporazum, za 11. veljača, su zakazani prosvjedi diljem Europe protiv ovog zakona.

S obzirom da je ogroman dio javno mnijenje protiv ovoga zakona, možda budemo vidjeli da još neki od političara promijene svoj stav. Iako je ova isprika Slovenske Veleposlanice veoma hrabar čin koji je naišao na odobravanje javnog mjenja ipak ostaje da se vidi da li će to i zakazani protest za subotu biti dovoljni da Slovenija odustane od ovoga sporazuma.

Moram priznati vrlo iskreno i hrabro, malo je političara koji bi se na ovakav način ispričali javnosti (ako uopšte ima onih koji bi se za nešto iskreno ispričali).

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.