Online Tržište

Unatoč tome što je rangiran kao drugi najpopularniji web preglednik, Mozilla Firefox odavno ima problem uglavnom zbog neriješenog pitanja curenja memorije. Kao i kod prethodnih verzija, Firefox 7 će se pozabaviti sa ovim pitanjima kako bi pokušao da riješi sve dosadašnje propuste.

Firefox 7 koristit će čak do 50% manje memorije nego što su koristile Firefox verzije 6, 5 i 4. Konkretno, Firefox 7 korištenje memorije će ostati stabilno ako ga ostavite da radi preko noći, a oslobodit će više memorije kada zatvorite mnoge kartice. To znači da je Firefox 7 brži (ponekad čak drastično), a uz to je manje vjerojatno da će se srušiti, osobito kada imate mnogo otvorenih web sajtova,

priopćio je Nicholas Nethercote, Mozilla developer.

Mozilla preglednik je kritiziran zbog njegove potrebe da koristi velike količine RAM-a koje ne oslobađa kada korisnik zatvori prozore ili kartice. Nethercote priznaje te nedostatke, ističući da su neke verzije bili učinkovitije od drugih. On je pohvalio Firefox verzije 3, 3,5 i 3,6, ali je također naglasio da su se stvari pogoršale sa verzijom 4, dijelom zbog svih novih značajki, agresivnog JavaScript skupljanja smeća i dekodiranja slika.

Mozilla developer smatra da ponekad Firefox dobiva nepravedne percepcije, za koje su uglavnom krivi dodaci u pregledniku (browser add-ons). Na primjer, jedan korisnik je utvrdio da je CyberSearch 2.0.8 dodatak uzrokuje da baze podataka SQLite naraste na više od 300 MB. Drugi korisnik je utvrdio da jedan ili više dodatak uzrokuje da ta ista baza podataka naraste i do 1.2GB.

Prema podacima kompanije NetMarketShare, Microsoft Internet Explorer je i dalje najpopularniji web preglednik sa 52,71 posto tržišnog udjela. Mozilla Firefox ima 21,47 posto, dok Google Chrome trenutno može da računa na 13,49 posto tržišnog udjela.

Očekuje se da će Firefox 7 biti pokrenuti 27. rujna, dok će beta verzija biti dostupna od sljedećeg tjedna.

Inženjerski tim kompanije IBM objavio je da je razvio novi tip PCM memorije (phase change memory) koja pamti nekoliko bitova po ćeliji i koja u poređenju sa aktuelnom flash memorijom omogućava 100 puta brže čitanje i zapisivanje. PCM memorije su do sada mogle pamtiti samo jedan bit po memorijskoj ćeliji, tako da je rešenje IBM tima  izuzetan napredak u ovoj tehnologiji.

Takođe, u poređenju sa 25-nanometarskom MLC NAND, koja ima oko 3.000 ciklusa zapisivanja, nova PCM memorija omogućava minimalno 10 miliona ciklusa zapisivanja podataka. Prototip čipa rađen je u 90-nanometarskoj CMOS tehnologiji i ima latenciju zapisivanja podataka od 10 mikrosekundi.

Prema navodima iz kompanije IBM, ova memorija je bazirana na posebnoj leguri koja se uz pomoć kontrolisnih snopova elektriciteta može prebacivati iz jedne faze u drugu.

Ova IBM-ova memorija sledeće generacije trebala bi se početi koristiti od 2016 godine a moći će se koristiti u svim uređajima, od mobilnih telefona do servera.

Nova memorija iz IBM Labs-a obećava da će revolucionirati koliko podataka možemo da pohranimo i koliko joj brzo možemo pristupiti na našim mobilnim i desktop uređajima.

Šest godina nakon što je predstavljen teorijski koncept, IBM je objavio kako je njegova Racetrack memorija konačno jako blizu komercijalnoj primjeni.

Naime, IBM-ovi istraživači su objavili kako su nedavno potvrdili kako su njihovi teorijski modeli ispravni, te mogu biti iskorišteni za razvoj i proizvodnju novog tipa memorije. Racetrack memorija kombinira najbolje elemente flash memorije i pohrane podataka temeljene na magnetskim tehnologijama, te takva osigurava do 100 puta veću gustoću zapisa u odnosu na tehnologije koje se trenutno koriste uz znatno manju potrošnju energije.

Racetrack memorija je dobila ime po tome jer se magnetski bitovi stalno kreću unutar tankih staza od nanožica unutar memorijskog čipa, stoga umjesto da se glava za čitanje miče prema podacima, oni velikom brzinom dolaze do mjesta gdje mogu biti pročitani.

Ukoliko se uspješno primjeni u praksi, Racetrack memorija bi jednog dana trebala zamijeniti standardne RAM memorijske čipove, Flash memoriju, pa čak i konvencionalne hard disk-ove.

Sami podaci su pohranjeni u magnetskim regijama poznatim kao domeni. Koristeći kretanje pojedinačnih elektrona, Racetrack memorija može pokretati ove domene stotine milja na sat te ih zaustaviti na atomski precizno mjesto što omogućuje da ogromne količine informacija budu preuzete za manje od milijarditog dijela sekunde.

No, obzirom da se memorija temelji na bitno različitim principima u odnosu na standardne memorijske čipove potrebna su velika ulaganja u razvoj proizvodnih procesa i pronalaženja najpogodnijih materijala stoga ćemo vjerojatno morati još relativno dugo čekati za njezinu komercijalnu primjenu. Listen

U vrijeme kada su računala još uvijek težila stotine kilograma i prvenstveno bila korištena u vojne svrhe, memorija računala se oslanjala na katodna zračenja za preuzimanje podataka, ali ratnoj mornarici je bilo potrebno brže računalo koje bi moglo pokrenuti simulaciju leta u stvarnom vremenu.

Na Massachusetts-kom tehnološkom institutu, istraživački tim predvođen profesorom Jay Forrester-om je razvio trodimenzionalnu magnetsku strukturu pod Kodnim nazivom projekt Whirlwind.

Forrester je podnio zahtjev za patent za svoj izum 11. svibnja 1951 godine. Projekt Whirlwind ostao je aktivan sve do 1959 godine iako tehnologija nikad nije upotrijebljena u simulatoru leta.

Ovaj jubilej možete da proslavite na naćin da nadogradite memoriju svoga računala.