Online Tržište

Zamračenja sajta koje je napravila Wikipedia kao čin online prosvjeda protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA), naišao je na dosta kritike a među najglasnijim je bio Dick Costelo iz Twitter-a koji je to nazvao čistom gluposti.

Wikipedia je iskoristila svoj položaj da sa ovakvim dramatičnim potezom skrene pozornost i podigne svijest ljudi o tome kakve opasnosti se kriju iza ovog zakona.

Wikimedia je mogla sebi da priušti ovakav potez, čak bi se kasnije moglo ispostaviti da bi zbog njega mogla i profitirati je Wikimedia Foundation nema prihoda, ona živi od donacija, ali koliko bi izgubile ostali web sajtovi da su napravili istu stvar?

Ako bi samo pogledali neke od najvećih web sajtova, uzeli u obzir njihovu godišnju online zaradu i zamislili da su i oni poput Wikipedia zamračili svoje sajtove samo na jedan dan, izgubljena online zarada bi bila višemilijunska.

Google na primjer zarađuje oko tri milijarde dolara mjesečno od oglašavanja, od kojih većinu donose tekstualni oglasi. To se onda svodi na to da bi Google izgubio oko 100 milijuna dolara da je zamračio svoj sajt na 24 časa. Stoga i ne čudi što to nije uradio već je svoje neslaganje sa SOPA pokazao tako što je postavio link podrške protestu na svojoj početnoj stranici.

Što se tiče Facebook-a, prema nekim predviđanjima njegova zarada u 2011 godini bila je oko 4 milijardi dolara, što znači da bi u slučaju zatvaranja na jedan dan izgubili gotovo 11 milijuna dolara, i ne samo to, ono što bi bilo možda još gore jeste da bi tim potezom dobili milijune ljutih korisnika.

Twitter bi izgubio najmanje novca da je zamračio svoj sajt danas. S obzirom na njegov godišnji prihod od oko 140 milijuna dolara, Twitter-ov gubitak bi bio oko 400.000 dolara.

eBay je u 2011 godini zaradio oko 10 milijardi dolara što znači da bi samo on ima gubitak od gotovo 27 milijuna dolara, ne uzimajući u obzir gubitke koje bi imao svaki online prodavac pojedinačno.

Gigant online prodaje, Amazon, zaradio je oko 30 milijardi dolara prošle godine, tako da je imao oko 80 milijuna razloga zašto nije zamračio svoj sajt.

Posljedni financijski podaci kompanije Yahoo pokazuju da je njihova online zarada u trećem kvartalu iznosila 1,07 milijardi dolara. Na temelju toga, Yahoo bi za jedan dan izgubio oko 11,8 milijuna dolara, ali sigurni smo da o tome nisu ni razmišljali s obzirom na nova dešavanja u nekadašnjem gigantu Interneta, naime danas je suosnivač Yahoo-a Jerry Yang napustio kompaniju.

Neka rana predviđanja navode da bi Groupon ove godine trebao da zaradi oko 2,5 milijardi dolara. To znači, da je danas uradio isto što i Wikipedia, njegova online zarada bi bila manja za oko 7 milijuna dolara.

Sve u svemu, kada se pogledaju ove brojke mnogo je jasnije zašto se ostali nisu odlučili na ovaj dramatičan akt protesta koji je danas napravila Wikipedia.

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Veliki broj sajtova planira da podrži “blackout” koji je zakazan za sutra, sreda 18. januar, kao čin online protesta protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA).

U poslednjih nekoliko dana legislacija anti-piraterijskog akta u Americi (SOPA) je pod sve većim pritiskom javnosti. Čak je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost oko Zakona u ovom formatu. Neki od najvećih svetskih sajtova među kojima su i Wikipedia i Reddit, potamniće će u sredu u znak protesta zbog ovog lošeg Zakona za borbu protiv piraterije.

Veliki broj web sajtova koje su zainteresovane za podršku ovom protestu, dvoume se zbog zabrinutosti za svoj plasman na stranicama sa rezultatima pretraživanja nakon blackout-a.

Na Google+ Pierre Far iz kompanije Google dao je nekoliko važnih saveta po ovom pitanju.

Ove preporuke se odnose za svaku vrstu namernog privremenog zastoja, bilo da je u pitanju neki protest ili održavanje. Suštinski korak je da se koristi 503 HTTP statusni kod, koji ukazuje “nedostupnost servisa” za sve URL-ove koji učestvuju. To Google-u govori da ovo privremeno stanje stranica nije njihov “pravi” sadržaj, tako da ga pretraživač neće indeksirati.

Pierre Far navodi da će Googlebot crawling rate pasti kada vidi naznaku u 503 zaglavlju ali da je to normalno i to će vrlo brzo vratiti u normalu nakon zamračenja sajta. On navodi i da webmasteri koji će zamračiti samo neke delove sajta ne bi trebalo da menjaju statusni kod ili da eksplicitno zabranjuju crawling u robots.txt fajlu, koji Googlebot-u daje instrukcije koje su specifične za sajt. Google Webmaster Tools će izvestiti o grešci, ali to je normalno.

Savete i uputstva za zamračenje web sajta koje je dao Pierre Far-a možete pročitati na Google +.

Članovi Europskog Parlamenta su zahtijevali pojašnjenje onoga što zakonodavci namjeravaju učiniti povodom sukoba između Direktive o Zaštiti Podataka Europske Unije i Patriot Act, SAD-a.

Mnoga pitanja su se otvorila nakon što je kompanija Microsoft prošlog tjedna priznala da će vjerojatno morati predati Američkim Vlastima podatke o Europskim korisnicima koji se nalaze na novoj Cloud usluzi. Tvrtku također primorava Patriot Act da bilježi i druge pojedinosti poput nekih prijenosa podataka i ostalo.

Ovo je u izravnoj suprotnosti sa Europskom Direktivom u kojoj se navodi da organizacija mora obavijestiti korisnike kada otkrivaju njihove osobne podatke.

Da li Komisija smatra da SAD Patriot Act na ovaj način učinkovito prevladava EU Direktivu o Zaštiti Podataka? Što će Komisija učiniti kako bi riješila ovu situaciju, te kako misle osigurati da se Europska pravila o zaštiti podataka mogu djelotvorno provoditi i da se zakonodavstvo neke treće zemlje ne stavlja iznad zakonodavstva Europske Unije?

pitali su poslanici Europskog Parlamenta.

Microsoft je i do sada mogao prenijeti podatke iz EU u SAD na osnovu Safe Harbor sporazuma. Safe Harbor sadrži sedam načela, uključujući razumnu sigurnost podataka i jasno definiranu i učinkovitu provedbu, tako da su se neke stvari ipak morale poštovati. Sada međutim, sve to postaje bezvrijedno ako se Američke Vlasti pozovu na Patriot Act.

Bojim se da je sadašnja vrijednost Safe Harbor sporazuma vrlo mala, skoro nikakva, jer je došlo do toga da su Američke tvrtke koje nude čuvanje podataka u Europskom Cloud-u još uvijek dužne da Američkim Vlastima omoguće pristup tim podacima na temelju Patriot Act-a. Europljanima bi bilo bolje da zadrže svoje podatke u Europi. Ako partnerska kompanija za Europske Cloud rješenje nudi jamstvo da će podaci ostati unutar Europske Unije, onda je ona bez sumnje najbolji izbor,

naglašava IT odvjetnik Theo Bosboom.

Ovaj savjet je udarac mnogim Cloud Computing kompanijama registriranim u SAD, uključujući Microsoft, Facebook i Google. Nova Microsoft Cloud usluga, koja bi trebala biti lansirana sljedeći tjedan, će izdvojiti regije u kojima će fizički pohranjeni podaci korisnika. Međutim, kompanija ne može jamčiti da podaci EU korisnika neće bi dostupne nekim službama.

U ograničenom broju okolnosti, Microsoft će možda morati otkriti podatke bez vašeg prethodnog pristanka, uključujući zadovoljenje zakonskih uvjeta ili zaštite prava ili zaštite vlasništva kompanije Microsoft,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.