Online Tržište

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.

Grupe zemalja G8, u koju spadaju Francuska, Italija, Nemačka, Velike Britanija, Japan, Kanada, Rusija i SAD, sastali ove nedelje u Dovilu u Francuskoj da bi razgovarali o ogromnom broju pitanja među kojima se nalazi i pitanje Interneta. U dugom saopštenju na kraju sastanka u petak, zemlje su nakon iznošenja svojih viđenja Interneta dogovorile i jasno istakle da se zakoni koji važe u sajber prostoru moraju identično primjenjivati kao i u stvarnom svetu.

U dokumentu koji je proistekao iz dogovora G8 navodi se da mnogo dobrih stvari o slobodnom izražavanja, demokratizaciji moći Interneta, i potreba za "ne-diskriminacijom i fer konkurencijom". Dokument takođe primećuje da te osobenosti "moraju biti uključene u širi okvir" poštovanja zakona i zaštite intelektualne svojine.

Ovaj okvir "mora da primeni istu zaštitu, sa istim garancijama, kako svuda tako i na Internetu".

A to znači, kada je u pitanju intelektualna svojina, da je potrebno više akcije nego do sada.

Što se tiče zaštite intelektualne svojine, posebno autorskog prava, robne marke, poslovne tajne i patenata, prepoznajemo potrebu da se nacionalni zakoni i okviri bolje primenjuju. Mi smo tako ponovili našu posvećenost da se obezbede efikasnije akcije protiv povrede prava intelektualne svojine u digitalnoj areni, uključujući i akcije koja se tiču sadašnjih i budućih povreda. Shvatamo da efikasno sprovođenje pravila koja se odnose na prava intelektualne svojine zahtevaju odgovarajuću međunarodnu saradnju relevantnih interesnih strana, uključujući i privatni sektor. Mi smo posvećeni identifikovanju načina da se olakša veći pristup i otvorenost za znanje, obrazovanje i kulturu, uključujući i podsticanje inovacija i dalju legalnu online trgovinu roba i sadržaja, uz poštvanje prava intelektualne svojine,

navodi se u dokumentu.

Pozdravljamo Samit G8 i priznanje potrebe da zakoni i okviri treba da vode ka poboljšanju sadašnjeg stanja. Takođe pozdravljamo njihovu posvećenost da se obezbedi efikasna akcija protiv povreda prava intelektualne svojine u digitalnom svetu.

navode u svojoj reakciji na ovaj dokument grupe trgovaca muzikom i filmovima.

Evropska grupa za ljudska prava "Article 19" usprotivila se ovom G8 dokumentu navodeći da se "izgleda prihvataju nova ograničenja slobode govora na Internetu povećanjem sprovođenje prava intelektualne svojine, što nedvosmisleno rezultira kršenjem pravo na slobodu izražavanja."

Francuski predsednik Nicolas Sarkozy, koji je pomogao u organizovanju sastanka G8 u Parizu, već godinama govori o stvaranju "civilizovanog" Interneta, čiji je ključni sastojak takođe zaštita intelektualne svojine.

Mnogi su mišljenja da je ovo uvod u cenzuru Interneta od strana država i moćnih organizacija.

Da li je ovo početak kraja Interneta kakvog poznajemo, ostaje da se vidi, ali promena će sigurno biti.