Online Tržište

Jedno od velikih najava na Google I/O Developer konferenciji je lansiranje notebook-a koje pokreće Chrome OS, simbolično nazvan Chromebook. Da pojasnimo malo o čemu se radi.

Što je točno Chromebook?

”Chromebook“ je termin koga uvodi Google i ostali oko njega a koji opisuje prijenosna računala dizajnirana za korištenje sustava Chrome OS. Termin „netbook“ se odnosi na mini-laptop (općenito modeli do 10,1 inčnim zaslonom) sa ne previše moćnom specifikacijom koji pokreće redoviti operativni sustav (obično neke verzije sustava Windows). Očekuje se da će biti moguće kupiti Chromebook u svim veličinama, a model koji se trenutno nudi ima 12,1 inčni zaslon, što ga čini većim od netbook-a.

Koja je razlika Google Chrome OS u odnosu na Windows, Mac OS X i Linux OS?

Chrome OS je baziran na Gentoo Linux-u. Za razliku od većine desktop operativnih sustava, dizajniran je za pokretanje aplikacije dostavljenim putem Web-a. On se fokusirati na aplikacijama isporučivim putem Cloud-a ili što bi pojednostavljeno mogli reći "stvari kojima pristupate preko Interneta", znači operativni sustav nadopunjuje ostalu Google ponudu, kao što je njegova online Office usluga Google Docs. (uzimajući ovo u obzir Chromebooks je mogao biti nazvan i Cloudbooks). Google Chrome Web Store već sada nudi veoma širok izbor web aplikacija.

Da li Chrome OS ima neke prednosti kada je u pitanju pristup web aplikacijama?

Chrome OS je lagan operativni sustav. To znači, na primjer, veliku brzinu boot-a (osam sekundi, prema navodimaGoogle-a). Osim toga, tu su i sigurnosne prednosti za organizacije koje ih implementiraju, zahvaljujući nesposobnosti za instalaciju lokalne aplikacije i sandboxing različitih aplikacija krajnjih korisnika. Lokalni podaci pohranjeni na Chromebook-u su kodirani kako bi pružili dodatnu sigurnost. Google radi na "Chromoting-u", koje treba d omogući daljinski (remote) pristup računalima sa sustavom Windows i Mac OS X.

Tko će proizvoditi Chromebooks?

Kompanije Samsung i Acer su potvrdile da se proizvoditi Chromebooks (za Američko tržište sigurno). Samsung će proizvoditi 12,1 inčni model koji će se prodavati kao Wi-Fi model sa cijenom od 429 dolara i Wi-Fi i 3G model koji će koštati 499 dolara. Acer Chromebook će koštati 349 dolara i uključuju 3G. U ove cijene ulazi i 100MB 3G podataka mjesečno putem Verizon-a. Narudžbe za Chromebooks će biti otvorene od 15. lipnja, putem Best Buy-a i Amazon-a.

Zemlje u kojima će Chromebook biti dostupan?

Prema navodima kompanije Google, Chromebook će se moći kupiti u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji. Kompanija navodi da će blagovremeno obavještavati o dostupnosti u ostalim zemljama.

Što znači "hardver kao servis"?

Chromebooks će se prodavati standardno, kao i svi ostali notebook-ovi, ali će također biti dostupan i preko pretplate. Ove pretplate će koštati od 28 dolara po Chromebook-u za poslovne korisnike u SAD-u. Organizacije iz javnog sektora i škole će moći dobiti Chromebook po cijeni od 20 dolara. Ove cijene uključuju podršku i zamjenu dijelova, udaljenu administraciju i ostalo. Google-ov viši potpredsjednik za Chrome, Sundar Pichai, opisao je pretplatnički model kao "softver i hardver kao usluga".

BSA (Business Software Alliance) je organizacija koja se bavi borbom protiv piraterije i zaštitom autorskih prava u čije članove spadaju najveća imea u softverskoj industriju među kojima su i Adobe Systems, Apple, Microsoft i Symantec. BSA je objavila svoj izveštaj o stopi piraterije u svetu.

Globalno ispitivanje javnog mnjenja koje je sproveo pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo, tokom kojeg je 70 posto njih podržalo plaćanje inovatorima za njihove proizvode kako bi se ostvario dalji tehnološki napredak. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta sa visokim stopama piraterije.

Centralna i Istočna Evropa kao i Latinska Amerika imaju najveću stopu piraterije, sa 64 posto piratskog softvera. Nešto manje piratskog softvera koristi se u Aziji, u proseku 60 posto, na Bliskom Istoku oko 58 posto. Zapadna Evropa ima stopu piraterije od 33 posto, a u Severnoj Americi ona iznosi 21 procenat.

Od globalnih pokazatelja izneseni su podaci o vrednosti nelicenciranog softvera u region Srednje i Istočne Evrope koja iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u studiji provedenoj u 2003 godine. Takođe, polovina od 116 zemalja koje je obuhvatila ova studija imaju stopu piraterije od 62% ili više, dok je globalna stopa piraterije 42%.

Kada bi se to pretvorilo u novac, značilo bi da se u celom svetu prošle godine potrošilo 95 milijardi dolara na legalan softver, dok je tokom iste godine u svetu instalirano i nelegalnog softvera u vrednosti od 58,8 milijardi dolara. Istraživanje pokazuje da je najčešća forma piratizovanja, kupovina jedne legalne kopije koja se potom instalira na veći broj računara, što se praksa koju, prema navodima u ovom izveštaju, praktikuje 51 posto korisnika, koji najčešće ne znaju da time čine krivično delo, ističe BSA.

Blekko je objavio neke novosti u postavki privatnosti. Osobni podaci (poput IP adrese) sada će biti zadržane maksimalno 48 sati. Usporedbe radi, politika zadržavanja kompanija Google i Yahoo je 18 mjeseci a Microsoft Bing, 6 mjeseci.

Ostali noviteti vezani za privatnost koje je Bleko objavio uključuju: novi HTTPS preferirani sustav, koji automatski upućuje korisnike na HTTPS (bezbjedne) web stranice u mnogim slučajevima i SuperPrivacy i NoAds opt-out postavke privatnosti, omogućuju korisnicima da izbace oglase i smanje logiranje.

Blekko pruža HTTPS na svojim web stranicama ali to nije dovoljno da bi se obezbijedila sigurnost informacija korisnika. Ako pretražujete Web koristeći nesiguran WiFi, i kliknite na ne-HTTPS Wikipedia link u rezultatima pretraživanja, bilo tko u blizini može da vidi kojoj Wikipedia stranici pristupate. Također se veoma lako mogu vidjeti uvjeti pretraživanja koje ste koristili. Međutim, ako isto pretraživanje uradite koristeći Blekko, vi ćete biti potpuno sigurni kada kliknete na Wikipedia link, vaši privatni podaci će biti zaštićrni. Tražilice i previše znaju o svojim korisnicima. Cilj nas u Blekko je da pronađemo ravnotežu između zadržavanja informacija koje pomažu u poboljšanju naše tražilice, i ne zadržavanja informacija koje korisnik preferira zadržati privatnim,

izjavio je tehnički direktor Greg Lindahl.

Ono što je vidljivo da Blekko pokušava jeste da se na neki način odvojiti od konkurencije. Tome u prilog ide i ova današnja objava ali i nedavna integracija s Facebook-om, ili činjenica da sui z rezultata pretraživanj izbacili domene koji se smatraju farmama sadržaja.

Nema sumnje da se Blekko trudi da bude drugačiji ali mislim da će još mnogo vremena proći dok ga korisnici u većem broju ne prihvate.

Korisnici Android uređaja u našem regionu će konačno od sledeće nedelje moći da kupuju aplikacije u okviru Android Market-a. Naime, Google sledeće nedelje konačno proširuje listu zemalja koje će moći kupovati aplikacije na Android Market-u.

Ovo se odnosi na zemlje našeg regiona, Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju ali i na još 95 zemalja.

Ovo je jako važna vest za sve regionalne korisnike Android uređaja. Sam smisao smartphone-a (pametnih telefona) je u aplikacijama, a bez pristupa online trgovini postaju skoro kao obični telefoni, osuđeni na često loše i slabo funkcionalne besplatnih aplikacija.

Amazon, kao veoma ozbiljan konkurent Android Market-u je naterao Google da osim ove proširene liste podržanih zemalja, ponudi još nekoliko novosti. među kojima je poboljšanje interfejsa svakako najvažnije. Android Market će tako dobiti dvije nove stranice, "Trending" i "Top Grossing" liste koje će biti regionalizovane, a znatno je poboljšano filtriranje i pronalazak aplikacija. Osim toga, Android Market će dobiti i liste najboljih aplikacija koje se plaćaju ili najboljih novih aplikacija, ali će i preporučivati korisnicima nove aplikacije, na osnovu onih koje su ranije preuzimali, a od juna, Android Market dobija podršku i za velike aplikacije, do 4GB.

Google je sa ovim novostima obradovao mnogobrojne korisnike Android uređaja u regionu, koji sada ne moraju da se dovijaaju kako bi pribavili neku aplikaciju za svoj uređaj.

Prvi Android smartphone se pojavio 2008 godine. Nakon toga, 2010 godine, platforma se proširila na Tablet a sada, Android želi ući i u vaš dom.

Na svojoj I/O Developer konferenciji, Google je prikazao jedan dio svog projekta Android@Home, koji proširuje Android platformu i na domove korisnika. To znači da bi jednog dana u budućnosti, mogli kontrolirati sve kućanske aparate, perilicu posuđa, sustav grijanja, svjetla i ostalo, koristeći svoj Android uređaj kao daljinski upravljač.

Zamislite telefon kao nukleus od koga je sve ovo počelo. Mi otvaramo platformu do svako može učiniti sve što zamisli,

izjavio je Google-ov direktor inženjeringa Joe Britt.

Iako je na konferenciji ponudio samo mali detalj, Google objašnjava da je esencijalno stvoren okvir za kontrolu bežične komunikacije između uređaja u vašem domu. Tijekom prezentacije Joe Britt je prikazao ovu bežičnu komunikaciju koristeći Motorola Xoom Tablet sa kojim je kontrolirao svjetla na pozornici. Google je ovo izveo sa prvm službeno najavljenim partnerom, Lighting Science.

Za Google, Android@Home projekt je prvi korak u "internet stvari", pojam koji se koristi za opisivanje rastućeg trenda proizvođača koji proizvode inteligentne, povezive uređaje. Velike tech tvrtke poput ARM Holdings i Hewlett-Packard-a već odavno su uključeni u ovaj prostor, od pružanja jeftinih mikrokontrolera i toolkits da hobista i inženjera, za stvaranje bežičnih senzorskih sustava koji mjere seizmičke aktivnosti. U biti, projektima poput ovih u konačnici je cilj da "glupe" ili nepovezive uređaje zamijene "pametnim" (povezivim).
Ova vrsta bežične komunikacije između uređaja već postoji, umrežene "pametne zgrade" koje često uključuju praćenje temperature i rasvjetnih tijela.

No, Google kaže Android @ Home presijeca neke od troškova često povezan s postojećim bežičnim sustavima praćenja. A prema Google direktor inženjerskog hardvera Matt Hershenson, projekt će se otvoriti mogućnosti za stvaranje pametnih uređaja za programere koji inače ne bi imali šanse.

Uz Android@Home, Google je također prezentovao i Android Open Accessory potporu. Ovo omogućuje eksterni hardver, kao što su miš ili Xbox kontroler, za interakciju sa Android uređajem. Ako želite priključiti neki dodatni uređaj koji zahtijeva aplikaciju kako bi funkcionirao, biti ćete preusmjereni na Android Market kako bi preuzeli odgovarajuću aplikaciju. USB podrška je trenutno dostupna a Bluetooth podrška se očekuje u budućnosti.

Android Open Accessory je ugrađen u Android 3.1 " Honeycomb", kao i u Android 2.3.4 "Gingerbread".

Optimizacija za tražilice (SEO) i socijalni mediji su se u posljednjih nekoliko godina dosta približili. Sada se čini da su integrirani više nego ikada, posebno što i Google sve više eksperimentira sa dovođenjem u socijalnih elemenata u rezultate pretraživanja.

Praktično se svelo na to da bez jednih i drugih ne možete, bilo po pitanju posla ili dovođanja potencijalnog prometa. Najbolja SEO praksa što se tiče najpopularnije socijalne mreže današnjice, Facebook, se svodi na:

Ključne riječi i copywriting
Ovo često može da napravi nedoumicu između pisanja sadržaj imajući isključivo korisnika na umu, ili pisanje sadržaja fokusirajući se na SEO. Dobra praksa SEO copywritinga još uvijek se možete primijeniti u pisanju vašeg update-a za Facebook stranice. Budući da svatko tko pretražuje Facebooku ima mogućnost da vidi rezultate od “svatkog“, tada vaši postovi koje pišete na svojoj Facebook stranici mogu postati presudni za pronalaženje od strane korisnika koji su u potrazi na nečim. Potrebno je da vaše pisanje bude relevantno sa vašim brendom ili nišom u kojoj djelujete. Pri ažuriranju bi svakako trebali da obratite pažnju na ključne riječi, koje bi korisnici mogli koristiti u pretraži koja bi ih na kraju dovela na vašu stranicu.

Linkanje
Opšta pravila dobrog linkanja važe i za Facebook stranice. To podrazumijeva da linkate često i na relevantne stranice. Na nekim mjestima vam Facebook daje mogućnost korištenja anchor teksta u linkovima, što je dobra praksa koje treba da se pridržavate. To na pimjer možete učiniti u odjeljku “Notes” na svojoj stranici. Važno je napomenuti da je jako bitno da koristite relevantne ključne riječi u anchor tekstu, koje se odnose na stranicu na koju upućujete. Slanje linkove sa vaše Facebook stranice je važno u tome što pomaže u poboljšanju vašeg SEO rangiranja unutar Facebook pretraživanja. Trebali bi iskoristiti mjesta na kojima vam Facebook omogućava da to učinite, što uključuje zid i info tekst. Jedno od najvažnijih mjesta za linkanje sa stranice jeste u dijelu „About“. Iako se na ovom dijelu ne možete postaviti anchor tekst ipak možete da postavite standardan link, na primjer svog web sajta.

Korištenje ključnih riječi u naslovima fotografija
Iako je za određene aktivnosti unutar Facebook stranica predviđen “no follow” od strane Google-a, ipak bi trebali da se pridržavate dobrig ključnih riječi i strategije linkanja gdje god vam je to dopušteno. Baš to se odnosi i na odjeljak sa “fotografijama“ na vašoj stranici, koji inače mnogi često previde. Fotografije u ovom smislu se jako zahvalne jer se veoma brzo ažuriraju i dijele sa ostalim korisnicima. Potrebno je da u opisu (description) vaše fotografije ne zaboravite uključiti relevantne ključne riječi. Također, imajte na umu zadovoljavanje potreba i korisnika i tražilice. Vi se prvenstveno obraćate svojim fanovima, pa je stoga potrebno da ključne riječi budu prirodno unesena u opis. Također, obratite pažnu na one ključne riječi koje možda želite da se pronađu i u Facebook i u Google pretraživanju.

Google je pokrenuo svoju glazbenu uslugu koja omogućuje pohranu i pristup glazbi bez obzira gdje se korisnik nalazi. Usluga, Music Beta by Google, će biti besplatna za američke korisnike koji budu dovoljno sretni da budu pozvati od Google-a, a prioritet su oni korisnici koji su vlasnici Verizon verzije tablet-a Motorola Xoom i sudionici I/O konferencije.

Nažalost, Google nije uspjeo da napravi licencni ugovor sa najvećim svjetskim izdavačima, baš kao i Amazon koji nije uspio dobiti blagoslov izdavača za pokretanje Amazon Cloud Drive, tako da je Music Beta zapravo samo masovni daljinski hard disk.

Glavne značajke usluge Music Beta by Google su:

• Skladištenje: Google omogućuje da 20.000 pjesama bude učitano u Cloud, ogromna razlika u odnosu na Amazon, omogućuje 2000 pjesama/5GB ograničenja za besplatne račune.
• Upload: Učitavanja će se vršiti pomoću malih klijenata dostupnih za PC i Mac.
• Flash Web Player: Music Beta by Google će imati Web player baziran na Flash tehnologiji koji će biti integriran u Chrome OS.
• Samo za Android: Trenutno, Music Beta by Google je namijenjen samo za Android uređaje, točnije, za sve Android uređaje od verzije 2.2.
• Single View: Streaming glazbe sa Music Beta će biti besprijekorno integrirani s onima koji se nalaze na tvrdom disku uređaja, što znači da Music Beta neće biti odvojena aplikacija. Google također planira lansirati novu glazbenu aplikaciju za Android uređaje i to već danas.
• Instant Mix: Funkcionalnost Google Instant Mix softvera je gotovo ista kao kod Apple Genius kreatora playlist. Google Instant Mix kreira nove playliste na temelju jedne pjesme analizom karakteristika pjesme te njihovim podudaranjem sa drugim melodijama.
• Sinkronizacija: Playliste kreirane u Music Beta by Google će se pojaviti u svim player-ima povezanim sa tim Google računom, sinkronizacijom preko računala, smartphone-a i slično.
• Kvaliteta zvuka: Streaming datoteke može ići i do 320kb/s što ovisi o mrežnom povezivanju i podrše uređaja.

Prema novom predlogu, američkog zakona o Internet cenzuri, pretraživači, Internet provajderi, kompanija za kreditne kartice i oglasne mreže će morati preseći pristup stranim “zlonamernim stranicama”, koji su pretnja za Intelektualno vlasništvo.

Što se tiče sajtova koji jednostavnom promenom naziva svog domena, nakon što su označeni kao zlonameran sajt, pokušavaju da izbegnu posledice, novi zakon će omogućiti Vladi i privatnih strankama da donose brze akcije protiv svake takve nove varijacije.

Neki izvori prenose više detalja o tkz PROTECT IP aktu, koji je akronim od ” Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property”.

Ovaj zakon je pokušaj zakonodavstva da se suprotstavi stranim sajtovima, koji su praktično nedostupni vlastima, čak i onda kada ti sajtovi izričito ciljaju Američke građane.

PROTECT IP akt ima nekoliko velikih promena u odnosu na prošlogodišnji COICA zakon. Prvo, pruža tačniju definiciju sajtova “posvećenih nelagalnim aktivnostima”. Prethodna definicija je kritikovana kao nejasna, i kao takva može da ugrozi i mnoge legitimne sajtove.

Ali ono što PROTECT IP akt daje sa jedne strane, to oduzima sa druge. Iako je definicija ciljanih sajtova sada mnogo jasnija, mere protiv takvih sajtova se šire. COICA bi primoravala kompanije za kreditne kartice, kao što su MasterCard i Visa, da prestanu da posluju sa takvim sajtovima, a takođe to isto bi se odnosilo i na oglase mreže. COICA je takođe predlagala sistem DNS blokade sajta kako bi mu bio znatno otežan pristup.

PROTECT IP akt sada dodaje još jednu stavku na ovu listu: Internet pretraživače. U obrazloženju se navodi da je ovaj dodatak “reakcija na zabrinutost da su pretraživači deo ekosistema koji usmerava korisnike Interneta i stoga treba da budu deo rešenja”.   Pogledaj kompletan post »

Google je pod istragom Američkog Ministarstva Pravosuđa u vezi sa programom oglašavanja. S tim u vezi, kompanija je izdvojila 500 milijuna dolara za potencijalne rezolucije.

Kompanija je tako revidirala svoju dobit za prvi kvartal, sa 2,3 milijarde dolaran na i,8 milijardi dolara. U svom kvartalnom izvješću podnesenom Komisiji za vrijednosne papire, Google je naveo da je u svibnju odvojio 500 milijuna dolara koji bi bili korišteni u vezi “s potencijalnom rezolucijom istrage Ministarstva Pravosuđa o uporabi Google oglašavanja od strane određenih oglašivača”.

Iako se ne može predvidjeti konačan ishod predmeta, Google navodi da vjeruje da to neće imati materijalno značajan negativan utjecaj na njegovo poslovanje, konsolidiranu financijsku poziciju i rezultate operacija.

Kompanija nije željela da pojasni zašto je uzet novac retroaktivno sa računa prvog tromjesečja, koje je završeno 31 ožujka, kao ni kome bi to oni morali platiti u slučaju da se donese neka rezolucija.

Istrage koju protiv kompanije Google vodi Američko Ministarstvo Pravosuđa je jedno od mnogih sa kojima se kompanija suočava širom svijeta. Juče je kompanija morala da pruži obrazloženje Odboru Senata na temu privatnosti koja se odnosi na mobilne uređaje, u svjetlu nedavnih izvješća da su i Google i Apple prikupljali podataka o lokaciji Android i iPhone korisnika bez njihova dopuštenja.

Juniper Networks je danas objavila studiju koja se bavila potencijalnim prijetnjama za mobilne tehnologije. Ova studija je otkrila 400 posto povećanja Android malware-a. Osim toga, također se vidi i da su i kompanije i korisnici mobilnih uređaja izloženi rekordnom broju sigurnosnih prijetnji, uključujući i visoko ciljanih Wi-Fi napada.

Jedan od najuznemirujućih rezultata istraživanja bila je činjenica da je najveća distribucija točka za mobilni malware, preuzimanje aplikacija. Zbog ovo ogromnog, 400 postotno povećanje zlonamjernih programa za Android, krajnje je vrijeme da korisnici počnu da koriste neku od dostupnih Antivirus aplikacija. Android nije jedini medij na koji su napadi znatno povećani u posljednje vrijeme. Pa tako, prema istraživanju koje je sprovela kompanija AVG Technologies, Facebook je uz Android doživjeo najveći porast zlonamjernih kampanja, ako ćemo preciznije, tri puta više u odnosu na prošlu godinu.

Studija Juniper Networks također otkriva rizike SMS-a, što je posebno uznemirujuće, jer je to najviše korištena aktivnost na mobitelima. U tom smislu, treba napomenuti da 17 posto svih prijavljenih infekcija došlo putem SMS trojanaca, a ono što se dešava jeste da se šalje SMS poruka na visokotarifne brojeva, zbog kojih žrtva plaća velike račune. Studija je također napomenula da 20 posto svih tinejdžera priznaje da šalje eksplicitan ili neprikladan sadržaj sa mobilnog uređaja.

Neka ovo bude poziv na buđenje za sve korisnike, da počnu da obraćaju pažnju na sadržaj i aplikacije koje preuzimaju na svoje mobitele.