Online Tržište

AT&T je upravo objavio da je postigao konačan dogovor sa Deutsche Telekom oko kupovine T-Mobile SAD za 39 milijardi dolara u gotovini i dionicama. U priopćenju za tisak, AT&T je naveo da je ugovor odobren od strane Borda Direktora obje tvrtke.

Ako posao dobije regulatorno odobrenje, AT&T će postati najveći wireless provider u Sjedinjenim Američkim Državama. Tvrtka navodi da će ova transakcija omogućiti da prošire svoju 4G LTE mrežu na 95% stanovništva u Sjedinjenim Državama.

Američke patriotske će biti zadovolne sa ovom objavom da će T-Mobile USA i biti američka tvrtka, a ne Njemačka telekom tvrtka koja se ironično naziva T-Mobile USA. Međutim, ako želite koristiti GSM telefon, nećete imati mnogo izbora ako se ovaj posao ostvari. U priopćenju za tisak kompanije AT&T se naglašava kako će američko tržište će i dalje biti konkurentno, čak i nakon ovog posla:

Američka wireless industrija je jedno od najvažnijih i najkonkurentnijih tržišta u svijetu i tako će i ostati nakon ovog posla. SAD je jedna od rijetkih zemalja u svijetu gdje velika većina potrošača može birati između pet ili više bežičnih usluga na lokalnom tržištu. Na primjer, u 18 od prvih 20 američkih lokalnih tržištima, postoji pet ili više wireless usluga. Lokalno tržišno natjecanje eskalira među većim kompanijama, onima sa nižim cijenama i nekoliko regionalnih bežični igrača koji imaju šire nacionalne planove. Ova intenzivna konkurencija samo raste sa gradnjom novih 4G mreža i dolaskom novih tržišnih sudionika.

Online zarada koju Affiliate marketing omogućuje i affiliate marketerima i marketing kampanjama, sa širokim spektrom proizvoda, učinila ga je jednim od najpopularnijih modela monetarizacije na Internetu. Različite vrste affiliate programa funkcionišu na Internetu i nekoliko vrsta modela kompenzacije koji su dostupni u okviru ovih programa affiliate marketinga.

Pay per Impression (PPI)/ Cost per mille (CPM)

Načini plaćanje u Affiliate marketingu, PPI (plaćanje po prikazu) i CPM (cena za 1000) se zasnivaju na broju prikaza, impresija, na web sajtu ili blogu affiliate marketera. Online zarada se ostvaruje na pregledu svakih hiljadu strana affiliate linka ili reklame. Ovo nije struktuirano kao affiliate program niti kao neki tradicionalni program oglašavanja.

Pay per click (PPC) / Cost per click (CPC)

Sa ovim programima, PPC (plaćanje po kliku) i CPK (cenu po kliku), bivate plaćeni od strane vlasnika proizvoda kojeg promovišete na svojim web stranicama svaki put kada posetilac klikne na reklamu koja se nalazi vašim stranicama. Korisnik ne mora da kupi proizvod, dovoljno je da klikne na reklamu i vi ćete zaraditi novac.

Pay per lead (PPL) / Cost per action (CPA) / Cost per lead (CPL)

Ovi programi će platiti affiliate-ima za svakog posetioca kojeg upute na sajt prodavca i koji izvrše željenu radnju. Ta rada može biti, popunjavanje ankete, registracija za newsletter i ostalo.

Pay per sale (PPS) / Cost per sale (CPS)

Ovo je najpopularniji tip affiliate programa na Internetu. Većina affiliate marketera koristi PPS/CPS programe zarade novaca na Internetu. Affiliate marketeri zarađuju procenat od svake prodaje u kojoj oni posreduju tj. prodaje do koje je doslo putem affiliate linka na njihovom sajtu.

Postoji još dve vrste varijacija koje se baziraju na ovom metodu plaćanja.

Multi-tier Affiliate programi

Ova struktura je slična multi-level marketingu (MLM), takođe poznatom kao "Mrežni marketing". Procenat od prodaje (komisije) se distribuiraju u hijerarhijsko povezanu mrežu partnera. U multi-tier Affiliate programu provizije od se dele na sve korisnike u hijerarhijskoj mreži. Teoretski, može biti neograničen broj nivoa ali praktično postoje ograničenja kao i kod MLM programa.

Doživotna komisija / Rezidualna komisija

Prvi nivo (tier) plaćanja je isti kao i kod redovnog affiliate programa. Affiliate marketeri mogi da dobiju proviziju za svaku kupovinu koju kupac obavi na sajtu trgovca, bez ikakvog ograničenja. Vrlo je profitabilno za affiliate marketera jer on može da dobije maksimalnu vrednost od svakog kupca kojeg pošalje na sajt trgovca.

Kina je u proteklih šest godina zatvorila više od 130.000 ilegalnih Internet kafića u cilju da se uvede kontrola tog djela tržišta, navodi se u izvještaju Kineske Vlade.

Internet kafići u Kini su prioritetno regulirani od strane Vlade, koja može da im izda ili ukine licence za rad. Vlasti u regulativi navode da je protuzakonito da Internet kafići dozvole maloljetniku mlađem od 18 godina da koristi Internet, iz razloga jer bi web sadržaj mogao ugroziti njihovu dobro vaspitanje.

U travnju prošle godine, Ministarstvo kulture je izdalo nova pravila izjavljujući da će Internet kafići biti zatvoreni ako se utvrdi da služe maloljetnike.

Ministar kulture je u intervjuu Kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua priopćilo da će ministarstvo i dalje promovirati lance Internet kafića, a provođenje pravila služe da bi se zaustavilo osnivanja samostalno pokrenutih Internet kafića.

Promicanje lanca Internet kafića omogućava Vladi da ima veću kontrolu jer se svi Internet kafići pridržavaju istih standarda usluge i sigurnosti,

izjavio je Yu Yi, analitičar Pekinške istraživačke tvrtke Analysys International.

Oko trećina Kineske Internet populacije surfuje web-om u Internet kafićima. Ministarstvo culture navodi da e broj korisnika Internet kafića u Kini dosegao brojku od 163 milijuna u 2010 godini. Ukupna Internet populacije Kine je 457 milijuna korisnika. U Kini trenutno ima 144.000 Internet kafića i blizu 30 posto njih rade u sistemu lanca.

Web stranice ili sadržaj koji se smatra politički osjetljivim biva blokiran ili skinut od strane državnih cenzora. To uključuje i teme koje se odnose na "Jasmine Revolution", termin anonimne skupine aktivista koji se upotrijebljava u posljednjih nekoliko tjedana kako bi pozvao Kineski narod u prosvjeda protiv Vlade. Vlasti su brzo reagirale sprečavanjem pretraživanja termina na microblogging platformama, kao i uhićenjem Kineskih aktivista i uvođenjem policijske ophodnje u gradovima diljem zemlje.

Oko polovice ljudi koji koriste Internet kafiće u Kini su od 18 do 25 godina starosti, navodi se u istraživanju Analysys International. Devet posto korisnika su mlađi od 18 godina. Istovremeno, 60 posto korisnika ima mjesečni prihodi manji od 3000 juana (manje od 456 dolara).

Kina ima najveće svjetsko tržište Internet kafića. Državni vrh već neko vrijeme pokušava da ih stavi pod svoju regulativu i ove aktivnosti oko zatvaranja onih Internet kafića koji ne poštuju propise u cilju standardizacije su način na koji to oni rade,

istakao je Yu Yi.

Na sastanku odbora u Silicijumskoj dolini, ICANN je odobrio novi top-level domen za porno sajtove. URL adrese koje završavaju sa .xxx će sadržavati seksualno orijentisan sadržaj za zabavu odraslih za koji je utvrđeno da nije lažan niti nelegalan.

Advokati su pokušavali da dobiju ovo odobrenje od 2003 godine, ali pokret za .xxx top-level domen je imao mnogo kontroverzi, kao i većina dešavanja oko porno industrije.

Novi nazivi domena će biti registrovani putem ICM registra. Skoro 230.000 URL adresa je već rezervisano a ICM očekuje da će URL adrese da se prodaju za oko 60 dolara svaka. Vlasnici porno sajtova neće biti primorati da se odreknu svojih .com ili drugih URL adresa niti će .xxx domen biti obavezan za sajtove koji nude sadržajem za odrasle. Prodaja .xxx domena bi trebala da počne u drugom kvartalu 2011 godine.

Pored obećanja korisnicima porno sadržaja na Internetu da će biti kvalitetnije zaštićeni od online prevara (uključujući e-​​mail prevare, phishing i spam), i dečje pornografije, ICM takođe navodi da će i webmasteri sa novim domenom imati veći promet i veći profit. ICM takođe navodi da će novi domen vrlo brzo postati pouzdan brend za porno sladokusce.

Pored .xxx URL adrese, ICM nagoveštava i jedinstvenu platformu za mikro-plaćanje pornografskog sadržaja na Internetu, navodeći da će novi sistem biti "bezbedan i anoniman" i da bi trebao da otvori nove mogućnosti za prihode u porno industriji.

Suosnivač Digg-a Kevin Rose fokusira svoje napore u novom smjeru. Nakon izvješća da je Kevin Rose podnio ostavku u Digg-u, Rose je potvrdio na Twitter-u da on zaista radi na novom projektu, ali da "nastavlja savjetovanje Digg-a na Bordu Direktora" kao i da će učestvovati u snimanju epizoda Diggnation. Što se tiče novog projekta, Rose je naveo da će ga uskoro otkriti.

Kevin Rose se odrekao dužnosti Digg-ovog privremenog izvršnog direktora u kolovozu prošle godine nakon što je popunjavao četvoromjesečnu rupu nastalu nakon odlaska Jay Adelson-a, koji je bio izvršni direktor kompanije pet godina. Rose-a je zamijenio Matt Williams, koji nastavlja s radom na dan-za-dan operacijama.

Glasnogovornica kompanije Digg, Erin Walsh, na prva izvješča da je Kevin Rose napustio Digg, ošto je negirala takve navode, međutim još uvijeg nije komentarisala ovu njegovu potvrdu na Twitter-u.

Prije nego što se pojavio tweet Kevin Rose-a o njegovih planovima, velika većina zaposlenika Digg-a nisu vjerovali navodima koji su se pojavili o njegovom odlasku iz kompanije smatrajući to običnim izmišljotinama.

Osim Digg-a, Kevin Rose je također bio suosnivač Pownce, koji je ugašen nedugo nakon što ga je preuzeo Six Apart. On također ima ulaganja u nekoliko tvrtki, uključujući Twitter, Gowalla, Foursquare, Ngmoco, Square, Zynga i Facebook. Jedno od posljednjih ulaganja Kevin Rose-a je Foundation, privatni newsletter i video servis koji pretplatnici mogu plaćati 3,99 dolara mjesečno za njihovo primanje.

Digg je dosada imao nekoliko ponuda za prodaju, jedna od njih je ponuda od 100 milijuna dolara od bivšeg potpredsjednika Amerike, Al Gore, koji je želio da Digg postane dio negove Current Media. Tu je također i ponuda Google-a iz 2008 godine koja je kompaniju procjenika da vrijedi negdje oko 200 milijuna dolara. Google je navodno odustao u završnoj fazi pregovora. Ostale ponude u to vrijeme su dolazile od kompanije Microsoft i dvije neidentificirane medijske kuće.

Od tada, kompanije Digg je proživljavala teške dane, udva navrata su morali da otpuštaju svoje zaposlenike, prvi put početkom siječnja 2009 godine otpustili su 10 posto svog osoblja, a drugi put u listopadu prošle godine kada je otpušteno čak 37 posto zaposlenih.

Sama web stranica je također pretrpjela velike kritike korisnika nakon redizajna u kolovozu koji je uglavnom ocenjen kao nepotreban od dugogodišnjih korisnika, od kojih su mnogi napustili Digg i otišli na druge društvene stranice.

The New York Times će početi sa naplaćivanjem za neograničen pristup svom sajtu i mobilnim uslugama ovaj mesec. Online čitaoci su proteklih 15 godina mogli besplatno da uživaju u sadržaju trećih po veličini američkih novina, sada je tome došao kraj.

The New York Times će naplaćivati 15 dolara mjesećno ili 195 dolara godišnje, za čitanje više od 20 članaka mesečno na njihovom sajtu. Ta naknada obuhvata i pretplatu za njihov softver kako bi mgli da uživate čitajući sadržaj na svojim smartphone uređajima.

Čitaoci koji žele neograničen pristup sajtu i softver za Apple iPad Tablet računar morat će da plati 20 dolara mesečno ili 260 dolara godišnje. Digitalna lozinka koja pokriva sajt i obe mobilne opcije će koštati 35 dolara mesečno ili 455 dolara godišnje.

Pretplatnici štampanog izdanje će ipak dobiti digitalni pristup besplatano, dok će drugi čitaoci biti ograničeni na 20 besplatnih članaka na sajtu mesečno. Ljudi koji koriste mobilne aplikacije će besplatno moći videti odeljak "Top vesti".

Dugoočekivani sistem plaćanja objavljen je juče i on je pokušaj The New York Times da se suprotstavi padu oglašavanja u štampanom izdanju. Godišnji prihod izdavača pao je 27 odsto, sa 3,3 milijardi dolara u 2006 godini, na 2,4 milijarde dolara prošle godine, iako je povećanje cene štampanih izdanja donelo veći prihod od čitalaca. Iako raste, prihodi d digitalnih oglasa nisu dovoljno veliki da nadoknade gubitke u štampanom oglašavanju.

Novine se nadaju se da će na ovaj način dobiti više prihoda od čitalaca bez izazivanja reakcije koja bi umanjila njihov web promet i usporila njihovu brzo rastuću prodaju Internet oglasa.

Ostali novinski izdavači će pomno pratiti reakciju čitalaca koja bi im pomogla pri odluci da li da i oni uvedu naplatu svog online sadržaja. The New York Times je postao drugi veliki američki izdavač koji je ovog meseca uveo online plaćanje, pridruživši se Dallas Morning News koja je u vlasništvu A.H. Belo Corp.

izjavio je Rob Grimshaw, generalni direktor FT.com, koji je uveo plaćanje za neograničen pristup digitalnom izdanju The Financial Times, 2007 godine.

Nakon 20 besplatnih članaka, ljudi će i dalje moći da pročitaju neograničen broj članaka besplatno ako uspeju da ih pronađu preko pretraživača Bing i Yahoo ili preko linkova objavljenih preko sajtova za deljenje sadržaja kakvi su Facebook i Twitter. The New York Times nameće dnevni limit od pet članaka za spromet koji dolaze sa Google-a, koji obrađuje oko dve trećine svih Internet upita.

Uvođenje sistema naplate odražava samopouzdanje koje ima The New York Times u kvalitet svojih novina, koje su osvojile više od 100 Pulicerovih nagrada. Smatraju da je njihova prepoznatljivost dovoljna da se ubedi čitaoci da umesto vesti koje su im na raspolaganju na stotinama sajtova, uključujući i neke koje su kopirane informacije iz njihovih izdanja i drugih novina, da plate pretplatu i uzivaju u kvalitetnom i orignalnom sadržaju.

Nedavno istraživanje koje je sproveo Pew Internet & American Life Project , u koje je bilo uključeno 755 odraslih američkih korisnika Interneta pokazalo je da tipičan korisnik plaća u proseku 10 dolara mesečno za online sadržaj međutim, samo 18 odsto ispitanika bi platio za digitalne novine, časopis ili članak. Ne baš obećavajuće za The New York Times, ostaje da se vidi reakcija korisnika.

Najveći svjetski proizvođača računala za pohranu podataka objavio je da je njegov odjel sigurnosti hakiran, te da su uljezi kompromitirali naširoko korištenu tehnologiju za sprečavanje upada u računala. Ovaj hakerski upad je sramota za EMC Corp, koji je sada također i potencijalna prijetnja za vrlo osjetljive računalne sustave.

Javno priznanje od strane zaštitarske tvrtke da je njezina anti-hakerska tehnologija hakirana prava su rijetkost. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer tehnologija koju prodaje EMC odjel sigurnosti, RSA, igra važnu ulogu u izradnji sigurnosti da neovlaštene osobe ne mogu da se prijavite na dobro čuvano mreže.

Opseg napada još nije poznat ali potencijalni štetni utjecaj bi mogao biti široko rasprostranjen. Korisnici RSA su vojske, Vlade, različite banake, zdravstvene ustanove i zdravstvena osiguranja. EMC je također korisnik RSA.

EMC u podnesku upućenom Securities and Exchange Commission navodi da je RSA žrtva onog što je poznato kao "advanced persistent threat", industrijski žargon za sofisticirane računalne napade. Termin je često povezivan i sa korporativnom špijunažom, državim napadima i cybercriminal bandama visokog nivoa.

Tehnologija podupire sveprisutni RSA-branded keychain "Dongles" i druge proizvode koji važnim računalnim mrežama pružaju dodatni sloj zaštite. Čak i kada je lozinka ukradena, jako je teško upasti u računalo. RSA uređaj radi u dogovoru s back-end programima, generira dodatne lozinke koje su poznate samo nositelju uređaja ali ako neko uspije shvatiti kako se ove dodatne lozinke generiraju, onda je sustav u opasnosti. RSA je jedan od najpoznatijih imena za tehnologiju "dvo-faktorne provjere autentičnosti".

RSA je odbio komentirati koliko je informacija ukradeno i kojeg tipa. Richard Stiennon, sigurnosni analitičar tvrtke IT-Harvest, ističe da će biti strašnih posljedica ako kriminalci dođu u situaciju da tiho upadnu u iznimno važne sustave korištenjem ukradenih podataka. Ne bi ni znali da imate uljeza u sustavu.

U svom podnesku EMC navodi da su "uvjereni da informacije koje su ukradene ne omogućuju uspješna izravan napad na bilo kojeg od naših RSA SecurID kupaca." Međutim, upozoravaju da bi "ove informacije mogle da se koriste za smanjenje učinkovitosti dva faktora provjere kao dio šireg napada."

Tvrtka je priopćila kako je napravila korake zaneposrednu sanacija i zaštitu svojih kupaca ne precizirajući koji su to koraci.

EMC još navodi da ne očekuje da će ovaj hakerski upad imati značajan utjecaj na financijske rezultate kompanije. Njegove dionice su međutim odmah nakon objave pale za 8 centi i trenutna vrijednost im je 25,58 dolara.

Sa više od 500 miliona aktivnih korisnika na Facebook-u, postoji više potencijalnih kupaca koji koriste ovu najpopularniju društvenu mrežu nego što to imaju eBay i Amazon zajedno.

Većina ovih korisnika ne vide Facebook kao platformu za kupovinu, međutim sve više i više online poslovanja dodaje opcije za korišćenje društvene mreže za pregledanje i kupovinu svojih proizvoda.

Prodavnice na Facebook stranicama sada imaju iste stope prodajne konverzije kao i e-commerce web sajtovi. Ovaj nalaz iz najnovijeg istraživanja kompanije WebTrends, “Uticaj društvenih i mobilnih mreža na promet sajta i neizbežni rast trgovine na Facebook-u”.

Prema WebTrends-u, sajtovi koji se ne uključe u e-trgovinu gube više prometa na Facebook-u od sajtova koji prodaju stvari, ali kasnije počinje da opada broj jedinstvenih posetilaca. Facebook prodavnice imaju 17 odsto prosečne stope angažovanja definisane kao Likes i akcije. Od jedan do deset odsto korisnika iz baze fanova trgovca na društvenoj mreži komunicira sa brendom na mesečnom nivou. Stopa konverzije za prodavnice na Facebook-u je u rasponu od dva odsto do četiri odsto, što je otprilike ista stopa koju e-komerc sajtova uživaju.

Ako želite i vi da se uključite, ove tri Facebook aplikacija nude vam fleksibilne opcije za dodavanje trgovine na stranicama vašeg online poslovanja.   Pogledaj kompletan post »

S obzirom na dosadašnje iskustvo sajta za registriranje događaja, Eventbrite, socijal-medijski marketeri koji žele do online zarade veću vrijednost mogu dobiti od Facebook-a nego od Twitter-a.

Sajt je objavio da im prosječan tweet o događaju donosi 80 centi od prodaje ulaznica tijekom proteklih šest mjeseci, dok prosječan Facebook Like donosi 1,34 dolara.

Studija, koja je koristila vlastite alate za socijalnu analizu kako bi pratila prodaju ulaznica na sajtu, nastavak je slične analize koju je tvrtka objavila u listopadu nakon analize podataka prikupljenih u periodu od 12 tjedana. Ta studija je također pokazala da je Facebook donosio više prodaje za Eventbrite od Twitter-a.

Svaki pojedinačni Facebook Like donosi više prodaje od pojedinačnog tweet-a, studija je također otkrila da je kumulativna aktivnost na Facebook-u bila veća nego aktivnost na Twitter-u, naravno za Eventbrite. Ljudi na Facebook-u dijele Eventbrite događanja gotovo četiri puta više nego korisnici Twitter-a. Tvrtka ove razlike vidi u tome što Facebook ima širi doseg i veći naglasak na vezama stvarnog svijeta.

Važno je napomenuti da samo vrlo mali postotak posjetitelja sajta dijeli događaje sa sajta na svojim mrežama. Samo 1% ljudi koji posjete sajt, događaje na stranici dijeli sa svojim prijateljima.

Očito da ljudi više vole da dijele sadržaj koji im se nudi društvenim mrežama a prema Eventbrite podatacima, također je veća vjerojatnoća da će kupiti ulaznice za događaje dijeljene na Facebook-u nego one od nepotvrđenog prijatelja. Ali, da li ovi trendovi, ili bilo koja druga Eventbrite otkrića, mogu da se primjene i na sve ostale vrste kupovine još uvijek je stvar spekulacije, mada, Eventbrite inzistira na njihovoj relevantnosti.

Mi smo pažljivo pratili ponašanje dijeljenja u nastojanju da se pomogne organizatorima da pogledaju novi svijet distribucije njihovih događaja. Ovi nalazi se mogu primjeniti uglavnom na sva e-commerce poslovanja,

navodi Tamara Mendelsohn, direktor marketinga Eventbrite-a i bivši viši analitičar pri Forrester Research.

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.