Online Tržište

Od kada je Megaupload ugašene, nonstop se govori o tome kako je ovaj web sajt bio piratsko utočište, međutim, na stotine tisuća a možda i milijuna ljudi su koristili Megaupload uslugu za dijeljenje nekih svojih podataka, radnog materijala i osobnog video sadržaja.

Veliki je broj takvih ljudi koji nisu koristili Megaupload za širenje nelegalnog i autorsikm pravima zaštićenog sadržaja, već su uslugu koristili za dijeljenje osobnih podataka sa samim sobom, svojim prijateljima i radnim kolegama. Ti ljudi još uvijek nisu sigurni da li će ikada dobiti svoje osobne podatke natrag.

Kao reakcija na nemogućnost ljudi da pristupe svojim podacima, nekoliko Pirate Party diljem svijeta su počele da se udružuju u pravljenju popisa svih ljudi koji su pogođeni ovim zatvaranjem Megaupload-a sa planom da se tuži FBI i Američke Vlasti, naglašavajući da je šteta koja je prouzrokovana naglim zatvaranjem Megaupload-a neopravdano i potpuno nesrazmjerna cilju koji se želio postići.

Pravni stručnjaci i razna udruge građana za ljudska prava su pokazale svoju zainteresiranost za ovo pitanje. Pirat Parties će biti prve koje će napraviti popis štete koje je pričenjena gašenjem ovog servisa za dijeljenje sadržaja. Također, upućen je poziv svim  Megaupload korisnicima da se pridruže ovoj akciji.

Treba reći da unatoč gašenju Megaupload-a i prašine koja se podigla oko dijeljenja sadržaja, autorskih prava i online piratstva u globalu, ljudi nisu prestali koristiti ovakve servise za dijeljenje datoteka. Sve što se ustvari desilo jeste da su oni počeli da koriste neke druge web sajtove koji nude istu uslugu kao Megaupload.

Megaupload je sa 50 milijuna korisnika dnevno bio jedan od najpopularnijih video odredišta na web-u. Prema podacima koje je objavio TorrentFreak, nakon gašenja Megaupload-a, milijuni ljudi su se okrenili sličnim sajtovima kao što su Filefactory, Depositfiles, Hotfile.com, Filepost.com, Hulkshare.com i Uploading.com, koji sada bilježe znatno povećanje web prometa.

Tokom protekle sedmice, poznata hakerska grupa Anonymous pokrenula je brojne DDoS napade koji su oborili sajtove koji pripadaju Američkom Ministarstvu Pravde, Universal Music, Record Industry Association of America i Motion Picture Association of America u znak protesta zbog SOPA, Pipa i obaranja sajta MegaUpload. Prema novom videu koji je danas objavljen na YouTube, “haktivisti” grupe Anonymous sada ima za cilj obaranje najpopularnije društvene mreže, Facebook.

Obaranje Facebook-a bi se trebalo desiti 28. januara u 12 časova i ono spada u ono što Anonymous naziva “Operation Global Blackout Part 2”.

U videu se gledaoci ohrabruju da postanu deo prvog zvaničnog sajber rata i da pomognu u obaranju Facebook-a.

Mnogima nije jasno zašto je sada Facebook meta kada je njihovo protivljenje novom zakonu SOPA bilo javno. Možda Anonymous želi da pokaže šta bi moglo da se desi sajtovima kao što je Facebook ako Zakon o zaustavljanju online piraterije (SOPA) bude usvojen. Kago god da bilo Anonymous regrutuje korisnike da preuzimaju program koji se zove Low Orbit Ion Cannon, koji je open source i koji korisnicima pomaže da se veoma lako pridruže DDoS napadima.

U videu se objašnjava kako da se koristi ovaj program za napad na Facebook ali se i ističe da ako to bude radilo nasumično to neće proći kod Facebook-a jer on ima više od 60.000 servera širom sveta.

Naš prvi cilj je Facebook. Iako je tačno da Facebook ima najmanje 60.000 servera ipak ga je moguće oboriti,

navodi Anonymous.

Obaranje Facebook-a će biti izuzetno teško jer treba znati da on ima kulturu hakerisanja, njegovi inženjeri su u neku ruku hakeri koji se odlično snalaze sa kodom, stoga je za pretpostaviti da Facebook već zna šta treba da uradi u slučaju DDOS napada.

Facebook je svoju infrastrukturu izgradio skoro do savršenstva. Prošle godine su zaposlili jedan broj bezbednosnih stručnjake koji treba da se bave baš ovakvim stvarima.

Mnogi smatraju da je Facebook previše jak za Anonymous i da se neće desiti ništa dok drugi smatraju da bi poziv korisnicima “sudbina Interneta je u vašim rukama” mogao da privuće veoma veliki broj ljudi koji bi se pridružio napadu i da bi tada moglo svasta da se desi.

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.

Sinoć je Američka Vlada zatvorila jedan od najvećih svjetskih sajtova za dijeljenje sadržaja, nazivajući servis “međunarodnim organiziranim zločinačkim poduhvatom koji je navodno odgovoran za masovno online piratstvo.” U suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, na Novom Zelandu je uhićeno četvoro ljudi za koje se navodi da su upravljali Megaupload-om a među njima je i osnivač Kim DotCom (Kim Schmitz).

Optužbe protiv Megaupload i njegovih rukovodilaca spadaju “među najveća kaznena dijela koje je su Američke vlasti podigle za kršenje autorskih prava ikada”, a ova istraga je proširena i na Nizozemsku, Filipine, Veliku Britaniju, Hong Kong, Njemačku i Kanadu. Američke Vlasti su izdale više od 20 naloga za pretres u SAD-u i osam drugih zemalja, oduzeto je više od 50 milijuna dolara u imovini, uključujući i zbirku luksuznih automobila, kao i 18 domena povezanih sa Megaupload.

Inače, Megaupload je registriran u Hong Kong-u i ima oko 150 milijuna korisnika i 50 milijuna hitova dnevno.

U optužbama se navodi da su Kim DotCom i njegovi suradnici zaradili 175 milijuna dolara od pretplate i oglašavanja, novac se slijevao na račune 64 banke širom svijeta, i da je najveća šteta nanesena vlasnicima autorskih prava koji su oštećeni za više od 600 milijuna dolara u izgubljenim prihodima. Ironično je to što se baš Kim DotCom mrije samo nekoliko tjedana javno hvalio da su sada sva njegova ulaganja u skladu sa zakonom i da ostali ulagači u njegove projekte nemaju razloga za brigu.

Inače, Kim DotCom je poznat po svom megalomanskom načinu življenja i tulumarenju. Tako je na Novom Zelandu, gdje je posljednjih godina živio, policija zapljenila njegovu imovinu među kojom se nalazi luksuzna vila koju je Schmitz nazvao Dotcom Mansion, 18 vozila, uključujući roza Cadillac, Lamborghini, Maserati i Rolls Royce Phantom sa registarskom oznakom “God”.

Neka od ostalih vozila su imala tablica sa oznakama “Stoned,” “Mafia Hacker” i “Guilty”.

Kim DotCom, njegovi radnici, Megaupload Limited i Vestor Limited (tvrtke povezane sa Dotcom) se terete da su bili uključeni u reketarenje i zavjeru u cilju kršenja autorskih prava i pranja novca. Ako budu osuđeni po ovim točkama optužnice Kim DotCom i njegovi suradnici be se mogli suočiti sa zatvorskom kaznom većom od 50 za godina.

Sinoć, nekoliko sati nakon objave o zatvaranju Megaupload-a počeo je pravi online rata, naime sve je počelo sa objavom Anonymous grupe preko Twitter-a da pokreću najveći napad ikad na državne sajtove kao i sajtove glazbene industrije. Ubrzo nakon toga, 10 web sajtova je oboreno kao odgovor na zatvaranje Megaupload-a među kojima su FBI, Universal Music, RIAA (Recording Industry Association of America) i Hadopi, Francuska Vladina agencija odgovorna za “zaštitu kreativnih radova na Internetu”. Anonymous je preko jwdnog od svojih Twitter računa objavio da u napadima učestvuje 5.600 ljudi.

Anonymous od sinoć postavlja linkova prema svom LOIC,ili Low Orbital Ion Cannon, softveru koji korisnicima omogućuje da se pridruže u DDoS napadima. Ranije su linkovi prema LOIC bili na dobrovoljnoj bazi pa su ljudi mogli izabrati da li da se pridruže, pri tome znajući da sudjeluju u ilegalnim DDoS napadima. Međutim, linkovi koje Anonymous od sinoć postavlja na Twitter-u odmah pokreću DDoS napad sa računala korisnika koji je kliknuo na link i to bez njihova odobrenja kao što je to bio slučaj ranije.

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Hakerska grupa je zapretila preko Twitter-a da će objaviti izvorni kod Norton Antivirus programa kompanije Symantec kojeg su navodno ukrali. Kompanija Symantec je objavila da ove objave koje su se pojavile na Twitter-u apsloutno ne predstavljaju nikakvu pretnju niti za kompaniju niti za njene klijente.

Hakerska grupa koja sebe naziva ” Yama Tough” i koja koristi “Anonimous” masku na svom Twitter avataru, zapretila je da će danas da objavi 1.7GB izvornog koda Norton Antivirus programa.

Nekoliko izvora je početkom mjeseca objavilo da su hakeri uspeli da pristupe izvornom kodu nekoliko Symantec proizvoda. Kompanija Symantec je priznala da je došlo do hakerskog upada i da su hakeri došli do izvornog koda starijih Symantec proizvoda kao što su Symantec Endpoint Protection (SEP) 11.0 i Symantec Antivirus 10.2. Kompanija naglašava da ovaj hakerski napad ni na koji način nije ugrozio trenutno aktuelne Symantec.

Hakerska grupa navodi da su izvorni kod pronašli nakon provale na servere Indijske vojne obaveštajne službe. Kod je očigledno tu ostavljen greškom nakon što su Indijske Vlasti pregledale da li je kod bezbedan za korišćenje.

Kod čijim objavljivanjem preti ova hakerska grupa je izvorni kod koji se odnosi na Norton Utilities 2006, koji se više ne prodaje niti je više podržan.

Trenutna verzija Norton Utilities je u potpunosti ponovo izgrađena i nema ništa zajedničko sa ovim kompromitovanim kodom korišćenom u Norton Utilities 2006. Objavljivanje ovog koda ne predstavlja nikakvu bezbednosnu pretnju korisnicima trenutne verzije programa Norton Utilities,

saopštila je kompanija Symantec.

Veliki broj sajtova planira da podrži “blackout” koji je zakazan za sutra, sreda 18. januar, kao čin online protesta protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA).

U poslednjih nekoliko dana legislacija anti-piraterijskog akta u Americi (SOPA) je pod sve većim pritiskom javnosti. Čak je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost oko Zakona u ovom formatu. Neki od najvećih svetskih sajtova među kojima su i Wikipedia i Reddit, potamniće će u sredu u znak protesta zbog ovog lošeg Zakona za borbu protiv piraterije.

Veliki broj web sajtova koje su zainteresovane za podršku ovom protestu, dvoume se zbog zabrinutosti za svoj plasman na stranicama sa rezultatima pretraživanja nakon blackout-a.

Na Google+ Pierre Far iz kompanije Google dao je nekoliko važnih saveta po ovom pitanju.

Ove preporuke se odnose za svaku vrstu namernog privremenog zastoja, bilo da je u pitanju neki protest ili održavanje. Suštinski korak je da se koristi 503 HTTP statusni kod, koji ukazuje “nedostupnost servisa” za sve URL-ove koji učestvuju. To Google-u govori da ovo privremeno stanje stranica nije njihov “pravi” sadržaj, tako da ga pretraživač neće indeksirati.

Pierre Far navodi da će Googlebot crawling rate pasti kada vidi naznaku u 503 zaglavlju ali da je to normalno i to će vrlo brzo vratiti u normalu nakon zamračenja sajta. On navodi i da webmasteri koji će zamračiti samo neke delove sajta ne bi trebalo da menjaju statusni kod ili da eksplicitno zabranjuju crawling u robots.txt fajlu, koji Googlebot-u daje instrukcije koje su specifične za sajt. Google Webmaster Tools će izvestiti o grešci, ali to je normalno.

Savete i uputstva za zamračenje web sajta koje je dao Pierre Far-a možete pročitati na Google +.

Nadovezujući se na prethodni SOPA članak koji opisuje online borbu i bojkot većine Interneta protiv legislacije anti-piraterijskog akta u Americi zvanog SOPA (Stop Online Piracy Act) svaki čas stižu nove vijesti i potpora zaustavljanju i prolazu ovog zakona pred američkim Kongresom.

Juče je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost da bi ovaj akt u ovom formatu mogao da znatno naruši integritet Interneta, inovacija i svakog oblika slodoboumlja, te da se dalje razmotre opcije koje bi omogućile zaustavljanje “uvoz” piraterije van teritorija SAD-a. Akt koji je lobiran  i predovđen holivudskom i muzičkom industrijom kao i printanim izdavačima poput News Corporation, koji su uistinu i najviše pogođeni piraterijom, vjerovatno neće uspjeti da prođe Kongres u ovom obliku, ali je svakako jedno sigurno a to je da će uz određenu modifikaciju ovaj zakon kad tad doći na snagu.

Za sada je i 6 senatora izjavilo svoje negodovanje koje se najviše odnosi na povredu integriteta Interneta, internet privatnosti i sigurnosti, kao i skupe i tegobne parnice uz dodatno razvodnjavanje američkog Prvog Amandmana što bi uveliko moglo da naruši osnovna ljudska parava i slobodoumlje.

Pored toga oponenti ovog zakona najviše izdvajaju sljedeće argumente protiv SOPA:

• povreda demokraskog načela i ljudskog prava na slobodu govora
• negativan uticaj na korisnički-generisane internet zajednice (Flickr, Vimeo, YouTube bi mogli da se zatvore ukoliko ovaj zakon prođe, jer bi interes manjine mogao da ugrozi kompletne internet zajedince)
• sajtovi koji kompajliraju sadržaj i kreiraju sopstveni, content-curators i slični bi mogli biti proglašeni piratima i ugašeni samo ako jedna jedina primjedba, osnovana ili ne, bude upućena od strane vlasnika sadržaja
• globalna pretnja web biznisu i načinu korištenja interneta, gdje bi po Google finansiranoj studiji gotovo svi investitori odustali od investicija u online poslovanja ukoliko bi taj zakon prošao Kongres.
• velka pretnja korisnicima koji uploaduju sadržaj, gdje bi korisnik mogao da dobije zatvorsku kaznu ukoliko njegov sadržaj koji je digao na internet sadrži elemente koji su u nečijem intelektualnom vlasništvu. Banalan primjer bi bio slikaš se sa ispruženim jezikom ispred Starbucks-a daje Starbucksu mogućnost da te tuži jer si koristio njihov logotip a nisi ovlašten, te blatiš njihov ugled.
• pretnja kompletnim internet mrežama, gdje regulativa nalaže zatvaranje kompletne mreže u slučaju otkrivanja piraterizovanog materijala na jednoj od stranica sajta koji pripada toj mreži
• velika pretnja open source zajednici i software-ima koji bi mogli lako biti ugroženi u slučaju da SOPA prođe.

Pored svega toga neefikasnost zakona gdje bi sajt koji sadrži piratski sadržaj mogao da za par sati ponovo osvane na drugoj IP adresi, pod drugim imenom. Neefikasnost bi prvenstveno bila dokazana sporim sudskim procedurama koji bi na konvencionalnom principu mogli trajati mjesecima a možda i godinama.

Sve u svemu, nastavlja se bojkot i sve više sajtova i većih online kompanija se pridružuje Reddit kampanji i Danu Pomračenja, tako će se i popularni portal BoingBoing.com zamračiti 18. januara i dati podršku anti-SOPA pokretu. Vrlo je moguće da će se STOP SOPA pokret prenijeti i van okvira Intenreta, a ostaje da vidimo koliko će pritisak javnosti stvarno moći da zaustavi medijski'korporacijski klan.

Od oktobra prošle godine kada je u američkom Kongresu predloženo uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA), pokrenut je niz bojkot aktivnosti od strane manjih i većih internet kompanija koje smatraju da će takav zakon promjeniti slobodu interneta zauvijek.

O čemu se tačno radi. SOPA je po svemu sudeći plan velikih medijskih kuća predvodjenih korporacijama koje su od nastanka komercijalnog interneta imale najviše štete od internet piraterije i slobodoumlja, a to su muzičke i filmske izdavačke kuće, farmaceutska industrija i kao i neke velike software kompanije. Tim aktom i zakonom, država bi bila u mogućnosti da lakše procesuira osobe, sajtove, kompanije koji bi prekršili taj zakon o zaustavljanju piraterije i to bez sudskih parnica ili nagodbi. Na prvi pogled možda i zvuči dobro za nekog ko stvarno ima autorsko pravo na proizvod/sadržaj/software koji je kreirao svojim umjećem, zalaganjem, tehnikom i tehnologijom. Međutim, u realnom okruženju to bi se moglo pretvoriti u dramatično “online krvoproliće”, gdje bi milioni sajtova bili ugašeni a pravo na slobodoumlje i slobodan govor većini amerikanaca uskraćeno. Pitate se kako? Pogledaj kompletan post »