Online Tržište

Google je objavio da će ugasiti nekoliko svojih proizvoda do 15. siječnja 2012 godine. Radi se o Google Buzz, Google Code Search, University Research Program for Google Search, društvene značajke iGoogle-a, Jaiku.

Google nastavlja trend gašanje proizvoda koji nisu dovoljno popularni da bi Google nastavio da za njega pruža kontinuiranu podršku i razvoj. Kao što je spomenuto gore, ti proizvodi uključuju:

Google Buzz je predstavljen u veljači 2010 godine, u početku je privukao veliku pozornost korisnika ali usluga ipak nije uspela dobiti dugoročnu podršku. Buzz usluga će biti zatvorena u narednih "nekoliko tjedana".

Code Search, je pretraživanje koje pronalazi open source, otvoreni kod, ali i ono i API će biti ugašeni za poslovanja 15. siječnja 2012 godine.

University Research Program for Google Search je program koji je znanstvenicima pružao API pristup za rezultate pretraživanja. Ova usluga će biti ugašena 15. siječnja 2012 godine.

Društvene značajke iGoogle-a će biti ugašene 15. siječnja 2012 godine, u korist društvene mreže Google +. iGoogle će nastaviti da postoji ali će sve značajke koje pružaju društvene sposobnosti bit ugašene.

Jaiku je značajka za društveno ažuriranje koja je postala vlasništvo kompanije Google 2007 godine a biti se ugašena 15. siječnja 2012 godine.

Svakako da je najzvučnije ime na ovom popisu za gašenje Google Buzz, servis koji je već neko vrijeme smatran mrtvim ali ga je Google ipak održavao sve do sada. Sada više nema potreba za tim jer društvena mreža Google + bilježi uspjeh, pa je potpuno logično da se zatvori Buzz.

Google je prošlog mjeseca također ugasio 10 svojih popularnih proizvoda a ovo sada je nastavak inicjative gašenja proizvoda koji nemaju dovoljno popularnosti kod korisnika kako bi se raspoloživi resursi mogli fokusirati na popularne proizvode i inovacije.

Foursquare, Gowalla i Brightkite, sve nude jednostavan i zabavan način svojim korisnicima da identifikuju svoju lokaciju drugim korisnicima na mreži, dok Buzz i Twitter koriste geolociranje IP adresa i GPS ugrađen u korisnički smartphone.

Mnogi tweets i status update-i već su u poziciji da na neki način govore svetu gde je neko, direktno ili indirektno, i postoji opšti osećaj da ako se zna gde nešto radiš je jednako važno kao i saznanje šta radiš posebno kada je u pitanju oglašavanje prodaje ili neki drugi način zarađivanja novca od servisa koji omogućava update statusa.

Mana ovog novog tipa razmene je lepo ilustrovana na sajtu “Molim vas Orobiti Me”, koji pokazuje opasnost od prekomerne razmene informacija, demonstrirajući kako je lako da se kroz Twitter podatke utvrdi kada je neko van kuće i samim tim laka meta za provale.

Prošle nedelje na South by SouthWest Interactive Konferenciji, Danah Boyd ekspert kompanije Microsoft za istraživanje u društvenim medijima čvrsto je tvrdila da privatnost nije mrtva i da joj nije smanjen značaj. Konkretno ona, upoređujući lične informacije za identifikaciju sa neprijatnim informacijama, naglašava da ih treba tretirati drugačije jer su posledice izloženosti drugačije.

Potencijal online servisa baziranih na lokaciji da okaljaju reputaciju pojedinca je enorman, a to prevazilazi očigledne primere otkrivanja tajnih poslova ili izlaganje dece roditeljskoj proveri.

Ali kako sve više i više uređaja automatski ažurira podatke o lokaciji, curenje podataka ove vrste postaje neizbežno.

Pružaoci raznih usluga će bez sumnje dokazivati da njihovi sistemi mogu biti konfigurisani tako da se obezbedi privatnost i poverljivosti, ali kako smo nedavno videli prilikom Facebook-ovok menjanja opcije privatnosti, to nije uvek dovoljno.

Google-ova odluka da koristi česte kontakte Gmail-a, kao polazište za listu sledbenika na Buzz mikro-blog platformi je motivisana sa željom da raste dovoljno brzo da se suprotstavi Twitter-u, a posledice po privatnost korisnika su bile zapostavljene dok negodovanje javnosti nije prisililo Google na promene.

Možda će jednog dana preduzeća početi gubiti poslove zato što njihovim zaposlenima cure svakakve potencijalno neprijatne informacije o njihovom kretanju, susretima i mišljenjima o klijentima, tako ćemo videti neki ozbiljan pritisak na servis provajdere da ponude više iznijansiranijie i efikasnije kontrole privatnosti.