Arhiva za ‘kriptoekonomija’ tag
Ultimativni vodič za investitore u Bitcoin i ostale kripto-valute (I dio)
Nekada davno u gejmerskim kuloarima su kružile priče o fenomenalnoj i brzoj zaradi sa kripto-valutama. Neki pričaju o majningu, drugi o špekulacijama na kripto-berzama, treći o dark Web-u, vi slušate, ali mozak jednostavno ne može da obradi toliki set informacija.
Problem je što većinu stvari vezanih za kripto-valute ne shvatate jer ne želite da ulazite u tanka crevca istražujući, već bi da ubrzano uđete u jednu od priča bez mnogo razmišljanja kako se ne bi desilo da propustite još jedan vlak pun prilika za lakom i brzom zaradom.
Preporučujemo da pročitate članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.
Rizik i tajming
Iza svake zarade stoji određeni nivo rizika i investicije, kao i dobar tajming, ali i trud i zalaganje. Ništa drugačije nije ni sa kripto-valutama. Isprva, nivo rizika je bio dosta veći, iako je procenat investicija bio mnogo manji. Kako se razvijala Bitcoin saga, sa sobom je uvlačila nove entuzijaste i early adaptere, sve dok tržište kripto-valuta nije skrenulo pažnju i većim igračima, koji su počeli da “živom lovom” kupuju kripto-valute.
Danas, osam godina nakon objave prve decentralizovane digitalne valute, nivo rizika nije puno degradiran. I dalje je to prilično neizvjesno tržište sa puno neuravnoteženih i nepredvidivih uspona i padova, ali ovaj put je to tržište vrijedno već preko 600 milijardi dolara, i iz dana u dan raste abnormalnom brzinom. Pored Bitcoina postoji još pregršt drugih “coin-a” gdje najjačih 10 imaju tržišnu vrijednost od preko 100 milijardi dolara, a broj do sada kreiranih kripto-valuta prelazi 10 hiljada!
Preporučujemo vam vrlo zanimljiv članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”.
Pitate se otkud toliko novca u nečemu što je toliko apstraktno i imaginarno da većina ljudi ne može da shvati. Sigurno je da je pojam kripto-valuta teško objasniti osobama koje u svom životnom vijeku nisu imali puno dodirnih tačaka sa digitalnim svijetom. Međutim čak i onima koji uredno barataju izrazima ekonomskog riječnika nije se lako snaći sa novim pojmovima i kripto-ekonomijom. Naprotiv, smatra se da 80% ulagača i vlasnika kripto-valuta nema pojima kako one zaista funkcionišu. Zato se ulagači dijele na direktne i indirektne vlasnike kripto-valuta.
Direktni su obično oni koji posjeduju sve dionice (shares) “iskopanih” kripto-valuta na svojim digitalnim kripto-novčanicima, a takvih je vrlo mali broj. Indirektni su oni koji ulažu konvencionalna sredstva (obično novac, ali isto tako i plemenite metale, usluge, narkotike i slično) kako bi stekli kripto-kapital. Većina su indirektni posjednici i plaćaju digitalne novčanike da im čuvaju specifične kodove koji predstavljaju njihov kripto-kapital.
U prošlosti se nerijetko dešavalo da vlasnici (kako zbog nemarnosti tako i zbog neinformisanosti) izgube svoje ključeve kripto-valuta i zauvijek pristup istima. Uzmite za primjer činjenicu da je 20% Bitcoina vjerovatno zauvijek “izgubljeno” jer vlasnici nisu u posjedu kripto-ključeva ili iz nekog razloga više nemaju pristup svojim kripto-novčanicima koji im mogu omogućiti da upravljaju svojim sredstvima. Prije šest godina smo objavili članak: “Bitcoin virtuelna valuta svrstana u jedan od najopasnijih projekata”, tadašnja vrijednost Bitcoina bila je 6,7 dolara, zamislite da ste tada mogli “iskopati” 1000 Bitcoina u kratkom vremenu, danas bi bili multimilioneri, međutim hard disk, CD ili USB na kojem ste čuvali ključeve je oštećen ili izgubljen. Vjerujem da te osobe danas nemaju dlake na glavi jer su od silne muke već počupali svu kosu sa glave prateći ubrzan rast kripto-tržišta.
Ponuda, potražnja, net diff i hashpower
Kao što je to slučaj sa drugim kapitalističkim poslovnim modelima, poput berzi i ekonomija, i sa kripto-valutama je gotovo identično. Što je veća potražnja, to je manja i skuplja ponuda. Jedina razlika je u dinamici, decentralizaciji i nedostatku povjerenja. Odluke o smjeru kripto-valuta donose njihovi vlasnici, rudari (majneri, verifikatori) i programeri koji su dobrovoljno učestvovali u razvoju software-a koji je neizostavni element svake kripto-valute.
Većina kripto-valuta odluke donosi samo na nivou konsenzusa, odnosno jednoglasnom odlukom svih gore nabrojanih “stakeholdera” koji imaju pravo glasa. Zvuči prilično nevjerovatno da se uopšte može doći do konsenzusa među nekoliko miliona vlasnika!? Naravno dešava se da se određene frakcije odvoje sa svojom idejom, obično baziranoj na svojevrsnoj izmjeni procesa ili software-a koji bi trebao da donese dobrobit svim vlasnicima, koju pak na kraju ne prihvate svi. Na taj način obično nastaje nova valuta koja, bazirana na slavi postojeće, takođe uspije postići značajne rezultate na tržištu kripto-valuta.
Najbolji primjer je naravno kripto-dedica – Bitcoin, koji je do sada imao nekoliko uspješnih razdvajanja, ili žargonski rečeno “forkovanja”, iz kojih su proizašle i dalje poznate i priznate nove kripto-valute poput Bitcoin Cash i Bitcoin Gold. Jedna od vodećih kripto-berzi (usluga za razmjenu kripto-valuta) Coinbase od nedavno u svojoj ponudi ima i Bitcoin Cash. To znači da sada preko Coinbase možete slati, primati, kupovati i prodavati kripto-valutu Bitcoin Cash. Slično je i sa Ethereum-om, drugom najpopularnijom kripto-valutom koja je pak na malo drugačiji način iznjedrila na desetine drugih novih kripto-valuta. O tome ćemo naravno pričati nekom drugom prilikom.
Ponuda i potražnja su glavni faktori koji diktiraju cijenu međutim, na tržištu kripto-valuta vrlo značajan faktor za formiranje cijene predstavlja vrijeme verifikacije transakcije. Što je više vremena potrebno da se verifikuje pronađeni blok, to je zahtjevnije rudarenje. Rezultat toga je sporija verifikacija transakcije, što se jedne strane negativno odražava na trgovanje, a sa druge strane utiče na povećanje cijene kripto-valute. Takođe, na volotilnost (nestabilnost) kripto-valute značajno utiču mediji, različite izjave mogu uveliko da preokrenu igru na tržištu i uzrokuju ogroman pad ili rast kripto-valuta u vrlo kratkom vremenskom roku, čak više od 100% u samo nekoliko sati. Bitcoin je do sada uspješno odolijevao negativnim kritikama. Svakako, njegova najjača karika jeste činjenica da je to kripto-valuta koja ima najviše parova za trgovinu pa stoga većina majnera svoj kripto-kapital konvertuje u Bitcoin s obzirom na njegovu dostupnost.
U zadnje vrijeme su sve glasnije kritike kripto-zajednice na enormno visoke cijene konverzije Bitcoin-a u konvencionalnu valutu (žargonski fiat) obično dolar, euro i funtu, tako da se altcoin majneri (rudari alternativnih kripto-valuta) odlučuju na konverzije u druge kripto-valute poput Litecoin ili Ethereum iz kojih onda imaju niže troškove transfera u konvencionalne valute.
Kako se odlučiti za investiciju u kripto-valute i koliko je bezbijedno da zakoračite u svijet kripto-valuta?
Odluka svakako nije jednostavna. Podatak koji govori da samo 30% učesnika na tržištu kripto-valuta profitira dovoljno govori koliko je trusno ovo područje. Prepreka za zaradu sa kripto-valutama ima mnogo više nego što to na prvi korak izgleda. Najveću zaradu sa kripto-valutama ostvaruju oni koji se bave posredništvom ili sporednim uslugama koje su usko povezane za kripto-valutama, poput berzi kripto-valuta, agencija za mešetarenje i konsultacije, ili pak “majning farmi” koje vam nude iznajmljivanje majning hardware-a kako bi mogli sami da rudarite željene valute. Najveći gubitnici su obično oni koji nemaju dovoljno sredstava da se upute u ovu avanturu te sa minimalnim sredstvima pokušavaju dugoročno da ostvare kripto-kapital. Međutim, mudrim i pametnim ulaganjem se može i sa malo sredstava ostvariti profit.
Želimo vam preporučiti vrlo zanimljiv članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.
Zarada kupovinom kripto-valute
Ukoliko se odlučite za kupovinu kripto-valute, morate biti svjesni da to ne možete obaviti u par minuta i sa par klikova. Naprotiv, ukoliko želite za konvencionalni novac kupiti neku kripto-valutu, morate se prvo dobro informisati i izabrati partnera i medijatora za transakciju, odnosno odlučiti se za pravu kripto-berzu. Najveća prepreka je što dosta kripto-berzi ne podržava transfere van Euro zone (SEPA). Samim tim investitori iz zemalja regiona (osim Slovenije) imaju problem da uopšte kupe kripto-valute. O ovom problemu ćemo se pozabaviti uskoro u recenziji kripto-berzi koje ćete moći pročitati u odvojenom članku.
Odabir kripto-berze uveliko zavisi od parova koje želite da mjenjate. Forex (zvanična berza konvencionalnih valuta) je u stvari poslužio kao primjer i za kripto-berze. Na Forexu birate parove konvencionalnih valuta gdje mjenjate EUR u USD, CHF u EUR, RSD u EUR, itd. Na kripto-berzama možete mjenjati kripto-valute iz vaših kripto-novčanika u druge kripto-valute, ili pak u konvencionalni novac. Za zamjenu jedne u drugu kripto-valutu obično ne prolazite nikakve provjere ili identifikaciju, dok ako želite da za novac kupite neku kripto-valutu, ili obrnuto, da unovčite neku kripto-valutu u konvencionalnu valutu, morate svakako proći proces identifikacije i verifikacije koji kod nekih berzi traje i po mjesec dana.
Ono što je bitno napomenuti je da prije nego se odlučite za transakciju izaberete berzu koja ima zemlju vašeg boravišta u listi, ima parove koje želite da mjenjate a takođe da taj par ima dobru kvotu koja vam odgovara u tom momentu. Ukoliko ste to sve podesili i zaključili na kojoj berzi ćete raditi trgovinu, potrebno je da se informišete i da li ćete imati mogućnost da preuzmete sredstva na svoj bankovni račun, karticu ili PayPal. U nekim narednim artiklima ćemo opširnije pisati o kripto-berzama i spomenuti neke koje su možda optimalnije za naš region od drugih. Svakako, najveći faktor je element povjerenja i zaštite, kao i da li je berza do sada bila kompromitovana, jer nerijetko se dešava da berze u svom kratkom postojanju budu kompromitovane više puta, a podaci pokradeni.
Slično je i sa plaćanjem usluga u kripto-valuti. Ukoliko unaprijed platite uslugu, a istu ne dobijete, vrlo lako se može desiti da ste izgubili taj transfer jer jednom kad prenesete sredstva sa jednog na drugi kripto-novčanik ne postoji način da vratite coine ili poništite transfer. Međutim ovaj problem se rješava recenzijama servisa i korištenjem mediatorskih agencija koje unaprijed verifikuju i provjere servise koji u ovom procesu ne mogu ostati anonimni, tako da ih možete uživo kontaktirati, tužiti ili vratiti svoj novac.
Zarada rudarenjem kriptovalute
Veliki broj vlasnika je svoje kripto-valute steklo tkz. procesom rudarenja. To je jedini ispravan oblik verifikacije blokova u lancu (blockchain) koji uz pomoć specifičnog algoritma pretočenog obično u nekoliko vrsta skripti koje potvrđuju da je pronađen novi blok, nagrađuju pronalazača obično predefinisanom svotom te kripto-valute. U zavisnosti koliko “rudarskih mašina” kopa, kojim intenzitetom i po kojem nivou težine rješavanja zagonetke koju skripta pokušava da riješi, utoliko je potrebno više vremena da se pronađe novi neotkriveni blok. Što je više rudara (majnera), težina rješavanja raste a mogućnost da se pronađe novi blok je manja. U takvim situacijama cijena kripto-valute obično raste.
Danas se većinom rudari “Ether”, koji je kripto-valuta Ethereum-a, sa različitim majner skriptama i u različitim tokenima. Svakako, i dalje se rudari Bitcoin čiji nivo težine je enormno visok, tako da je potrebno mnogo više hardverskog truda da se pronađe novi blok. Hobi majneri su zbog toga odavno odustali od rudarenja najpoznatije kripto-valute. U zadnje vrijeme su popularne kripto-valute za rudarnje i one koje se mogu rudariti i pod CPU i pod GPU okruženjem, poput Monera i njegovog mlađeg brata Aeona. Većina novokreiranih kripto-valuta je u većini slučajeva već izrudarena, ali se verifikacije vrše na neke druge načine, tako da sada već poprilično velika hobi majnerska zajednica konstantno traži nove valute i nove načine za isplativo rudarenje.
Preporučujemo da pročitate članak: “Kako ukloniti trojanski virus za rudarenje kripto-valuta sa vašeg računara” jer ste možda žrtva čiji računar neko koristi za rudarenje kripto-valuta.
Kada govorimo o rudarenju kripto-valuta potrebno je prvo izabrati pravu valutu za hardver ili investiciju u hardver koju želite da inicirate.
Kako se odlučiti za pravu valutu? Potrebno je prvo da razmotrite nekoliko aspekata, a to je da se dobro informišete o količini resursa (vremena za rudarenje i novca za hardvare) u odnosu na ono što ćete dobiti. Naravno varijabilan faktor je sama kripto-valuta, ali i cijena utrošene električne energije kao i trud koji morate uložiti da bi uspjeli u tom naumu. Da ne govorimo o faktoru balona kripto-tržišta koji može pući svakog trenutka.
Na internetu postoji pregršt kalkulatora koji vam mogu olakšati proračune, ali ne mogu za vas predvidjeti ono što se može desiti u određenom trenutku. Da li ući u solo majning ili u zajednicu (pool), da li kupiti ili iznajmiti hardvare, su još neke od nedoumica među majnerima. Na ova pitanja ne postoji precizan odgovor. Jednostavno, rizik je prisutan i morate se odlučiti, i to brzo, jer što više oklijevate povećava se tkz. hashpower i rudarenje postaje zahtjevnije. Na kraju, sve i da cijeli balon pukne, ostaje vam gomila hardvera za koji ćete vjerovatno naći kupca, naravno po nižoj cijeni od one po kojoj ste vi kupovali. Važno je reći da veliki proizvođači hardvera poput kompanija AMD i nVidia trenutno ne mogu da odgovore potrebama tržišta tako da većina najoptimalnijih grafičkih kartica za rudarenje trenutno nije dostupna, a i kada bude njihova cijena će se udvostručiti, što fanatične gejmere nikako neće obradovati. Sa druge strane, rudarenje sa slabijim komponentama značajno produžava vrijeme koje je potrebno da algoritam riješi zagonetku a vi dobijete svoju nagradu. Zbog toga se većina majnera udružuje u tkz. pool-ove u kojima svaki član zajedinice u skladu sa jačinom hardvera za rudarenje (hashpower) dobija dio kolača od nagrade. Na taj način možete i sa relativno slabijim hardverom brže doći do rezultata. Više o temi rudarenja ćemo se posvetiti u posebnom članku vezanom isključivo za rudarenje.
Špekulacije ili investicija?
Oni koji zaista vide priliku u ulaganju u kripto-valute treba da odluče da li će ući u neki hibridni model ili će se baviti isključivo špekulacijom (trgovinom kripto-valutama) ili će to više gledati kao investiciju. Zbog velike volotilnosti (nestabilnosti) investiranje u kripto-valute može vam donijeti zaista veliku zaradu, zbog trenutne popularnosti zarade su enormno velike. Uzmite u obzir da je u septembru Bitcoin koštao 3500 dolara, a sada je dodirnuo granicu od 16000 dolara, što znači da bi sa uloženih 1000 dolara sada imali 5000 dolara.
Špekulacije koje predviđaju da će Bitcoin preći granicu od 100.000 dolara do 2020. godine su prilično realne, izuzev ako u međuvremenu cijelo tržište ne kolabira, ili ga sruši neka zastrašujuća mjera državnih monetarnih politika koje su takođe najavljene. Bilo kako bilo kripto-valute su za sada nezaustavljive. Iako je još uvijek rano govoriti o kripto-valutama kao alternativi ipak treba priznati da one sve više postaju ozbiljan pandan konvencionalnim valutama.
Sa druge strane, Špekulanti vole adrenalin više nego neku sigurnost, ali i brz keš. Zato se danas na kripto-berzama trguje više nego na najvećim monetarnim berzama u svijetu. Najviše se trguje u parovima iz valute u valutu. Špekulanti prate razne valute i ulažu druge valute u njih predviđajući im brz i nezaustavljiv rast. U većini slučajeva, novonastale valute brzo nestanu, dok top 10 kripto-valuta i dalje čvrsto drži svoje pozicije.
Investitori čekaju najbolji trenutak za izlaz, ili pak jedan dio kapitala ili profita obrću kroz špekulacije. Danas zaista mnogo ljudi trguje kripto-valutama i živi od toga. Uz malo sreće i dobrih informacija u pravo vrijeme, vjerovatno bi svako mogao biti dobar špekulant. Jedni kopiraju druge koji su se pokazali kao iskusni i profitabilni, dok drugi pokušavaju pronaći nove valute ili kreirati i progurati sopstvene. Na ovaj način se otvaraju vrata novim podindustrijama koje proizilaze iz kripto-valutnog tržišta i ostvaruju značajne zarade na polju konsaltinga i trgovine kripto-valutama.
Kako početi?
Na kraju, i pored velikog broja informacija koje su svima dostupne, nije lako donijeti ovu odluku. Ako vas stvarno interesuje ova nova grana monetarizacije preporučujemo da uđete na mala vrata. Počnite kao hobi majner, hobi špekulant ili mali investitor. Vrlo je vjerovatno da će slad profita da vam poveća apetite i da vas uvuče u ovu industriju dublje nego što ste očekivali. Za početak to će biti neprospavani sati, čitanje, slušanje, gledanje, razgovori sve dok ne uđete sa većim ulogom kako bi povećali profit. Ipak neka vam je uvijek u pozadini činjenica da je tržište na staklenim nogama, tako da ne rizikujete baš previše. Zabavno sigurno jeste, profitabilno za neke svakako, ali za većinu zamka pogotovo ako ne raspolažete sa svim činjenicama i ulazite u investiciju naprasno rizikujući više nego što možete da ponesete i podnesete.