Arhiva za ‘naučna istraživanja’ tag
Naučnici napravili veštački list koji proizvodi energiju dovoljnu za napajanje cele kuće
Tim naučnika sa Massachusetts Institute of Technologi (MIT), na čelu sa dr Danijel Nocera, tvrdi da su napravili drastično otkriće u svetu održive energije kroz razvoj prvog veštačkog list. Ovi listovi su zapravo napredne solarne ćelije koje imitiraju fotosintezu, proces u kojem listovi u stvarnom svetu konvertuju sunčevu svetlost i vodu u energiju. Prema dr Danijel Nocera, lišće, iako malih dimenzija, "može da proizvede dovoljno struje za snabdevanje kuća u zemljama u razvoju".
Tim je predstavio svoje stvaralaštvo prošlog vikenda na 241 Nacionalnom Sastanku Američkog Hemijskog Društva u Anahajmu, Kalifornija, koncept veštačkog lista koji u nije sasvim novi koncept. U stvari, John Turner iz Američke Laboratorije za Obnovljivu Energiju u Boulderu, Kolorado, prvi je napravio veštački list pre deset godina. Međutim, najveća mana lista kojeg je John Turner napravio jeste da su za njega potrebni retki, skupi metali. Štaviše, bio je veoma nestabilan sa životnim vekom od oko jedan dan. S druge strane, list koji je kreiran od strane tima dr Danijel Nocera, je veličine karte za igranje sa modernim dizajnom napravljen od "jeftinih materijala koji su široko dostupni", kao što su silicijum, nikl, kobalt, i nešto elektronike. On takođe zahteva oko litar vode u svom procesu. Dr Nocera navodi da je list u stanju da radi pod "jednostavnim uslovima" i veoma je stabilan. U laboratorijskim istraživanjima, pokazao je njegov list neprekidno radio "najmanje 45 sati" bez pada aktivnosti.
Priroda se napaja preko fotosinteze, i mislim da će i budući svet biti napajan preko fotosinteze, delom i od ovog veštačkog lišća,
istakao je u svojoj izjavi dr Nocera.
Objašnjenje procesa
Slično kako zelene biljke konvertuju sunčevu svetlost i vodu u energiju putem fotosinteze, veštački listovi koriste sunčevu svetlost da podele vode na njene dve komponente (vodonik i kiseonik) u cilju stvaranja gasova koji se skladište u ćelijama za gorivo. Ćelije za gorivo zatim pretvaraju ove gasove u električnu energiju koja se može koristiti. Takođe se navodi da je veštački list oko deset puta efikasniji u obavljanju fotosinteze od prirodnog lista.
Veštačko lišće kao jeftin izvor električne energije donosi nadu za domaćinstva u siromašnim zemljama koje su u razvoju. Naš cilj je da svaki dom ima svoju jednu ovakvu stanicu sa kojom bi mogli da napajaju celu kuću,
zaključio je dr Danijel Nocera.
Kina će za dvije godine preteći SAD po znanstvenim dosignućima
Kina je na putu da do 2013 godine prestigne SAD po znanstvenim dostignućima, što je mnogo ranije nego što se očekivalo. Ovo je zaključak nove studije sprovedene od stane Royal Society, Nacionalne Akademije Znanosti Velike Britanije.
Zemlja koja je izumjela kompas, barut, papir i tiskanje, je u potpunosti spremna za globalno važan povratak. Analiza objavljenih istraživanja, jedna od ključnih mjera znanstvenih napora, otkriva "osobito upečatljiv" porast Kineske znanosti koja ugrožava tradicionalnu dominaciju SAD-a, Europe i Japana.
Podaci se temelje na radovima objavljeni u priznatim međunarodnim časopisima popisanim u Scopus-u, izdavača Elsevier.
Godine 1996, prva godina analize, Amerika je objavila 292.513 radova, što je 10 puta više nego što je objavila Kina, 25.474. Do 2008 godine, SAD su zabilježile veoma mali porast, na 316.317, dok je Kineski porast bio više od sedam puta, na 184.080.
Prethodni procjene za stopu ekspanzije Kineske znanosti su sugerirale da bi Kina mogla preteći SAD negdje nakon 2020 godine. Ali ovo istraživanje pokazuje da bi Kina, nakon što je istisnula Veliku Britaniju, sa mjesta broj dva po broju istraživanja, mogla prestići SAD u samo dvije godine.
Kineska potrošnja raste 20% godišnje od 1999 godine, sada dosežu preko 100 milijardi dolara, a čak 1,5 milijuna studenata znanosti i inženjerstva je diplomiralo na Kineskom sveučilištu o 2006 godine.
Autori opisuju "dramatične" promjene u globalnom znanstvenom krajoliku i upozoravaju da to ima implikacije za nacionalnu konkurentnost. Prema izvješću, "u tom smislu znanstvena liga nije samo stvar prestiža, ona je barometar sposobnost zemlje da se natječe na svjetskoj sceni".
Uz rast Kineske ekonomije, ovo je još jedan pokazatelj da Kina izvanredno brzo raste, kao globalna sila. Međutim, izvješće ukazuje da rast volumena istraživački publikacija ne mora nužno da znači i povećanje kvalitete. Jedan ključni pokazatelj vrijednosti bilo kojeg istraživanja jeste koliko je puta citiran od strane drugih znanstvenika u njihovom radu. Iako Kina i u ovom segment bilježi rast, ipak ovde zaostaje. UK znanstveni radovi su još uvijek drugi po broju citiranosti u svijetu, odmah nakon SAD-a.
Dr. Cong Cao, izvanredni profesor na Sveučilištu Nottingham University's School of Contemporary Chinese Studies, slaže se s ocjenom da količina Kineske znanosti još nije usklađena sa kvalitetom. Također navodeći da će potrajati još nekoliko godina da neka od istraživanja dostignu zapadni standard kvalitete.
Što se tiče Kineske motivacije, dr. Cao vjeruje da postoji odlučnost da se ne ovisi o inozemstvu id a se zemlji povrati povijesna uloga kao globalno lidera u tehnologiji.