Online Tržište

Na vaše mobilne uređaje zlonamjerni programi (malware) ne mogu utjecati na isti način kao na sustav Windows međutim, oni će i dalje biti ranjivi na niz drugih prijetnji kao što su: zlonamjerna Web lokacija, dosadni oglasi, Web trackeri ili da su vam ukrali uređaj. Srećom, postoji veliki broj sigurnosni programa koji vam mogu pomoći da se zaštitite od ovih prijetnji.

Preporučujemo članak “Kako ukloniti trojanski virus za rudarenje kripto-valuta sa vašeg računara“.

U ovom članku predstavit ćemo vam trenutno najbolju Android i iOS sigurnosnu zaštitu.

Neovisni njemački AV-TEST Institut, koji se bavi istraživanjima vezanim za IT i protuvirusnu sigurnost, nedavno je objavio svoje rezultate testiranja 20 sigurnosnih aplikacija za Android uređaje.

Generalno, poboljšan je industrijski prosjek za otkrivanje najnovijih zlonamjernih programa (malware) za Android u stvarnom vremenu i otkrivanje zlonamjernih programa otkrivenih u posljednja četiri tjedna. Što se tiče otkrivanja najnovijih zlonamjernih programa prosjek je povećan sa 94,8 posto na 97,8 posto a otkrivanje zlonamjernih programa otkrivenih u posljednja četiri tjedna sa 96,9 posto na 98,5 posto.

Android protuvirusi koji su dobili savršenu ocjenu su:

AVG AntiVirus Free

U istraživanju AV-TEST Instituta AVG AntiVirus Free imao je savršenu stopu otkrivanja od 100 posto za otkrivanje zlonamjernih programa u stvarnom vremenu i nedavno otkrivenih zlonamjernih programa.  AVG AntiVirus Free nije davao lažna upozorenja. Ima pristojan skup značajki, uključujući protuprovalnu zaštitu, blokiranje poziva, zaključavanje aplikacija, Wi-Fi sigurnost i sigurnosno kopiranje osobnih podataka. Radi se o doista sjajnoj protuvirusnoj zaštiti za Android kojoj jedino nedostaje filtriranje poruka, roditeljska kontrola i šifriranje.

G Data Internet Security Version 26.1

G Data Internet Security nudi više značajki od većine svojih konkurenata. Između ostalih to su: daljinsko zaključavanje, brisanje i lociranje, blokiranje poziva, filtriranje poruka, sigurno pregledavanje, roditeljska kontrola i podršku za sve enkripcije.

Jedino što nedostaje G Data Internet Security je spremanje osobnih podataka na SD karticu ili pohrana u oblaku (Cloud).  Izvrsna ocjena upotrebljivosti nije se negativno odrazila na trajanje baterije, performanse uređaja ili na generiranje previše prometa. Nema lažnih upozorenja prilikom instaliranja i upotrebe legitimnih aplikacija s Google Play i trgovina aplikacija treće strane.

PSafe DFNDR 5.2

PSafe DFNDR je dobio savršenu ocjenu 100% za otkrivanja zlonamjernih programa u stvarnom vremenu i otkrivenje prijetnji koje su se pojavile u protekla četiri tjedna. DFNDR nudi sigurno pregledavanje i zaštitu od krađe identiteta, kao i mogućnost blokiranja poziva određenih ili nepoznatih brojeva. Također, nudi protuprovalne mogućnosti kao što je daljinsko zaključavanje, brisanje ili lociranje uređaja.

DFNDR je također dobio visoke ocjene jer ne utječe na trajanje baterije, usporavanje uređaja tijekom normalne uporabe ili generiranje prevelikog promet. Nema lažnih upozorenja tijekom instalacije i upotrebe aplikacija s Google Play ili trgovina aplikacija treće strane.

Tencent WeSecure 1.4

Tencent WeSecure vam nudi značajke kao što su: blokada poziva, sigurna zaštita od pregledavanja tj.  zaštitu od krađe identiteta i mogućnost kopiranja osobnih podataka na SD karticu ili oblak (Cloud). Nema lažnih upozorenja tijekom instalacije niti utječe na trajanje baterije, brzinu uređaja tijekom normalne uporabe ili generiranje prevelikog promet.

Ono što nedostaje u poređenju s konkurentima je daljinsko zaključavanje, brisanje i lociranje.

Trend Micro Mobile Security and Antivirus 9.1

Trend Micro Mobile Security i Antivirus vam nudi veliki broj značajki poput: blokiranje poziva, filtriranje poruka, sigurno pregledavanje i zaštita protiv krađe identiteta i roditeljska kontrola. Osim toga, tu je i skener privatnosti i zaštita mreže.

Što se tiče Apple iOS uređaja, trenutno najbolje ocjene sigurnosti imaju:

Avira Mobile Security

Avira je jedan od najučinkovitijih antivirusnih programa za računala, i iako Avira Mobile Security nema isti fokus za lov na zlonamjerne programe,ona također nudi veliki broj korisnih značajki. Između ostalih tu su: Sigurno pregledavanje i zaštita protiv krađe identiteta i mogućnost kopiranja osobnih podataka na Google Drive ili Dropbox.

Tu su i vrlo praktičani alati za upravljanje koji omogućuju analizu memorije i pohrane, pružaju izvješća nadzora koji se odnose na najnovije sigurnosne događaje, a paket je zaokružen jednostavnim modulom za zaštitu od krađe.

Glavne odlike Avira Mobile Security su da je potpuno besplatan sigurnosni program, blokira zlonamjerna Web mjesta i upozorava u slučaju hakiranja računa.

McAfee Mobile Security

McAfee Mobile Security vam nudi standardne značajke poput  zaštite od krađe, sigurnosno kopiranje kontakata (backup), sigurna lokalna pohrana za medijske datoteke ali i neke vrlo karakteristične kao što je Media Vault koja skriva vaše fotografije i videozapise. To nije neobično, ali možete izravno snimiti fotografije ili videozapise iz aplikacije i automatski ih kriptirati i pohraniti u trezor. Također, možete brzo ponovo otvoriti trezor s Touch ID ili Face ID na iPhone X.

Značajke protiv krađe nudi standardne opcije za praćenje vašeg uređaja na mapi uz aktiviranje daljinskog alarma koji se čuje čak i u tihom načinu rada. Ali tu je i značajka CaptureCam koja vam omogućuje da fotografirate i pošaljete e-poštom svakoga tko pokušava ući u vaš telefon. Aplikacija može spremiti lokaciju uređaja čak i kada je baterija skoro prazna, što vam daje mnogo veće šanse za praćenje.

Bonus značajke uključuju automatski backup kontakata, daljinsko brisanje kontakata ukoliko je vaš uređaj ukraden i indikator baterije koji omogućuje provjeru razine baterije vašeg iPhone na vašem Apple Watch-u.

Ono što je također veoma važno jeste da je McAfee Mobile Security besplatan sigurnosni program.

Mobile Security & Anti-Theft Protection for iPhone

Mobile Security je popularna freemium aplikacija koja nudi zanimljivu mješavinu značajki koje se odnose na privatnosti i sigurnost.

Vault  je besplatan alat za sigurno skrivanje vaših najpovjerljivijih datoteke i fotografija. Safe Browser je također besplatna značajka koja vam omogućuje privatno surfanje bez oglasa a sigurnosni alarm ima za cilj spriječiti krađu uređaja.

Nadogradnjom na Premium, koja košta od 8,99 dolara mjesečno, dobivate sigurnosno kopiranje na oblak i “vrhunsku VPN sigurnost”. Korištenje VPN-a više je o privatnosti nego o sigurnosti, no Mobile Security tvrdi da VPN može “identificirati nesigurne Web lokacije i konekcije i blokirati ih” prije nego što mogu uzrokovati štetu.

Mobile Security vam nudi trodnevnu trial verziju koja vam omogućuje da pokrenete vlastite testove prije nego što se odlučite za plaćenu,  iako je za većinu korisnika dovoljna i besplatna verzija ovog sigurnosnog programa.

Lozinka ili šifra je unapred ugovoren tajni signal, odnosno reč kao elemenat raspoznavanja. Zadržati lozinku tajnom je osnovna praksa bezbednosti.

Jedan od najjednostavnijih načina za upad u nečiji online nalog je pogoditi njegovu lozinku, pa stoga i softver za hakiranje pokušava upravo to, testirajući prvo one koje se najčešće koriste. Vrlo često ljudi koriste iste lozinke za više računa, što svakako nije dobra praksa jer ako hakeri uspeju pogoditi lozinku na jednom računu, sreću će okušati i na nekoliko drugih računa, uključujući i bankovni račun.

Preporučujemo da pročitate članak: “Kako se zaštititi na Internetu?”.

Kompanija Rapid7 je objavila vrlo zanimljiv izveštaj o bezbednosti lozinki. Umesto da se fokusira na lozinke koje ljudi obično izaberu, kompanija Rapid7 je odlučila da otkrije koje to lozinke koriste online prevaranti da bi provalili u zaštićene sisteme.

Nalazi do kojih je došao Rapid7 prilično su šokantni. Naime, većina od 10 lozinki sa kojima online prevaranti najčešće pokušavaju upasti u zaštićene sistema su smešno jednostavne, što implicira da ogroman broj ljudi ne primenjuje savete stručnjaka te i dalje upotrebljava užasne lozinke.

Da bi pratili pokušaje hakerskih napada, stručnjaci su postavili tkz. “honeypots”, područja sajta koji izgledaju normalno ali su zapravo mamci za hakere koji se mogu pratiti.

Tokom istraživanja koje je trajalo nešto manje od godinu dana, od marta 2015. do februara 2016. godine, zabeleženo je 221.203 različita pokušaja upada sa 5.076 uređaja iz 119 zemalja. Tom prilikom hakeri su koristili 1.806 različitih korisničkih imena i 3.969 različite lozinke.

Kompanija Rapid7 navodi da je ova vrsta istraživanja vrlo korisna za proveru “domišljatosti i snage hakera” jer može pokazati stanje vaše digitalne bezbednosti.

Prema istraživanju Rapid7, najčešće lozinke sa kojima hakeri pokušavaju su:

Takođe, ovim istraživanjem nije otkriveno samo koje su lozinke hakeri koristili za upad već i koja korisnička imena! Deset korisničkih imena koje su hakeri najčešće koristili su:

Kraju vam možemo dati nekoliko saveta:

• Ne upotrebljavajte istu lozinku za više različitih računa! Razlog je prost, bez obzira koliko jaku lozinku koristite ako je hakeri uspeju otkriti biće ugroženi ne samo jedan već svi vaši računi.
• Iako se često preporučuje da za lozinku koristite neku nezaboravnu reč koja je napisana kao kombinacija brojeva sa velikim i malim slovima ipak treba biti pažljiv i izabrati malo komplikovaniju reč o recimo “madona” (M4d0N4).
• Takođe, možete koristiti i neki alat za kreiranje lozinki kao na primer 1Password, koji može da generiše bezbedne lozinke te ih za vas čuva online.
• Najbolji način da zaštitite sebe svakako je da koristite potvrdu identiteta u dva faktora (verifikaciju u dva koraka koju koristi Google i mnogi drugi), koja će vam poslati SMS poruku sa kodom ili koristiti aplikaciju za verifikaciju prilikom prijave na račun.

Preporučujemo članak: “Koliko su kvalitetne vaše lozinke i kako ih pamtite?”

Prema najnovijem izveštaju kompanije Akamai, brzina Internet na globalnom nivou se značajno povećala. Naime, prosečna globalna brzina Interneta sada je 5,1 Mb/s što je rast od 14% u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, poslednje istraživanje kompanije Akamai pokazuje da samo pet odsto korisnika ima brzinu veću od 25 Mb/s.

Kompanija Akamai u svom najnovijem izveštaju beleži rast prosečne brzine Interneta u 126 zemalja. Najniži rast od 0,2 odsto zabeležen je u Japanu a najviši od 147 odsto u Kongu.

Južna Koreja i dalje prednjači sa najbržom prosečnom brzinom Interneta od 20,5 Mb/s a slede je Švedska sa 17,4 Mb/s, Norveška sa 16,4 Mb/s i Švajcarska sa 16,2 Mb/s.

Iako je Južna Koreja i dalje lider ono što je svakako zanimljivo istaći jeste da je njena prosečna brzina Interneta pala za čak 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Što se tiče ponude najvećih brzina, tu je Singapur na prvom mestu sa brzinom Interneta od 135,4 Mb/s. Na drugom i trećem mestu su Hong Kong koji nudi 101,1 Mb/s i Južna Koreja koja nudi maksimalnih 86,6 Mb/s.

U izveštaju kompanije Akamai nema Srbije niti zemalja našeg regiona. Međutim, u vrlo zanimljivom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, objavljenom početkom meseca, Srbija se nalazi na 51. mestu liste zemalja sa najboljom Internet konekcijom. Međunarodna unija za telekomunikacije takođe je imenovala Južnu Koreju kao zemlju sa najbržim Internetom.

Važno je reći da je ovaj izveštaj sam po sebi vrlo interesantan i sveobuhvatan a samo rangiranje zemalja dosta specifično jer se vrši na osnovu specijalnog “ICT Development Index (IDI)” koji zavisi od brzine Internet konekcije, obima osnovnih pretplatnika na 100 stanovnika i procenta domaćinstava koja poseduju računar. Maksimalna IDI ocena je 10.

Sa IDI ocenom 8,93 Južna Koreja se prvi put našla ispred Danske, koja je prethodnih nekoliko godina bila na vrhu liste. Island je treći dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska na četvrtom i petom mestu. Na listi 167. zemalja poslednje mesto zauzima Čad sa ocenom 1,17.

Što se tiče našeg regiona Slovenija i dalje ima najbrži Internet. Prema izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije Slovenija je na 33. mestu, Hrvatska na 42., Mađarska na 48., Bugarska na 50., Srbija na 51., Rumunija na 59., Makedonija na 60., Crna Gora na 65. a Bosna i Hercegovina na 77. mestu.

Prema ovom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, Bosna i Hercegovina i Albanija su najgore rangirane zemlje u Evropi.

Prema najnovijim izveštajima, iOS i Android rasturaju konkurenciju na tržištu pametnih telefona. Apple iOS i Google Android drže nestvarnih 98 % tržišta.

Ova dva mobilna operativna sistema praktično da i nemaju konkurenciju. Najava da će Windows 10 za pametne telefone (Windows 10 Mobile) uskoro biti objavljen očigledno da nije bila dovoljna da se ubede korisnici da ostanu lojalni brendu. Prema poslednjem izveštaju kompanije Gartner, Microsoft je u trećem kvartalu 2014 godine imao udeo od 3 % a sada, u istom periodu ove godine samo 1,7 %. Tokom ovog perioda prodato je nešto manje od 6 miliona Windows telefona.

BlackBerry je još gori, u istom periodu prodato je 977.000 BlackBerry telefona. Poređenja radi, samo u trećem kvartalu ove godine prodato je nešto malo manje od 300 miliona Android telefona dok je Apple prodao skoro 50 miliona iPhone-a. Zbog katastrofalnog stanja u nekadašnjem sinonimu za pametne telefone, kompanija je predstavila BlackBerry Priv, prvi BlackBerry telefon kojeg pokreće operativni sistem Android.

Direktor kompanije Gartner za slab udeo Windows-a na tržištu krivi slabo interesovanje proizvođača pogotovo za proizvodnju većih uređaja kao i mali broj kvalitetnih aplikacija. Zbog malog broja korisnika developeri za sada nisu spremni ulagati u razvoj kvalitetnih aplikacija za Windows 10 Mobile platformu. Što se tiče BlackBerry-ja, on smatra da prelazak na Android dolazi prekasno.

Glavni problem BlackBerry-ja je što ne može da se razvija brzo kao i ostali. Smatram da prelazak na Android neće vratiti popularnost BlackBerry-ju, jednostavno, zakasnili su sa prelaskom na Android,

ističe direktor kompanije Gartner.

Treba reći da kompanija Gartner u svom izveštaju naglašava i značajan rast prodaje koju je ostvario kineski Huawei. Huawei je u trećem kvartalu 2015 godine prodao nešto više od 27 miliona uređaja što je u poređenju sa istim periodom prošle godine rast od 7,7 % (prodatih skoro 16 miliona telefona). Kompanija Gartner takođe ističe da je Huawei sazreo kao globalni igrač kojeg korisnici podjednako cene kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, te smatra da je mnogo veći igrač u odnosu na Xiaomi, koji se takođe može pohvaliti svojim rastom na tržištu. Xiaomi je u trećem kvartalu 2015 godine prodao 17 miliona telefona.

Prema najnovijem istraživanju Univerziteta u Montrealu, ljudi koji provode sate igrajući akcione igrice kao što su Call of Duty ili Grand Theft Auto skloniji su obolevanju od Alchajmerove bolesti ali i od drugih mentalnih bolesti.

Naučnici su otkrili da osobe koje redovno igraju akcione igrice imaju smanjenu aktivnost u hipokampusu, delu mozga koji je odgovoran za kratkoročnu i dugoročnu memoriju kao i prostornu svest. Umesto da koriste hipokampus, ove osobe su naučile da se oslonjaju na druge delove svog mozga za kretanje u svojim virtuelnim svetovima.

Neka ranija istraživanja su pokazala da igranje akcionih igrica kod ljudi može uticati na poboljšanje reakcije i mentalnih funkcija, međutim ovo novo istraživanje sugeriše da ono ima negativan uticaj na neke druge delove mozga. Prema istraživanju Univerziteta u Montrealu, nedostatak aktivnosti u hipokampusu može uzrokovati mentalne poremećaje, kao što je Alchajmerova bolest.

U istraživanju je učestvovalo 26 osoba koje spadaju u grupu redovnih igrača akcionih igrica te 33 osobe koje to nisu. Oni su imali slične navigacijske zadatke sa različitim rešenjima. Rezultati su pokazali da ove dve grupe koristi potpuno različite strategije za ostvarenje cilja i koristeći različite delove svog mozga. Ono što je upečatljivi jeste to da je ogromna večina redovnih igrača (80.76%) umesto hipokampusa koristila druge delove svoga mozga.

Naučnici Univerziteta u Montrealu navode da ljudi širom sveta troše blizu tri milijarde sati nedeljno igrajući video igrice. Najnovije procene govore da će prosečna mlada do svoje 21 godine potrošiti skoro 10.000 sati na igranje igrica.

Efekti intenzivnog igranja igrica na mozak počinju da se pojavljuju nešto kasnije.

Istraživanje je sprovedeno od strane timova sa Univerzitetu u Montrealu i McGill Universiteta, i objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

Zadnjih godina programiranje je postalo iznimno popularno. Veliki je broj onih koji žele da nauče neki programski jezik kako bi mogli zakucati na vrata najatraktivnijih zanimanja u ogromnoj ponudi radnih mjesta. Iako su cjenjeni i dobro plaćeni, ipak postoji razlika u visini plaća programera.

Najpoželjniji poslodavac već duži niz godina je kompanija Google koja nudi plaće u rasponu od 70 tisuća do 150 tisuća dolara, ovisno o iskustvu i stručnosti u programskom jeziku. Preporučujemo da pročitate članak “Želite raditi za Google? Ovo su znanja koja morate posedovati“.

Analitička kompanija Compass sprovela je istraživanje kako bi utvrdila kolike su plaće programera, ovisno o godinama iskustva i stručnosti u programskom jeziku. Istraživanje je pokazalo da najveće zarade imaju oni koji rade u „native“ i „backend“ programskim jezicima, kao što su C ++, Python. Web programeri sa znanjem jezika kao što su JavaScript, PHP ili CSS spadaju skoro na samo dno po visini plaće.

Kompanija Compass napravila je popis najbolje plaćenih programskih jezika na osnovu podataka prikupljenih iz više izvora i koji se odnose na 2014 godinu. Podaci su dobijeni korišćenjem javnih podataka iz Payscale, AngelList, Glassdoor kao i podataka dobijenih od najpopularnijih freelancer sajtova Elance, oDesk i Toptal.

Preporučujemo članak “Najpopularniji sajtovi na kojima možete pronaći online poslove”.

Treba reći da se podaci kompanija Compass malo razlikuju od rezultata studija koje su objavile kompanija Quartz i CodeEval. Studija koju je prošle godine objavio Quartz, koja je ustvari skraćeno izvješće Brookings instituta ističe Ruby on Rails, Objective C i Python kao najplaćenije programske jezike.

Istraživanje kompanije Compass predstavljeno je infografikom i sadrži dosta zanimljivih detalja. Osim usporedbe visine plaća programera različitih programskih jezika, objavljena infografika pokazuje da „backend“ programeri zarađuju više nego „frontend“ programeri kao i da startup kompanije plaćaju prosječno 13 posto više nego tradicionalne IT kompanije.

Također, članak nedavno smo objavili članak da je pisali o tome da Google najpoželjniji poslodavac na svetu. Što se tiče posla u Googleu, inženjeri su dosta traženi i dobro plaćeni. Google navodi da se godišnja plaća kreće od 70.000 do 90.000 dolara, softverski inženjeri će zaraditi nešto malo manje od 120.000 dolara dok će viši softverski inženjeri u proseku zaraditi 153.000 američkih dolara.

Na koncu, svima koji žele naučiti neki programski jezik preporučamo članak “Sajtovi koji će vam pomoći da naučite programirati“.

Prema najnovijem izveštaju koji su objavile kompanije App Annie i IDC, prohodi ostvareni sa Freemium modelom monetarizacije mobilnih aplikacija porasli su za 211% u 2013 godini.

Kompanije App Annie i IDC za potrebe ovog izveštaja su anketirale više od 2.000 kreatora aplikacija (developera). U izveštaju se naglašava da od hiljadu najpopularnijih aplikacija na na iOS App Store i Google Play, prilično velika većina, tačnije oko 83%, koristi Freemium model, te da je taj procenat još veći (92%) ako se pogleda lista 2.000 najpopularnijih aplikacija i na iOS i na Android platformi.

Freemium model monetizacije obuhvata različite oblike kupovine unutar aplikacija (in-app kupovine), kao što su kupovina različitih virtuelnih roba (dobara) kao na primer: nadogradnja igre ili ubrzanje, dodatnih funkcionalnosti kao što su nivoi ili sadržaj, kupovina dodatnog vremena za korištenje aplikacije, plaćanje za uklonjanje oglasa iz aplikacije i sl..

U izveštaju se navodi da je najčešći oblik Freemium monetarizacije mobilne aplikacije ponuda dodatne funkcionalnost za određenu cenu. Više od 50 odsto anketiranih developera navelo je da je ovo bio njihov preferirani metod.

Naravno, ključ uspeha za developere koji se odluče da koriste Freemium model monetarizacije jeste da što veći broj korisnika njegove besplatne mobilne aplikacije odluči da kupi nešto, neku dodatnu funkcionalnost ili da nesmetano igraju bez oglasa koji se priazuju i sl.. Naravno, postići to predstavlja prilično veliki izazov. Manje od pet odsto developera mobilnih aplikacija navelo je u anketi da više od 30 odsto njihovih korisnika kupi nešto u aplikaciji. U stvari, 80 odsto developera navodi da manje od pet odsto njihovih korisnika obavi kupovinu unutar aplikacije.

U članaku “Kako efikasno promovisati aplikaciju na prodavnicama aplikacija?” možete pronaći korisne savete kako popularizovati svoju aplikaciju u cilju što boljeg rangiranja na prodavnicama aplikacija.

Što se tiče prihoda od aplikacija, SAD su i dalje neprikosnovene i u prošloj godini oni su porasli za 1,7 puta. Sledi Japan, njegovi prihodi od mobilnih aplikacija u prošloj godini su porasli više nego duplo, tačnije 2,2 puta.

Ono što je možda zanimljivo jeste da je 58% kreatora aplikacija navelo da ne koristi oglašavanje u svojim aplikacijama. S jedne strane i razumljivo jer je zarada od oglasa u aplikaciji sve manja, naravno postoje i izuzeci kao što je Flappy Bird koja zarađuje više od 50.000 dolara dnevno.

Možda će vam biti interesantan članak “Alati koji će vam pomoći u monetarizaciji aplikacije”.

Da li ste se ikada zapitali koliko zarađuju torrent portali ili sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, od oglasa koji se prikazuju na njihovim stranicama?

Digital Citizens Alliance (DCA) je objavila sveobuhvatno izvješće o tomu koliko piratske stranice zarađuju od oglasa. Izvješće pod nazivom “Good Money Gone Bad: Digital Thieves and the Hijacking of the Online Ad Business” sugeriše da su stranice koje se bave piratskim sadržajem kao što su filmovi, TV emisije, glazba, i još mnogo toga, ostvarile fascinantnih 227 milijuna dolara od oglasa u 2013 godini.

Statistički podaci izneseni u izvješću temelje se na broju pozicija oglasa, pregleda stranica i procjenama vezanim za cijene oglasa.

U izvješću su Web stranice podijeljene u tri veličine na temelju broja jedinstvenih posjetitelja mjesečno. To su : veliki sajtovi sa više od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno , srednji koji imaju između 1 i 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno i mali koji imaju manje od milijun jedinstvenih posjetitelja mjesečno. Nadalje, oni su podijeljeni u razne kategorije kao što su torrent portali, sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, streaming sajtove, te sajtove za izravno preuzimanje sadržaja.

Za potrebe ovog istraživanja uzet je uzorak od 596 sajtova, a 30 najvećih piratskih sajtova (fokus je bio na film i TV emisije) u prosjeku je zaradilo fascinirajućih 4,4 milijuna dolara od oglasa u prošloj godini! Izvješće ističe da BitTorrent i P2P portali mogu zaraditi i više od 6 milijuna dolara godišnje od oglasa, s tim da i oni mali sajtovi takođe mogu zaraditi pristojne sume veće od 100.000 dolara. Torrent sajtovi, koje čine manje od četvrtine ukupnog uzorka , imaju zaradu i do 94,1 posto, a uzimaju polovicu od ukupnog prihoda od oglasa.

Izvješće ističe da se kriminal očito isplati kada možete ukrasti tuđi sadržaj.

U izvješću se navodi da veliki dio prihoda od oglasa dolazi od velikih brandova kao što su McDonalds, Ford, LEGO, Dell, Amazon, i drugi. DCA navodi da iako brendovi možda i nisu svjesni toga, jer se njihovi oglasi prodaju i preprodati putem različitih kanala, ovo može itekako štetiti njihovom ugledu.

Američka vlada objavila je izvješće o pravnom statusu digitalne valute Bitcoin u Europskoj Uniji i 40 drugih zemalja.

Za one koji ne znaju, Bitcoin je digitalna valuta koja koristi sustav javnih kriptiranih ključeva za proveru transakcije. Bitcoin je kodiran broj koji je uskladišten na računaru osobe koji ima fluktirajuću vrednost koja zavisi od zahteva tržišta.

Virtuelna valuta Bitcoin debitovala je 2008 godine a predstavila ga je osoba koja koristi pseudonim Satoshi Nakamoto u naučnom radu pod nazivom Bitcoin: “A Peer-to-Peer Electronic Cash System”. Bitcoin valuta dizajnirana je da na neki način imitira zlato. Svako može da “iskopa” nove Bitcoin-e pokretanjem Bitcoin klijenta. Proces je dizajniran tako da postaje sve teži što se više ljudi bavi “iskopavanjem” novih Bitcoin-a (rudarenjem). Više o Bitcoin valut možete pročitati u članku “Bitcoin virtuelna valuta svrstana u jedan od najopasnijih projekata”.

Prema izvješću Odvjetničke Knjižnjice Američkog Kongresa, koje se odnosi na Europsku Uniji i 40 drugih zemalja, većina vlada smatra Bitcoin kao potencijalni alat za pranje novca i druge nezakonite aktivnosti.
U izvješću se navodi da je u prosincu 2013 godine Hrvatska Narodna Banka navodno raspravljala o digitalnoj valuti i donijela zaključak da Bitcoin nije ilegalan u Hrvatskoj. U zaključku stoji da digitalna valuta Bitcoin nije zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj ali da se može legalno koristiti, u slučajevima kada osoba ili kompanija iz Hrvatske plaća nekom subjektu u inozemstvu.

Ministarstvo Financija Republike Slovenije dalo je formalno mišljenje o statusu Bitcoin i drugih virtualnih valuta u svom odgovoru na zahtjev Porezne Uprave Slovenije. Mišljenju navodi da Bitcoin nije monetarno sredstvo koje poznaje Slovenski zakon. Međutim, Ministarstvo naglašava da je oporezivanje Bitcoin prihoda nešto što ovisi individualnih slučaja.

Važno je reći da Europska Unija do sada nije donijela niti jedan zakon koji se odnosi na status Bitcoin kao valute. S druge strane, Njemačka je zauzela zanimljiv stav priznajući virtualnu valutu kao privatni novac, koji ne oporezuje za osobnu uporabu.

Prema izvješću, osim Kine i Brazila nema drugih vlada koje su donijele posebne zakone za virtualne valute. Kina je tako proglasila nezakonitim korištenje Bitcoin kao valute dok je Brazil izvršio sve neophodne radnje za njegovo službeno usvajanje.

Svakim danom sve više raste popularnost i usvajanje digitalne valute Bitcoin. Mnoge kompanije su počele prihvaćati plaćanje u Bitcoin a krajem prošle godine u Kanadi je postavljen i prvi Bitcoin bankomat.

Svakoga decembra kompanija Google objavi svoju "Zeitgeist" listu sa kojom pokazuju šta smo to najviše pretraživali u godini na izmaku. Google tvrdi da je ovo njihova najglobalnija Zeitgeist lista do sada. Ovogodišnja Zeitgeist lista sadrži više od hiljadu “Top 10” lista u nekoliko kategorija koje pokazuju kako su ljudi pretraživali u 72 zemalje sveta.

Na globalnom nivou, ljudi su ove godine najviše želeli da saznaju o bivšem Južnoafričkom predsedniku Nelson Mendeli, koji je umro ranije ovog meseca. Glumci Paul Valker i Cori Monteith, koji su takođe tragično preminuli u ovoj godini, nalaze se na drugoj i četvrtoj poziciji liste termina koji su se najviše pretraživali ove godine u svetu. Treba reći da su pored kategorije poznatih osoba tu i kategorije koje pokrivaju oblasti film, TV emisije, događaje, potrošačku elektroniku, i drugo.

Lista 10 termina koje su ljudi najviše pretraživali 2013 godine širom sveta izgleda ovako:

1. Nelson Mandela
2. Paul Walker
3. iPhone 5s
4. Cory Monteith
5. Harlem Shake
6. Boston Marathon
7. Royal Baby
8. Samsung Galaxy S4
9. PlayStation 4
10. North Korea

Među tih 72 zemlje koje pokriva Google Zeitgeist lista 2013 nalazi se i Srbija. Ono što je interesantno pogledati jeste kako su pretraživali građani zemlja našeg regiona. Pored Srbije, od zemalja regiona Google Zeitgeist lista 2013 pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Nažalost, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije nema, iako bi bilo jako zanimljivo pogledati šta su njihovi građani najviše pretraživali u 2013 godini.

Uglavnom, Srbi najviše vole “lako štivo”, sapunice i reality show su najtraženiji u ovoj godini. Pogledajmo kojih 5 termina su građani Srbije najviše pretraživali u 2013 godini:

Pretraživanje (generalno)

1. Kako vreme prolazi
2. Farma 5
3. Sulejman Veličanstveni
4. Paul Walker
5. Veliki Brat

Najpopularnije pesme

1. PSY – Gangam Style
2. Severina – Tarapana
3. Ceca – Poziv
4. Severina – Uzbuna
5. Saša Kovačević – Slučajno

Kako

1. Smršati
2. Smuvati devojku
3. Napisati CV
4. Rastu deca
5. Se ugojiti

Šta je

1. Tarapana
2. Ljubav
3. Nirvana
4. Instagram
5. Ovulacija

Svakako je veoma zanimljivo pogledati i ostale kategorije: “Poznate osobe”, “Dijeta”, “Najpopularniji recepti” i “Popularne sapunice”.

Hrvate zanimaju slične stvari kao i Srbe pa su sapunice definitivno najpopularnije.

Pretraživanje (generalno)

1. Sila
2. Sulejman Veličanstveni
3. Dolores Lambaša
4. Paul Walker
5. Djevojka imena Feriha

Kako

1. Kako smršaviti
2. Kako se udebljati
3. Kako zaraditi novac
4. Kako postati kadet
5. Kako izbrisati Facebook

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je tablet
4. Šta je Instagram
5. Šta je tarapana

Ostale kategorije koje pokazuju kako su Hrvati pretraživali u 2013 godini su: „Najtraženija dijeta“, „Recepti“, „Najpopularnije pjesme“, „Popularne sapunice“ i „Događaji“.

Što se tiče Slovenije Google Zeitgeist lista 2013 pokriva kategorije:

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je zvuk
4. Šta je trojka
5. Šta je gluten

Kako

1. Kako smršati
2. Kako do novca
3. Kako se srediti
4. Kako učiti
5. Kako napisati molbu za posao

Tu su još i kategorije: “Dijeta”, “Recepti” i “Popularne osobe”.

Kompletno istraživanje, po zemljama, možete pogledati klikom na Google Zeitgeist lista 2013.