Online Tržište

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.

Pitanje pouzdanosti praćenja na temelju cookie-a je možda jedno od najvažnijih pitanja za affiliate. Affiliate marketing djeluje na osnovnoj pretpostavci da je prodaja koju affiliate upućuje oglašivačima praćena i da su izviještaji o njoj tačni.

Korisno je razmišljati o dva odvojena, ali ipak povezana aspekta kada je u pitanju pouzdanosti. Prvo, tu su tehnički aspekti vezani za pouzdanost praćenja cookie-a: koje su tehnologije dostupne i koliko su pouzdane? Drugo, postoje aspekti koji se tiču korisnika ili pitanja privatnosti. Ovo se odnosi na tehnička pitanja, ali se više tiče korisnikovog razumijevanja toga kako se cookie koriste i koji su mogući motivi za njihovo brisanje.

Tehnološka pouzdanost praćenja na temelju cookie-a je prilično robusna stvar. Tamo gdje se pojave tehnički probleme u praćenju, vrlo je vjerojatno da je razlog za to nemogućnost praćenja na stranici oglašivača nego samo umetanju cookie-a u vrijeme korisnikovog klika.

Što se tiče korisničkog aspekta, stvari su malo složenije. Nedavna istraživanja pokazuje da je stav javnosti prema korištenju cookie-a prilično relaksirajući. Korisnici razumiju da su cookie potrebni za pohranu postavki i detalja, a nisu ni pretjerano uzrujani što se koriste i za prikazivanje oglasa.

S druge strane, mnogo veća briga postoji oko behavioural retargeting-a u obliku EU Privacy Direktive (Direktiva o Privatnosti), što je nešto što će podjednako utjecati na oglašivače, afiiliate i mreže, i gotovo sigurno je najveći izazov sa kojim se affiliate marketing trenutno suočava.

Ispitujući detaljnije kako ovi tehnički i korisnički aspekti komuniciraju, korisno je razlikovati različite vrste cookie-a i njihove vjerojatnosti brisanja.

Affiliate Windoe koristi “first party cookies“ postavljen od strane awin1.com domena i stoga je vjerojatno da ga je lakše obrisati nego  “third party cookies” postavljene od strane trećih osoba. Ranjivost cookie-a trećih strana ovisi o pregledniku.

Safari automatski blokira cookies trećih strana, kao i neki plugins koji koriste drugi preglednici, što bi moglo predstavljati problem za oglašivače koji se previše oslanjaju na neka rješenja za praćenje trećih strana. comScore je u travnju 2010 godine iznio podatak da korisnici brišu 30-40% cookie trećih strana i oko 20% “first party cookies“.

Kao odgovor behavioural retargeting-a na provedbu Direktive o Privatnosti EU, implementiran je gumb u oglasima koji upućuje na stranice koje nude korisnicima više informacija kao i samo isključivanje ove mogućnosti (opt-out).

Međutim, isključivanje (opt-out mogućnost) i brisanje cookie-a su dvije odvojene stvari. Ovo isključivanje ne utječe na sam metod praćenja, dapače, trajni cookie mora biti postavljen na korisnikov računar kako bi opt-out preference mogle biti pohranjene!

Kao alternativa nameće se Flash cookies koji imaju prednost praćenja po različitim preglednicima a ipohranjuju se odvojeno od drugih cookies. Budući da korisnik mora proći kroz različite proces za uklanjanje ovi cookies manja je vjerojatnoća da će oni biti izbrisani.

Nakon usvajanja Evropske Direktive o Privatnosti, pitanja kako se cookies koriste uzimaju sve veću pažnju tako da će sama matodologija za praćenje koju bude koristila affiliate industrija odrediti da li ćemo bit svjedoci porasta opt-out i brisanje stope ili ne.

Facebook se oglasio u nastojanju da obrani svoju praksu prikupljanja podataka iz "Like" gumba čak i nakon što se korisnici odjave, ističući da je ovakva kolekcija dio sustava koji treba da spriječi nepravilne prijave, te da se ove informacije ubrzo nakon prikupljanja brišu.

Čak i kada se odjavite sa mreže, Facebook i dalje zna i može pratiti svaku stranicu koju posjetite. Jedino rješenje je da izbrišete svaki Facebook Cookies u pregledniku ili da ne koristite isti preglednik koji ste koristili za Facebook interakciju,

navode eksperti.

Evo kako Facebook prikuplja ove podatke: Kada se prijavite na Facebook ili posjetite Facebook.com bez prijave, sajt smješta male datoteke pod nazivom "cookies" na vaše računalo. Neki od tih Cookies ostaju na vašem računalu, čak i nakon što se odjavite, a onda svaki put kada posjetite neki sajt koji se povezuje na Facebook, oni sa "Like" gumbom, informacije iz tih Cookies se šalju natrag na Facebook, pružajući zapis o tome gdje ste bili na web-u.

Facebook priznaje da dobija te podatke, ali naglašava da ih odmah briše. Najpopularnija društvena mreža na svijetu navodi da se podaci šalju zbog samog načina na koji je "Like" gumb sustav postavljen, pa je to razlog zašto će svaki Cookies koji je povezan sa Facebook.com biti automatski poslan kada vidite "Like" gumb.

Svi smo maksimalno angažirani kako bi se pronašao način da se izbjegne ovo slanje podataka, ali da će za to trebati vremena. Priikupljanje podataka na ovakav način je trebalo da služi za sprečavanje neželjene pošte i phishing napada kao i da olakša korisnicima da ne moraju prolaziti kroz dodatne provjere autentičnosti svaki put kada se prijavljuju. Kada se korisnik prijavi na Facebook sa novog računala, sajt će često poduzeti korake kako bi se potvrdilo da su oni ti za koje se predstavljaju. Pa tako Cookies omogućuju Facebook-u da preskoči ove korake kada se ljudi prijavljuju sa računala koje su koristili ranije,

priopćio je Facebook-ov direkor Inženjeringa, Arturo Bejar.

Normalno je da će Facebook da se brani i da pokušava da ističe da je sve ovo urađeno za dobrobit korisnika ali mislim da će se sada ponovo pokrenuti tema privatnosti, šta sve neke kompanije znaju o korisnicima, na koji način dolaze do podataka i kako ih koriste.

Hiljade Turaka protestovalo je juče i na ulicama i online protiv nove Internet kontrola koju je predložila Vlada Turske.

Kontrole će zahtevati od korisnika da izabere jedan od četiri filtera pre nego što pristupi Internetu, navode tamošnji mediji. Porodica, deca, domaće ili standardni filteri će rezultirati različitim nivoima filtriranje. Prema navodima, spisakovi sajtova koji će biti blokirani od strane svakog filtera će biti tajni.

Nova pravila koja dolaze od Turskih vlasti zaduženih za informacione i komunikacione tehnologije (BTK) , stupaju na snagu od 22. avgusta ove godine.

Ove mere su potpuno kršenje i Evropske konvencije o ljudskim pravima i Turskog Ustava. Svakome bi treba biti zagarantovana prava na neograničen pristup Internetu,

navodi se u izjavi Reportera Bez Granica, datoj početkom meseca.

Turska Vlada je u aprilu odustala od plana da filtrira sadržaj na osnovu 138 ključnih reči i odlučila se za ovaj način cenzure.

Na nekim internet sajtovima, korisnici su poslali video snimke koje je rekao su marš u nedelju na trgu Taksim u Istanbulu.

Korisnici su sumnjičavi da će BTK filtrirati sajtove čak i kada je standardna opcija je izabrana. BTK nije mogla biti odmah postignut za komentar.

U peticiji na Avaaz.org, forumu za mobilisanje podrške po ovom pitanju, BTK je pozvan da povuče sve propise koji se tiču filtriranje sadržaja za Internet korisnike u Turskoj i momentalno ukinu nova "Pravila i procedure na bezbedno korišćenje Interneta ".

Prema novim pravilima, BTK bi imao potpunu kontrolu nad blokiranjm Internet stranice u filterima, koje bi mogao dodavati ili uklonjati bez znanja korisnika, što mu daje moć da zabrani na hiljada web sajtova bez ikakvog razloga. Na ove napade BTK odgovara da oni porodicama pružaju veoma važan servis, i dodaje da su filteri već dostupni za preuzimanje.

Nakon revizije Američkog zakona o Internet cenzuri i nastojanja EU da donese nešto slično u svojoj Direktivi o Privatnosti, virtuelnog Šengen prostoru i ostalom sada i ostale zemlje pokreću vlastite filtere za cenzuru Interneta.

Kakav nas Internet čeka u budućnosti ostaje da se vidi.

Europska agencija za sigurnost na Internetu, ENISA, je izjavila da nedostatak informacija o veličini i obliku Internet infrastrukture, zabrinjava jer ga to čini ranjivim na napade.

Iako je otvorena i decentralizirana organizacija, kako sada izgleda Internet, do sada bila ključna za uspjeh i otpornost na Internetu, ipak ne postoji centralni operativni centar koji bi nadgledao ove interkontinentalno povezane mreže koje čine sadašni Internet, što dovodi do konfuzije oko izvještavanja o cybera napada kao i do nedostatka utvrđene najbolje prakse. Odgovarajuće zakonodavstvo još nije definisano a ne postoji ni općeprihvaćeni Internet kodeks ponašanja, navodi ENISA.

Stabilnost na Internetu je ključno za gospodarstvo modernih društava, te stoga moramo utvrditi da li mehanizmi sigurnosti koji se koriste danas, odgovaraju izazovima koji nas čekaju u budućnosti. Sustavni neuspjeh na Internetu bi uzrokovao značajne probleme u nekoliko sektora kao što su energija, transport, financije, zdravstvo i gospodarstvo,

izjavio je Udo Helmbrecht, izvršni direktor ENISA.

ENISA preporučuje da istrage incidenata kao što su napadi ili hakerski upadi, treba da provode neovisna tijela.

Sadašnji Internet jednostavno nije u stanju pružiti željene točnosti, fleksibilnosti i sigurnosti. Čak i sada, sa oko 1 milijardom senzora, mi nismo u mogućnosti napraviti pravilnu uporabu svih podataka koje oni generiraju. Učinkovita obrana od prijetnji koje dolaze sa Interneta, ne samo za poziva na odgovarajuća tehnička dostignuća i visoko kvalificirane stručnjake, već i veoma opsežnu suradnju,

rekao je mađarski ministar obrane Csaba Hende u ponedjeljak. (Mađarska je predsjedavajuća Evropskom Unijom)

Ministar je pozvao na redovite razmjene znanja i iskustava, kako unutar EU tako i u sklopu transatlantskih odnosa. Mjere su također potrebne da bi se na odgovarajući način spriječio, otkrio i odbio neki budući napad, kao što je navedeno u nedavno prihvaćenom strateškom konceptu NATO-a.

Sve je ovo fino, ali ako se uzme u obzir želja Europske Unije za kreiranjem virtualnog Šengenskog prostora, bojim se da sve vodi ka zadiranju u privatost i nadgledanju građana, što mnogi itekako žele. To pokazuju i nadavni skandali oko lociranja korisnika putem smartphone uređaja. Navigacijska usluga TomTom je čak prodavala informacija o brzini vožnje korisnika policiji.

Evropska komisija je čak predložila i veoma sporan zakon o kome se vode mnoge polemike a radi se o “Pravu da bude Zaboravljeno”, koji bi trebao biti zapisan u predstojeću reviziju Direktive o Privatnosti.

Prošle nedelje Google je počeo sa uvođenjem svoje nove email funkcije koja nakon što unesete ko je primalac email-a kojeg ste napisali, daje predloge i ostalih kojima bi možda željeli da pošaljete taj isti email.

Iako je ova funkcija veoma zgodna ovo ipak pokazuje da interesantnu stvar a to je da Google prikuplja informacije iz naših email poruka, jer to je jedini način kako može da ponudi kvalitetnu sugestiju koja se odnosi na ostale primaoce email-a.

U suštini, Google skladišti asocijacije na adrese uključene u poslate email-ove a to takođe kombinuju sa poslatim porukama između Google Groups i drugih sličnih grupa. Iako ova funkcija može biti zaista korisna, tri klika umesto da kucate nekoliko imena, ponovo se postavlja pitanje potencijalnog narušavanja online privatnosti. Mislim da je Google naučio tu lekciju sa Buzz-om i da istu grešku neće ponoviti.

Ne treba da vas začudi ako u skorije vreme pročitate da raskrinkana čitava mreža kriminalaca zahvaljujući ovoj novoj Gmail funkciji.

A kako je Google krenuo, uskoro bi se moglo desiti da nakon logovanja na Gmail vidite da je sam Google napisao i poslao nekoliko email-ova vašim prijateljima.

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.

U poslednje vreme ljudi iz sveta privatnost mnogo govore o “Pravu da bude Zaboravljeno”. Evropska komisija je čak predložila da “Pravo da bude Zaboravljeno” treba da bude zapisano u predstojeću reviziju Direktive o Privatnosti. “Pravo da bude Zaboravljeno” je prevod orginalnog naziva koji na Francuskom glasi “le Doit a l'Oubli” (pravo da se zaboravi? pravo da bude zaboravljeno? pravo na zaborav? pravo da bude obrisano?). Ali, o čemu se to radi? Za većinu ljudi, to pokušaj da se da ljudima pravo da obrišu neke neprijatne stvari, ali nažalost, ovo je malo komplikovanije od toga.

Sve više i više, privatnost se koristi da bi se opravdala cenzura. U izvesnom smislu, privatnost zavisi od čuvanja nekih stvari da ostanu privatne, drugim rečima, skrivene, ograničene, ili izbrisane. A u svetu u kojem sve više i više sadržaja dolazi online kojeg je lako pronaći i deliti, prirodno je da su borci za privatnost zabrinuti. Nekada su se ljudi pozivali na uvrede ili klevete kako bi opravdali cenzuru o stvarima koje štete njihovoj reputaciji. Međutim, pozivanje na uvrede i klevete zahteva da ono što je rečeno o njima nije istina. Međutim, privatnost je veoma elastična stvar, jer se može pozivati na zaštitu privatnosti i kada se radi o tačnim navodima.

O privatnosti kao opravdanju za cenzuru raspravlja se u nekoliko različitih, ali povezanih, debata: “le Doit a l'Oubli”, ideja da sadržaj (naročito korisnički generiran sadržaj na socijalnim mrežama) treba da posle nekog vremena automatski nestane, ideja da prikupljanje podataka od strana kompanija ne treba da se zadržavaju duže nego što je to neophodno, ideja da računari treba da bude programirani da “zaborave”, kao ljudski mozak. Sve ovo su kretanja u pravcu da se sadržaj cenzuriše u ime privatnosti. Pogledaj kompletan post »