Online Tržište

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Prošle sedmice, građani Irana u nekoliko navrata nisu bili u mogućnosti da pristupe sadržaju na Internetu. Uoči proslave Iranske revolucije koja se desila 1979 godine, Google i svi SSL sajtovi bili su blokirani u Iranu. Par dana kasnije, Google je potvrdio da su Gmail i YouTube bili blokirani u toj zemlji.

Sada je Iran ponovo odsekao svoje građane sa Interneta uoči parlamentarnih izbora u zemlji. Prema izveštajima, Iran je blokirao većinu secure socket layer (SSL) veza. Na taj način prekinut je pristum svemu što koristi "https" protokol, uključujući većinu e-mail usluga, YouTube i društvene mreže kao što su Facebook i Twitter.

Mnogi Iranci ranije su koristili Virtual Private Networks (VPN) kako bi zaobišli cenzuru, međutim ova posljednja blokada Internet sadržaj je mnogo gora nego prošle sedmice jer sada VPN ne radi.

U januaru je Iranski ministar za informisanje izjavio da će zaštićeni (firewalled) nacionalni Internet uskoro postati operativan ali da ne postoji neki određen datum kada će se to desiti. Stvaranje ovako ogromnog "Intraneta" zabrinulo je mnoge sajber aktiviste u Iranu, jer sa njim Vlada stiće ogromnu prednost u svojoj borbi protiv neistomišljenika.

Stručnjaci ovu najnoviju cenzuru Interneta povezuju sa predstojećim parlamentarnim izborima koji su zakazani za 2. mart. S obzirom da je došlo do masovnih demonstracija nakon predsedničkih izbora 2009 godine kada su zapadni mediji izveštavali o sumnjivoj pobedi aktuelnog predsednika Mahmoud Ahmadinejad-a. Tada su Twitter i ostali sajtovi za društveno umrežavanje odigrali ključnu ulogu u organizovanju protesta i slanje vesti o šta se dešava u Iranu. Pretpostavka je da je ova poslednja blokada Interneta u Iranu usmerena na sprečavanje ponavljanje tih događaja.

U današnje vreme kada su ljudi sve više oslonjeni na Internet, a može se reći da su mnogi i bukvalno zavisni, kako poslom tako i druženjem, postavlja se pitanje šta bi se desilo da na globalom nivou dođe do prekida Interneta na samo jedan dan? Da li bi neki to preživeli?

Češka Vlada suspendirati će proces ratifikacije ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), priopćio je danas premijer Petr Necas.

ACTA je međunarodni ugovor potpisan od strane 22 zemalje članica Europske Unije koji nastoji standardizirati mjere za zaštitu autorskih prava, obuzdati trgovinu krivotvorenom robom, uključujući i zaštićene online materijale. Preventivne mjere uključuju mogućnost novčane ali i kazne zatvora.

Kritičari ACTA sporazuma tvrde da on guši slobodu izražavanja na Internetu, poredeći ga sa Zakonom o Zaustavljanju Online Piraterije (SOPA).

Val prosvjeda protiv ovog kontroverznog međunarodnog praćen je hakerskim napadima koji nisu zaobišli Češku Republiku. U posljednjih nekoliko dana, Internet aktivisti blokirali su web stranice Češke Vlade, stranice Zastupničkog Doma i još nekoliko agencija kao izraz protesta zbog Češkog potpisa na ovom sporazumu.

Da bi ACTA stupila na snagu u Češkoj potrebno je da ga ratificira parlament ali i predsjednik države što po svemu suteći teško da može proći s obzirom da su mnogi poslanici jasno izrazili svoj stav, da ACTA sporazum u ovom obliku nemaju namjeru podržati.

Nakon velikih protesta održanih u Poljskoj, Premijer Donald Tusk suspendirao je ratificiranje ACTA sporazuma, danas je to uradila i Češka a da li ćemo nakon subotnjih protesta vidjeti još nekog od Europskih Premijera da suspendira ovaj izuzetno kontroverzi sporazum, ostaje da se vidi.

Prosvjedi protiv ACTA osim u Poljskoj održani su još u Švedskoj i Sloveniji. Ne može a da se još jednom ne spomene poziv na protest i isprika koju je zbog potpisivanja ovog sporazuma uputila Veleposlanica Slovenije svojim sunarodnicima.

ACTA sporazum je jako loš i od njega jedino korist imaju medijske korporacije i ostali vlasnici autorskih prava, nikako obični ljudi. Internet, koji je zamišljen kao slobodan medij takav i treba da ostane, ovo što se pokušava sa ACTA, SOPA i PIPA, pokušaj je uvođenja kontrole ljudi, gušenja slobode govora, online povezivanja i ostalih građanskih sloboda radi bogaćenja medijsko-korporacijskog klana koji vide šansu da sa jednim ovakvim sporazumom dobiju nešto što im svakako ne pripada.

Web sajt stopp-acta.info objavio je popis više od 100 prosvjeda koji će se održati u subotu diljem Europe. Najveći prosvjedi se očekuju u Londonu, Munchenu i Parizu.

Borci protiv ACTA sporazuma pokrenuli su i online peticiju čiji je cilj prikupiti više od dva milijuna potpisa i koja bi bila dostavljena “donositeljima odluka” u Bruxellesu u narednim danima.

Također, već je najavljena vrlo burna rasprava u Europskom Parlamentu oko ACTA sporazuma.

Veleposlanica Slovenije u Japanu, napravila je prilično nevjerojatnu ispriku nakon što je potpisala ACTA sporazum o ime svoje zemlje.

ACTA sporazum sam potpisala iz proste nepažnje, veoma neoprezno s moje strane jer nisam obratila dovoljno pozornosti. Jednostavno, nisam jasno povezala ovaj sporazum za koji sam imala intrukcije svoje Vlade da ga potpišem sa sporazuma koji prema mom vlastitom građanskom ubjeđenju ograničava i zadržava slobodu povezivanja na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj povijesti, a osobito ograničava budućnost naše djece,

objasnila je Veleposlanica Slovenije u Japanu, Helena Drnovšek Zorko.

Za sutra, subota 4. veljače, planirano je da se u Ljubljani održe prosvjed na kome bi se okupili svi oni koji se protive ratifikaciji ACTA sporazuma a Veleposlanica je pozvala sve ljude da se pridruže tom protestu.

Prava briga i odlučnost i odlučnost Slovenskih građana koji smatraju da ovaj sporazum mora biti zaustavljen pokazat će se sa brojem ljudi koji budu uzeli svoje učešće u ovome prosvjedu. Ono što bi htjela zamoliti jeste da li bi netko mogao da sudjeluje i u moje ime. Neka ovaj moj primjer bude opomena kako lako možemo pogriješiti,

napisala je Veleposlanica Helena Drnovšek Zorko.

ACTA sporazum izazvao je burne reakcije diljem Europe, a danas je objavljeno i da je hakerska grupa Anonymous oborila sajt Grčkog Ministarstva pravosuđa zbog potpore ovom zakonu. Nakon što su 22 članice EU potpisale ovaj kontroverzni sporazum, za 11. veljača, su zakazani prosvjedi diljem Europe protiv ovog zakona.

S obzirom da je ogroman dio javno mnijenje protiv ovoga zakona, možda budemo vidjeli da još neki od političara promijene svoj stav. Iako je ova isprika Slovenske Veleposlanice veoma hrabar čin koji je naišao na odobravanje javnog mjenja ipak ostaje da se vidi da li će to i zakazani protest za subotu biti dovoljni da Slovenija odustane od ovoga sporazuma.

Moram priznati vrlo iskreno i hrabro, malo je političara koji bi se na ovakav način ispričali javnosti (ako uopšte ima onih koji bi se za nešto iskreno ispričali).

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Hiljade Turaka protestovalo je juče i na ulicama i online protiv nove Internet kontrola koju je predložila Vlada Turske.

Kontrole će zahtevati od korisnika da izabere jedan od četiri filtera pre nego što pristupi Internetu, navode tamošnji mediji. Porodica, deca, domaće ili standardni filteri će rezultirati različitim nivoima filtriranje. Prema navodima, spisakovi sajtova koji će biti blokirani od strane svakog filtera će biti tajni.

Nova pravila koja dolaze od Turskih vlasti zaduženih za informacione i komunikacione tehnologije (BTK) , stupaju na snagu od 22. avgusta ove godine.

Ove mere su potpuno kršenje i Evropske konvencije o ljudskim pravima i Turskog Ustava. Svakome bi treba biti zagarantovana prava na neograničen pristup Internetu,

navodi se u izjavi Reportera Bez Granica, datoj početkom meseca.

Turska Vlada je u aprilu odustala od plana da filtrira sadržaj na osnovu 138 ključnih reči i odlučila se za ovaj način cenzure.

Na nekim internet sajtovima, korisnici su poslali video snimke koje je rekao su marš u nedelju na trgu Taksim u Istanbulu.

Korisnici su sumnjičavi da će BTK filtrirati sajtove čak i kada je standardna opcija je izabrana. BTK nije mogla biti odmah postignut za komentar.

U peticiji na Avaaz.org, forumu za mobilisanje podrške po ovom pitanju, BTK je pozvan da povuče sve propise koji se tiču filtriranje sadržaja za Internet korisnike u Turskoj i momentalno ukinu nova "Pravila i procedure na bezbedno korišćenje Interneta ".

Prema novim pravilima, BTK bi imao potpunu kontrolu nad blokiranjm Internet stranice u filterima, koje bi mogao dodavati ili uklonjati bez znanja korisnika, što mu daje moć da zabrani na hiljada web sajtova bez ikakvog razloga. Na ove napade BTK odgovara da oni porodicama pružaju veoma važan servis, i dodaje da su filteri već dostupni za preuzimanje.

Nakon revizije Američkog zakona o Internet cenzuri i nastojanja EU da donese nešto slično u svojoj Direktivi o Privatnosti, virtuelnog Šengen prostoru i ostalom sada i ostale zemlje pokreću vlastite filtere za cenzuru Interneta.

Kakav nas Internet čeka u budućnosti ostaje da se vidi.