Online Tržište

Uvod u ovaj članak bi tokom 2019te godine doživjeli kao neki futurističku sci-fi novelu, ali s obzirom da ovo nije san već java, moraćemo prilagoditi naš mentalni sklop kako bi što prije izašli iz stanja šoka i počeli djelovati.

Globalna kriza izazvana pandemijom korona virusa COVID-19 je uveliko izmijenila strukturu poslovanja gotovo u svakoj industriji i branži i uveliko osakatila i ugrozila svjetsku ekonomiju. Za sada težimo ka tome da sprovedemo mitigaciju i smanjimo broj žrtava, kao i udar na ekonomiju. Međutim, po tom drugom pitanju najgore tek slijedi.

Sada kada većina vlada apeluje da se kancelarijski i administrativni poslovi koji ne traže direktne poslove sa klijentima obavljaju od kuće, dolazi do velike potražnje za najproduktivnijim metodama rada od kuće. Unazad nekoliko godina smo na OnlineTržiste portalu uveliko pisali o metodama zarade na internetu radom od kuće, alatima, načinima i najboljim pristupima za rad od kuće, sada se ponovo otvara velika potreba da se šira javnost upozna sa ovim pristupom koji će u dogledno vrijeme postati svakodnevnica mnogih vas.

S obzirom da već dvije decenije uspješno radim od kuće, ovim želim da prenesem neka sopstvena iskustva i zapažanja iz različitih epoha, pa i iz ove trenutne koja je pogodila sve nas nebitno na kojem dijelu planete se nalazimo.

U ovom članku neću ulaziti u opisivanje tehničkih mogućnosti koje ćemo nastaviti objavljivati u drugim člancima, već se više okrenuti produktivnosti i metodama discipline i kreativnosti.

Rezime: Stanje prije, tokom i poslije COVID-19 pandemije

Prije COVID-19 pandemije rad od kuće je većinom bio nepoznanica za administrativne službenike, naročito državne, ali i privatne koji su radili sa građanima, kao i B2B relacijama. Naravno poslovi koji su zahtjevali fizičku prisutnost i dalje se ne mogu obavljati od kuće ali svaki oblik administracije, pa čak i edukacije sada se seli na rad na daljinu, što je realno tehnološki bilo izvodljivo i mnogo ranije. Očigledno velike administrativne strukture i kancelarijski koncepti su smatrani za daleko produktivnije i pod većom prismotrom i kontrolom nego distancirani oblik. Međutim trenutni prisilni koncept rada od kuće, iako iznenadan i neorganizovan, pokazuje svoje pozitivne strane i iznenađujuće visoku produktivnost.

U trenutnom vremenu izolacije, policijskih časova, karantina, mnoge firme se bore da zadrže poslovanje ali i da smanje mogućnost zaraze zaposlenika na minimum. Najbolji oblik koji je širokoprimjenjen je teleworking (tele-rad), odnosno rad od kuće. S obzirom da je situacija sa pandemijom eskalirala preko noći poslodavci nisu imali vremena da se spreme za ovaj poduhvat. Menadžmenti velikih kompanija i državnih administracija su godinama ignorisali inicijative da se bar dio radne sedmice prenese na tele-rad, odnosno rad od kuće. U nekim zemljama je to zaživjelo, ali procenat u državnim javnim službama je čak i u razvijenim zemljama bio vrlo mali.

Neki veliki giganti poput IT magnata Google, Apple i Microsoft su i prije ove krize nekim odjelima omogućili da dio radne sedmice provedu radeći od kuće. No danas kada je internet dostupan svakom na velikim brzinama prenosa podataka, te kada VPN mreže doživljavaju procvat, te postoji pregršt alata za online video konferencije i kolaboraciju, ispostavilo se da je mnogo lakše implementirati ovaj režim nego što je to bilo ranije kada je postojalo više tehničkih poteškoća.

Dosta kompanija trenutno prati produktivnost svojih zaposlenika koji su primorani da rade od kuće, i uistinu većina tvrdi da imaju iznenađujuće pozitivne rezultate, uprkos psihološkom pritisku radnika i poteškća sa kojim se susreću radnici kod kuće. Naravno nisu svi poslovi predodređeni da se uopšte mogu obavljati od kuće, ali većina administativnih poslova za koju je dovoljan računar i internet konekcija su glavni kandidati za teleworking.

Poslodavci sada razmišljaju, a nekolicina se i ozbiljno priprema, da i nakon ove krize nastavi sa teleworkingom. Ono sto je evidentno je da će vjerovatno preko 50% kompanija uvesti bar parcijalni rad od kuće, iako je za efikasnost potrebna saglasnost i druge strane, samih radnika.

Među radnicima pak ne vlada pretjeran entuzijazam, jer rad od kuće nije toliko jednostavan kao što to zvuči, naročito za porodične ljude koji nemaju dovoljno uslova u kući da se maksimalno posvete poslu. Mi ćemo svakako u narednim ćlancima obraditi metode i načine kako da se uspostavi što produktivnija metoda teleworkinga uprkos nedostacima poput nedostatka prostora, previše prekida tokom rada usljed interakcije sa ukućanima (naročito djecom), ili tehničkih problema koje ne možete prvazići sami. Sve su to “dječije bolesti” koje smo svi mi koji već duže radimo od kuće već odavno prevazišli, ali neke od njih i dalje predstavljaju izazov.

Rad od kuće tokom pandemiije

U ovo vanredno vrijeme, nepredviđenih okolnosti, svi smo skloni improvizaciji, te u nedostatku iskustva često pravimo greške. U ovom slučaju rad od kuće je jedina alternativa, tako da ovom prilikom želimo da vam prenesemo neka iskustva i olakšamo vam rad od kuće i nastojanje da budete što produktivniji.

• Kontrola i disciplina – incijalno, morate da uspostavite kontrolu. Prvo sam nad samim sobom, a drugo nad okruženjem. Vaši ukućani moraju da znaju kada ste u radnim obavezama a kada ne, kao i vaši prijatelji i poslovni partneri. Teško ćete u ovim okolnostima moći odvojiti poslovno od privatnog, ali moraćete preuzeti kontrolu. Ujedno preuzimanjem kontrole stičete rutinu i disciplinu koje su nepohodne za efikasan rad.
  
• Tehničke mogućnosti – to je svakako prva stvar koja je uslov za sve. Dobra internet konekcija i laptop ili računar, po mogućnosti samo vaš. Ukoliko te mogućnosti nemate, alternative su da vam firma obezbjedi računar, kao i osigura internet. Druga stavka je specijalizovan software za daljinski pristup mrežama i računarima i/ili VPN. Dosta kompanija već od ranije koristi specijalizovana VPN rješenja ili pak neke od besplatnih VPN servisa, tako da imaju značajna olakšanja. Za vas koji radite na specijalizovanim software-ima postoje i alternativna rješenja teleworkinga, ali uveliko zavisi od posla kojim se bavite.
  
• Prostor za rad – ovo je vrlo bitna stavka. Ukoliko nemate odgovarajući prostor za rad, svakako da imate veliki problem. Preporučujemo odvajanje u poseban dio prostorije, ili idealno u odvojenu prostoriju. Ukoliko koristite laptop imate više mogućnosti te možete čak biti i mobilni, te dio dana provesti u jednom a drugi dio u drugom dijelu stambenog prostora.
  
• Radna atmosfera– Neobično je da ste kući i da su ukućani oko vas, te vam to nikako ne dozvoljava da se skoncentrišete za rad? Međutim razmislite kako ste provodili radno vrijeme na poslu i analizirajte kakve su vam bile navike? U većini situacija se ispostavi da vam ni na poslu produktivnost nije bila najidealnija! Dok kolege razmjenjuju sinoćnje anegdote, ispijaju kafe, telefon vas prekida svaki čas, evidentno je da nivo koncentracije u većini firmi nije bio na visokom nivou produktivnosti.
  
  U ovoj situaciji, kada ste kući, morate izabrati najbolji termin za radne aktivnosti. Obično je to u više etapa. Preporučujemo jutarnju, popodnevu i većernju radnu aktivnost. To vas doduše ostavlja angažovanog tokom cijelog dana, ali sa mnogo manje pritiska. Između etapa možete se baviti drugim aktivnostima poput tjelesnih vježbi, ili pak interakcije sa ukućanima, igrom sa djecom ili ukoliko niste u potpunoj izolaciji idalno da obavite kupovinu ili šetnju po prirodi, što će vam variti dodatnu energiju i motivaciju.
  
• Raspored aktivnosti – Da bi ostali produktivni, ili postali još produktivniji nego inače, morate imati raspored aktivnosti, kako po danima tako i unutar radnog dana. Na kraju dana morate da dođete do predviđenih rezultata. Ako vaš posao zahtjeva telefonski rad ili videokonferencije, gledajte da ih organizujete u posebnom terminu dana, kako vam ne bi ispresjecali radne aktivnosti ili pauze koje pravite između. Obavezno vikende ostavite onakvim kakvi su i bili. Bez radnih obaveza i rezervisani za hobije i porodicu. Vremenom kada dođete do željenog nivoa produktivnosti, u radnim pauzama ćete moći integrisati i vaše hobije koji dodatno mogu da pospješe motivaciju.
  
• Ciljevi – kada imate raspored aktivnosti i spremne radne zadatke, onda morate postaviti dnevne ciljeve. U zavisnosti o vašim radnim obavezama, ciljeve obično postavite na dnevnoj, sedmićnoj i projektnoj bazi. Bitno je da ispoštujete dnevne ciljeve kako sedmični i projektni ciljevi ne bi snosili posljedice loše dnevne produktivnosti. 
  
  Isprva nemojte biti preambiciozni. Krenite malim koracima. Kada utvrdite najbolji ritam, onda možete i da povećate očekivanja. Svakako gledajte da ne pretjerate i ne dovedete vas u još veći psihički napor kako bi poslodavcu dokazali koliko možete biti produktivni jer će se od vas kasnije još više tražiti. U prvih mjesec dana je sasvim dovoljno da dosegnete 70% vaše produktivnosti na poslu. Nakon što postavite sve na noge, vrlo vjerovatno je da će produktivnost otići mnogo više nego ste očekivali, ali ostanite mudri i iskoristite to jer ćete na taj način dobiti dodatno vrijeme, koje možete iskoristiti i za druge stvari ne samo da se dokazujete radnim kolegama i poslodavcima, već i svojoj porodici. Provedite vrijeme sa djecom, roditeljima, sami sa sobom. Čitajte, bavite se sportom, izlazite u prirodu, meditirajte radite ono što vas ispunjava i daje novu energiju.
  
• Psihološki pritisak – Ova trenutna situacija svakako nije dodatni stimulans za povećanje produktivnosti. S toga morate uvesti ograničenja prvenstveno u korištenju socijalnih mreža. Ukoliko vam to nije dio posla (žurnalistika), onda obavezno morate da ograničite vaše vrijeme preturajući po socijalnim mrežama i portalima, pregledajući statistike COVID-19 pandemije i čitajući raznorazne izvještaje. Prvenstveno to će vam stvoriti dodatni pritisak, smanjiti produktivnost i koncentraciju i prije svega oduzeti mnogo vremena. Bitno je da se distancirate od toga svega, ali ne da u potpunosti izostavite dotok informacija. Idealno, uzmite ujutro pola sata za pregled štampe i kavicu, a u poslijepodnevnim satima zadovoljite se još sa završnim izvještajima, dok ukupni dojam pred spavanje presjecite sa nekom interesantnom knjigom ili pak lakšim oblikom opuštanja poput Netflix-a ili sličnih servisa.
  
• Motivacija i koncetnracija – Isprva, vrlo ćete teško pronaći motivaciju, pogotovo u ovakvom haosu koji vlada globalno, i sa činjenicom da nemate šefa koji vam stoji iznad glave, pa čak ne morate ni da simulirate da radite. Ali jedno je sigurno, motivaciju ćete morati pronaći prije ili kasnije. Shvatite ovo kao ozbiljan zadatak, najprije zbog toga jer želite zadržati svoje radno mjesto, jer nakon ove krize dolazi teška ekonomska kriza i sigurno je da će poslodavci gledati da rasterete budžete počevši sa otkazivanjem usluga onih radnika koji najmanje doprinose ili koji su se loše snašli u ovoj krizi. Koncentraciju možete poboljšati metodama meditacije, šetnje u prirodi, ili pak maksimalne izolacije (u posebnu prostoriju). Morate svojim prijateljima i ukućanima obavezno dati do znanja kada radite a kada imate prostor za komunikaciju i interakciju. Ne smijete dozboliti da vašu prisutnost prihvate zdravo za gotovo kao da ste na odmoru, jer tu nećete uspjeti da uspostavite kontrolu.

Na kraju rezultati će pokazati koliko ste stvarno ostali produktivni i da li vam rad od kuće ide u korist ili na štetu. Iskrneno, mislim da će se blagodatima teleworkinga više radovati vaši poslodavci, nego vi sami, jer mnoge od gore nabrojanih stavki se ne mogu riješiti preko noći, i linija manjeg otpora je svakako mnogo tanja nego ona kada se svako jutro spremite i odete u kancelariju gdje ne vidite ni svoje ukućane, ni djecu, i gdje vas svi tretiraju kao da ste tu da radite, dok kod kuće se morate boriti sa svim tim što neće biti jednostavan zadatak.

U narednim člancima ćemo se podrobnije pozabaviti nekim od gore navedenih elemenata rada od kuće ali i nekim drujgim interesantnim činjenicama koje su naglo isplivale u realnost tokom ove krize čovječanstva, a svakako imaju veliku tendenciju da i dalje ostanu prisutni. Pratite nas i dijelite sa nama vaša sopstvena iskustva putem komentara i socijalnih mreža. Ovo je vrijeme za #ostanikodkuce, te tu priliku treba iskoristiti za poboljšanje sopstvenih vještina i adaptaciju za budući rad na daljinu.

Već preko 3 decenije se u modernom poslovanju slavi rad na daljinu, ili kako bi kod nas to nazvali rad od kuće ili kod kuće. Amerikanci su još ’70-tih godina prošlog stoljeća razmišljali o optimizaciji poslovnih procesa, i shvatili da je moguće smanjiti troškove i povećati produktivnost radom na daljinu. Danas je to popularni tele-rad (eng. telework) koji nudi veću fleksibilnost zaposlenog i omogućava rad sa bilo koje lokacije, što povećava satisfakciju zaposlenog i omogućava mu da sam izabere produktivan radni ambijent, riješi se svakodnevnog saobraćajnog stresa, a sa druge strane kompaniji umanji troškove poput troškove putovanja, kancelarijskih prostora, struje, itd. Sa druge strane dosta kompanija i menadžera ne prihvata ovaj način obavljanja radnih djelatnosti a glavni razlog nije neproduktivnost, već manjak kontrole i djelovanja na samog zaposlenog. Neki čak tvrde da je na taj način pala i motivacija za timski rad, iako ne postoje konkretni čimbenici ili istraživanja koja bi na to uputila.

Danas se smatra da 90% zaposlenih u SAD bar 20% svog radnog vremena provedu radeći na daljinu, da li od kuće ili neke druge destinacije, to je sasvim nebitno, bitan faktor je da zaposleni ne dolaze u kancelariju da bi obavili određene poslove koje mogu da obave i sa bilo koje druge destinacije. U vrijeme mobilnih i prenosivih računala, sve veće internet pristupačnosti i aplikacija za brzu razmjenu informacija, ovaj trend postaje prihvaćen i od velikih korporacija koje prave enormne uštede novca dozvoljavajući ili čak prisiljavajući svoje radnike da rade od kuće. Naravno, rad od kuće je većinom vezan za osobe koje rade u administraciji i sa obradom digitalnih dokumenata, ali s obzirom da je digitalizacija obuhvatila, gotovo cijelu zemaljsku kuglu, za očekivati je da će ovaj trend biti sve popularniji.

Evropa i Amerika svakako koriste moć digitalnog milenija, brzih telekomunikacija i efektivne razmjene podataka, gdje su čak i državne administracije shvatile da je takav radni proces dobar i za njihove službenike, tako da na primjer američka državna administracija prelazi na Google Docs, što je još jedna olakšavajuća okolnost za tele-rad. Postavlja se pitanje kako prolazi rad na daljinu na Balkanu? Pogledaj kompletan post »