howspamworks Oglašavanje temeljeno na spam-u je veoma unosan posao. Iako je izazvao veliku mržnju i multi-milijardersku anti-spam industriju, to i dalje postoji. Nedostaje nam, međutim, solidno razumijevanje potpune struktre takvog poslovanja i zbog toga se većina anti-spam intervencija usredotočuje na samo jedan aspekt cjelokupnog spam lanca (npr. filtriranje neželjene pošte, crne URL liste ili pak gašenje stranica).

Kirill Levchenko, je sa sa svojim kolegama napisao rad "Click Trajectories: End-to-End Analysis of the Spam Value Chain", u kom je predstavio holističku analizu koja kvantificira cijeli skup resursa angažiranih u monetarizaciji spam email-a, uključujući naziv, hosting, plaćanja i ispunjenja.

Za potrebe ovog rada korištena su opsežna mjerenja koja su trajala tri mjeseca i koja su pužila veliki broj spam podataka. Ovi podaci su se potom koristili za karakterizaciju relativnih izgleda obrambene intervencije za svaku kariku u spam lancu. Ovaj rad sada pruža prvi jak dokaz o vrlo osjetljivoj karici koja se nalazi u spam lancu. Utvrđeno je da je 95% spam oglašavanja farmacije, replika i softverskih proizvoda monetarizovano korištenjem trgovačkih usluga samo nekoliko banaka,

priopćio je Kirill Levchenko na Security and Privacy simpozijumu održanom u Oakland-u.

Sve u svemu, 13 banaka upravlja sa 95% od 76 narudžbi koje su primile transakcijske informacije. Također, samo tri banke rješavaju većinu transakcija, to su Azerigazbank u Azerbejdžanu, DnB NOR u Latviji (iako je banka sa sjedištem u Norveškoj) i St. Kitts-Nevis-Anguilla National Bank na Karibima. Većina farmaceutskih i affiliate programa koriste banke u Azerbejdžanu i Latvija, dok sa softverom u potpunosti operišu banke u Latviji i Rusiji.

Ovo pokazuje vrlo značajnu stvar a to je da ako neko želi da smanji obim neželjene pošte sve što treba da uradi jeste da krene u obračun sa ovih nekoliko banaka.