Intel-CEO-Paul-Otellini

Kompanija Intel danas je objavila da njen izvršni direktor Paul Otellini u maju ide u penziju. Paul Otellini, 62 godine, u kompanije Intel je od 1974 godine a na mestu izvršnog direktora nalazi se od 2005 godine.

Posle skoro četiri decenije u kompaniji i osam godina na mestu direktora, došlo je vreme da se krene dalje i preda korimilo kompanije Intel novoj generaciji rukovodstva,

saopštio je Paul Otellini.

Treba reći da je dosadašnji trend direktora kompanije Intel da se penzionišu sa 65 godina, Paul Otelini ima 62, pa je njegova najava iznenađenje za mnoge unutar i izvan kompanije Intel.

Rani odlazak Intelov-og direktora dolazi usred borbe za što veći udio kompanije u mobilnom prostoru. Kompanija je ostvarila napredak u vidu opremanja Motorola RAZR ali veliki problem s kojim će se suočiti naredni direktor kompanije biće kako da se Intel što bolje pozicionira na mobilnom tržištu pre nego što bude potpuno istisnuti iz njega. Apple iPad, kao jedan od najvažnijih uređaja u protekloj deceniji, ne radi na Intel-ovim čipovima.

Intel navodi da će tražiti novog direktora unutar i izvan kompanije. Jedna od opcija je Sean Maloney, koji je u septembru napustio kompaniju a za koga se pre toga govorilo da bi mogao biti sledeći direktor Intel-a.

Od kada je Otellini preuzeo mesto prvog čoveka kompanije Intel, kompletirao je partnerstvo sa Apple-ovim legendarnim direktorom, Steve Jobs-om, oko tranzicije Mac računara sa IBM procesora na Intel procesore. Sada kada se sprema da napusti Intel, Apple razvija vlastiti procesor za mobilne uređaje zasnovan na ARM arhitekturi koji će sigurno uzdrmati budućnost ovog partnerstva. Takođe, pod njegovim vođstvom dolazi do rasta popularnosti Ultrabook-a, ali i do najvećeg otpuštanje u istoriji Intel-a. 2006 godine otpušteno je 10.500 zaposlenih, što predstavlja desetinu radne snage kompanije Intel.

Isto tako, važno je istaći da su godišnji prihodi kompanije rasli od kada je Otellini preuzeo Intel u drugom kvartalu 2005 godine do trećeg kvartala 2012 godine i to sa 38,8 milijardi dolara na 54 milijardi dolara dok je godišnja zarada po deonici porasla sa 1,40 dolara na 2,39 dolara.