Online Tržište

Mnogi sajtovi koji nude online poslove obećavajući brzu zaradu sa malo truda, su u većini slučajeva prevara. Evo nekoliko poslova od kojih se nećete obogatiti, ali vam mogu doneti lepu ekstra zaradu koju možete da iskoristite na neka svoja zadovoljstva.

Većina ovih mogućnosti za online zaradu zahteva samo da imate računar, pristojnu Internet konekciju i neku vrstu marketerske veštine (kako bi marketeri imali bolji uvid u navike potrošača). Poslovat ćete kao slobodan agent i moći birati kada, gde i koliko će te učestvovati.

Zvuči previše dobro da bi bilo istinito? Nije, jer kao što je pomenuto ranije, verovatno nećete moći da napustite vaš stalni posao kako bi ovo radili ali, ako ste neko ko želi dodatnu zaradu bez obaveza koje zahteva tipičan posao, onda su ovo neki od najboljih poslova koje možete raditi online u svoje slobodno vreme.

Takođe budite oprezni sa prevarama. Pre nego što se prijavite da postanete učesnik virtuelni fokusne grupe, kandidat plaćene ankete, tajni kupac ili bilo kakav drugi online radnik, imajte na umu jedno vrlo važan pravilo a to je da nikada ne morate da plaćate za ovakve poslove, ako vam se dogodi suprotno, onda se žrtva prevare.

Evo nekoliko izvora na koje možete da se prijavite za legitimne jednokratne poslove: Pogledaj kompletan post »

Prema istraživanju koje je sproveo Pew Internet, dve trećine Internet korisnika, odnosno 65% njih su platili kako bi preuzeli ili pristupili sadržaju na Internetu.

Ovi novi podaci pokazuju da plaćanje za online sadržaj nije strano za većinu ljudi. Pa tako prema podacima trećina ispitanika je izjavila da je plaćala za skidanje muzike, a isto toliko i za software. Odmah iz dolaze aplikacije za  tablet uređaje i mobilne telefone sa 21%, igrice 19%, digitalne novine, magazini ili novinski članci 18%, a 16% korisnika je platilo za videa, filmove ili TV serije. Korisnici plaćenog online sadržaja u 46% slučajeva kupili su jednu ili dvije vrste digitalnog sadržaja, dok je 16% korisnika kupilo 6 ili više online sadržaja.

Istraživanje je pokazalo da među ljudima koji plaćaju za sadržaj, prosečan korisnik potroši oko 10 dolara mesečno.

Anketa je sprovedena na 755 Internet korisnika u SAD-u u periodu od 28 oktobra do 1 novembra ove godine.

U Velikoj Britaniji, potrošači provode više vremena sa digitalnim i tradicionalnim medijima. Prema KPMG Media and Entertainment barometru, prosečna mesečna potrošnja tradicionalnih medija popela se sa 11 sati i 40 minuta mesečno koliko je bilo u septembru 2009 godine, na 12 sati i 13 minuta u martu 2010. Za digitalne medije, porast je još dramatičniji sa 6 sati i 14 minuta na 7 sati 28 minuta mesečno. U isto vreme potrošači sada troše manje novca na digitalne i tradicionalne medije. Iako je sve više novina koje naplaćuju svoj sadržaj, broj potrošača koji ne plaćaju za pristup online vestima se zapravo povećao tokom poslednjih nekoliko meseci.

Što se tiče novih medija, sve veći broj potrošača sada provode vreme na društvenim medijima i blogovima (povećanje sa 47% iz septembra 2009 na 50% u martu 2010) i gledaju online TV (povećanje sa 19% na 24%).

KPMG je takođe utvrdila da mlađi korisnici Interneta u Velikoj Britaniji, između 16 i 24 godine, ipak najviše koriste novije medije. Oni korisnici Interneta koji koriste socijalne medije i igraju online igre igraju takođe imaju tendenciju da provode više vremena na mreži od drugih.

Kada je u pitanju plaćanje online sadržaja, većina potrošača u Velikoj Britaniji i dalje ništa ne plaća (88%), mada izdavači će biti sretni da čuju da mlađi korisnici Interneta između 16 i 24 godine će verovatno da plate za online sadržaja za razliku od starijih korisnika. Danas, samo 3% korisnika Interneta u Velikoj Britaniji plaća pretplatu za korišćenje digitalnog sadržaja a oko 7% plaća za digitalni sadržaj.

Samo 10% onih korisnika koji ne plaćaju za sadržaj ukazuje da će verovatno poćeti plaćati pretplatu za online sadržaje u narednih 12 meseci. Ovo prema KPMG analitičarima ukazuje, da tržište sa plaćenom pretplatom neće značajno rasti tokom narednih 12 meseci. KPMG je takođe utvrdio da je prosečna potrošnja na digitalne medije u Velikoj Britaniji pala sa 1.99 funti koliko je bilo u septembru 2009 godine na 0.98 funti u martu 2010 godine.

Svi potrošači preferiraju pristup medijskom sadržaju na mreži, međutim, samo oko četvrtina ispitanika daje prednost online medijima u odnosu na tradicionalne medije. Većina ovih korisnika (89%) daje prednost fizičkom čitanju nad čitanjem na računaru. Oko 60% ispitanika je takođe napomenulo da oni jednostavno preferiraju konzumiranje tradicionalnih medija u odnosu na konzumiranje digitalnog sadržaja.

U ovoj dobi, tehnološkog napretka i digitalnog načina života, nevjerojatno je da gotovo polovica ispitanika i dalje namjerno otvaraju junk email-ove.

Prema Ipsos Public Affairs Messaging Anti-Abuse Working Group (MAAWG), nekoliko desetaka milijuna korisnika i dalje reagira na spam na način koji ih ostavljaju ranjivim za malware ili bot mreže.

Rezultati ankete pokazuju da gotovo polovica korisnika otvoraju spam, kliknu na link u spam-u, otvaraju spam attachment, odgovaraju na njega ili ga proslijeđuju, sve aktivnosti koje ostavljaju korisnike podložne prijevarama, krađi identiteta i infekcijama.

Od onih koji su namjerno otvoraju spam većina je onih koji se žele odjaviti pošiljatelju ili žele vidjeti što će se dogoditi. Petnaest posto onih koji otvaraju spam su oni koji žele saznati više o proizvodima ili uslugama koje se nude.

Neki od rezultata ankete:

• Gotovo polovica onih koji su otvorili spam, učinili su to namjerno. Mnogi su željeli da se odjave ili žale na pošiljatelja (25 posto), da vidi što će se dogoditi (18 posto), ili su zainteresirani za proizvod (15 posto).
• 11 posto potrošača su kliknuli na link u spam, 8 posto su otvorili attachment, 4 posto su ga prosljeđivali, a 4 posto su odgovarali na spam.
• Muškarci i e-mail korisnici mlađi od 35 godina, iste demografske skupine koji se smatraju da imaju više iskustva sa e-mail-om, za njih je veća vjerojatnost da će otvoriti ili kliknuti na linkove ili spam.
• Među e-mail korisnicima mlađim od 35 godina, 50 posto njih su otvorili spam, u odnosu na 38 posto od onih preko 35 godina. Mlađi korisnici (13 posto), klikaju na link u spamu u usporedbi sa manje od 10 posto starijih korisnika.
• Korisnici smatraju svoje Internet ili e-mail provajdere najodgovornijim za zaustavljanje virusa i zlonamjernih programa.

Unatoč naporima proizvođača softvera kao što su Symantec i Microsoft, zlonamjerni programi i virusi ostaju teška glavobolja za korisnike. Nije iznenađujuće korisnici koji su skloni rizičnijem ponašanju kad je u pitanju spam najvjerojatnije da su već zarazili svoje računare virusom.

Prošlogodišnje istraživanje u SAD je pokazalo da 8 od 10 ispitanika kaže da je svjesno zlonamjernih virusa koji mogu kontrolirati njihovo računalo, ali da ne vjeruju da mogu biti zaraženi takvim virusom.