Online Tržište

Istraga Europske Komisije oko navodne Google-ove zlouporabe dominirajućeg položaja na tržištu koja traje više od šest godina uskoro bi mogla dobiti epilog. Prema posljednjim informacijama Europska Komisija sprema rekordnu kaznu od oko 3 milijarde eura.

Istraga se bazirala na navode da Google zlorabi dominantan položaj na tržištu promovirajući svoju online uslugu kupovine u okviru Internet pretraživanja na štetu konkurentskih alternative koje su svoje prigovore ranije podnijeli i US Federal Trade Commission (FTC). Google se optužuje da je nepravedno kanalisao korisnike prema svojoj usluzi Google Places na štetu konkurenata kao što su Yelp i TripAdvisor. Naime, Google Places se pojavljuje na vrhu rezultata pretraživanja za skoro svako lokalno pretraživanje, bez obzira da li je to najbolji rezultat.

Slučaj, koji traje od 2010. godine, bliži se kraju a kompanija Google je u međuvremenu navodno odbila tri pokušaja na dogovor sa oštećenim kompanijama. Prema posljednjim informacijama kazna će biti objavljenja do lipnja.

Plaćanje ove velike kazne neće značiti kraj Google-ovim probleme sa Europskom Unijom. Ovaj slučaj je samo jedan u niz kontroverzi između kompanije i Europske Unije. Naime, Google se suočava sa optužbama za monopolsko ponašanje sa svojim mobilnim operacijskim sustavom Android. U optužbama se navodi da su proizvođači telefona primorani da pre-instaliraju Google aplikacija na svojim uređajima ako žele da koriste Android. Osim toga, nekoliko europskih zemalja od kompanije Google zahtijeva plaćanje milijardi dolara utajenog poreza.

Kao posljednji u nizu problema je optužba kompanije Getty Images da se Google bavi “promicanjem piratstva” na svojoj tražilici slika.

Europska Komisija je obavjestila Google da postoje opravdane sumnje da je kompanija zlorabila svoj dominantni položaj na Europskom tržištu pretraživanja favoriziranjem vlastitih shopping proizvoda u rezultatima pretraživanja.

Istraga o ponašanju kompanije Google ne Europskom tržištu u tijeku je već neko vrijeme, a ova zvanična obavjest Europske Komisije znači da ona smatra da ima razloga da se istraži Google zbog navodnog nedoličnog ponašanja, ali to ne znači da je kompanija već proglašena krivom za sudjelovanje u bilo kojoj specifičnoj aktivnosti.

Istraga o Google-ovom favoriziranju rezultata u pretraživanju traje od 2010 godine. Europska Komisija tvrdi da Google favorizira rezultate dobivene od vlastite Google Shopping tražilice za razliku od konkurentskih proizvoda rivalskih kompanija.

Mnoga istraživanja su pokazala da 10 rezultata na prvoj stranici rezultata pretraživanja najvažnije. Većina ljudi kliknite na jedan od prvih linkova. Samo mali broj skrola na dnu prve stranice sa rezultatima pretraživanja. Broj ljudi koji traže na sljedećim stranicama je iznimno mali, što praktično znači da ako niste na prvoj stranici rezultata, i to na gornjoj polovici, praktički da i ne postojite.

Europska Komisija je zabrinuta da Google favoriziranjem svojih proizvode spriječava korisnike da vide bolje ponude ili pak relevantnije rezultate koje nude konkurentske shopping tražilice, a također želi da vidi da Google tretira sve rezultate usporedbe shopping proizvoda jednako. Google ima 10 tjedana da odgovori Europskoj Komisiji i ponuditi rješenja.

Također, Europska Komisija je otvorila istragu protiv Google-ovog mobilnog operativnog sustava Android. Europska Komisija smatra da istraga treba da pokaže da li je Google prekršio pravila tržišnog natjecanja ili zlorabio svoju dominantnu poziciju na području operativnih sustava, aplikacija i usluga za pametne uređaje. Postoje indicije da je Google prekršio Europska antimonopolska pravila kočenjem razvoja i onemogućavanjem pristupa tržištu suparničkih mobilnih operativnih sustava, aplikacija i usluga na štetu potrošača i developera inovativnih usluga i proizvoda.

Europska Komisija navodi da će ispitati da li se određeni ugovori koje Google traži od proizvođača originalne opreme za Android (OEM) mogu tretirati kao zlouporaba monopolskog položaja. Ovo se posebno odnosi na to da Google od proizvođača zahtjeva da na svoje Android uređaje instaliraju određene Google aplikacije, kao i da ne instaliraju druge programe, te da se suzdrže od objavljivanja svojih prilagođenih verzija operativnog sustava Android koji bi mogli konkurirati Google-ovom vlastitom razvoju. Ovdje je iznimno važno istaći da je Android open-source projekt!

Nema sumnje da je Google u poziciji da ucjenjuje proizvođače. Do sada je jedino Amazon imao snage da se suprotstavi Google-u. Naime, jedno od najvećih online tržišta je dovoljno močno da može sebi priuštiti da ne zavisi od Google Play Store. Amazon-ov vlastiti pristup streaming sadržaju je dovoljno velik da se i moglo očekivati da vlastite uređaje, među kojima je i popularni Kindle, pokreće prilagođena verzija Androida.

Prošlog tjedna Europski Parlament je velikom većinom odbacio kontraverzni ACTA sporazum i zadao težak udarac nadama onih koji su željeli da sa ovim sporazumom postave nove standarde vezane za provedbu prava na intelektualno vlasništvo. Europska Komisija, koja u ime Europske Unije pregovara kod trgovinskih sporazuma kakav je ACTA, obećala je da će pronaći izlaz iz ove situacije. Već ranije se zatražilo od Europskog Suda Pravde da donese mišljenje o ACTA kompatibilnosti sa temeljnim Europskim sloboda u nadi da bi povoljno mišljenje moglo omogućiti Europskom Parlamentu da ponovo razmatra ovo pitanje.

Iako je ovo traženje mišljenja od Suda privuklo veliku pažnju medija ipak se ispostavilo da Evropska Komisija ima tajnu alternativnu strategiju u kojoj Kanada igra ključnu ulogu. Prema dokumentima koji su nedavno procurili u javnost, Europaska Unija planira da iskoristi Kanadsko-Europski trgovinski sporazum (CETA), pregovori su u završnoj fazi, kao pozadinski mehanizam za provedbu odredbi ACTA sporazuma.

Ovi dokumenti pokazuju da je dio CETA (Canada – EU Trade Agreement) teksta koji se odnosi na provedbu prava na intelektualno vlasništvo gotovo identičan onom u ACTA sporazumu. Treba reći da je sličnost između ova dva sporazuma i ta da su se oba vodila iza zatovorenih vrata, daleko od očiju javnosti.

Strategija Europske Komisije očito je bila da se iskoriste trgovinski pregovori EU i Kanade i kroz novi sporazum provuku odredbe odbačenog ACTA sporazuma.

Procijene su da će se CETA sporazum naći pred Europskim Parlamentom tek za godinu dana a do tada sporazum mora proći uobičajene zakonske provjere i revizije teksta.

Još uvijek je prerano govoriti da je CETA novi ACTA. Komisija ima mogućnost da promijeni poglavlja sporazuma prije nego što on dođe pred Parlament. Lično smatram da je krajnje vrijeme za reformu provedbe prava na intelektualno vlasništvo. Mislim da trenutno imamo dobar zamah te se nadam vrlo konstruktivnoj i činjenicama potkrepljenoj raspravi,

priopćio je vodeći parlamentarac Marietje Schaake.

Europsko Vijeće Ministara priopćilo je da sve zemlje Europske Unije moraju da obezbijede da 800MHz band bude slobodan za bežičnu širokopojasnu uslugu do 1 siječnja 2013 godinem kao dio ambicioznog programa koji je dogovoren u petak.

Naime, “Radio Spectrum Policy Program” je dizajniran za poticanje rasta na mobilnom širokopojasnom tržištu pomoću radio-spektra oslobođenog prelaskom s analogne na digitalni televiziju.

Ovaj potez je prvi put predložen od strane Europske Komisije a sada su i Parlament i Vijeće odobrili ovaj plan. Osim toga, ovaj novi plan podrazumjeva da će najmanje 1200MHz biti dodijeljene za promet mobitel podataka u periodu između 2013 i 2015 godine. Komisija najkasnije do 2015 godine mora ocijeniti da li postoji potreba da se uskladi dodatni spektar bandova kako bi se omogućio eksponencijalni rast prometa bežičnih podataka.

Vijeće je također podržalo amandman zastupnika o proširivanju popisa opsega postojećeg spektra između 400MHz i 6GHz kako bi se utvrdila učinkovitost i uvidjelo gdje bi se mogao poboljšati i osigurati eksponencijalni rast bežičnog prometa podataka u nekoj budućoj raspodjeli spektra .

Uređaji kao što su smartphone i Tablet su stavljaju naš trenutnu raspodjelu spektra pod velii pritisak. Najbolje iskorišteni, ovi javni resursi će osigurati naš pravi put na kojem se ove suvremene komunikacije mogu odvijati,

priopćila je Neelie Kroes, povjerenik Digital Agenda.

No, nisu svi sretni sa ovim potezom EU da se promjeni namjena korištenja 800MHz benda.

Sada je ukupan spektar koji je dostupan za digitalnu televizije sveden na sastav ispod 790MHz i time se smanjuje potencijal za buduće inovacije i razvoj digitalnih usluga kao što su na primjer: HDTV, mobilna TV i 3DTV). Osim toga, smetnje iz mobilne mreže i terminala mogu da poremete prijem digitalne televizije,

navodi u obraćanju povodom ove odluke European Broadcasting Union.

Ovoj odluci je potrebna potpora od strane industrije i Komiteta za Istraživanje i Energetiku, koja bi mogla da dođe već 10. studenoga, a potom i od Parlamenta u cjelini.

Europska Komisija je pokrenula pravni postupak protiv 20 država članica Europske Unije koje nisu poduzele mjere za provedbu novih zakona koja štite online podatke potrošača.

Rok za provedbu u nacionalna zakonodavstva je bio 25. svibanj, ali do danas su samo Danska, Estonija, Finska, Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija uvele nove zakone u cijelosti.

Ključna točka ovog paketa EU zakona čini se da je ePrivacy Direktive, koja ima za cilj da pruži korisnicima Interneta više informacija o podacima koji se čuvaju o njima. Prije nego što postave cookies za prikupljanje podataka sa korisničkog računala, tvrtke moraju dobiti "izričiti pristanak" korisnika. Korisnicima Interneta one također moraju dati informacije o tome koje su podatke prikupili i za što će se oni koristiti.

U mnogim slučajevima cookies se koriste za ciljano oglašavanje koje se temelji povijesti pretraživanja. Jedina iznimka u pravilu "izričitog pristanka" su situacije kada su cookies "neophodni" kao što je to slučaj kod uslugu traženih od strane korisnika, na primjer, kada korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu", radi kupnju proizvoda sa web stranice.

Države članice EU su imale dvije godine za provedbu revidiranih pravila protiv praćenje cookies i do sada je većina EU država članice obavijestila Komisiju da je neka vrsta zakonodavnog procesa po ovm pitanju u tijeku. Međutim, ako 20 zemalja koje je Komisija kontaktirala danas ne odgovore u roku od dva mjeseca, ili odgovor bude nezadovoljavajući, Komisija može poslati formalni zahtjev za provedbu zakona i na kraju te države dovesti pred Europski Sud Pravde.

Najbolje za sve će biti da države u potpunosti primjene potrebne procedure za usvajanje zakona, što je brže moguće, tako da Komisija ne mora nastaviti sa pravnim postupkom. To će biti najbolji ishod za zemlje članice kao i za sve potrošače koji bi mogli imati koristi od ovih zakona,

priopćio je Jonathan Todd, glasnogovornik Digital Agenda.

Samo dvije socijalne mreže putem zadane postavke čine maloljetničke profile mnogo privatnijim, navodi se kao rezultat testa sprovedenog od strane Europske Komisije a koji je uključivao 14 socijalnih mreža.

Test je imao za cilj saznati da li se sajtovi za socijalno umrežavanje ponašaju u skladu s EU Safer Social Networking načelima, koji je samo-regulatorni sporazum koji su sve mreže potpisale 2009 godine.

Nakon testa, ispostavilo se da samo Bebo i MySpace imaju zadane postavke koje čine maloljetničke profile privatnijim.

Veoma sam razočaran što većina sajtova za socijalno umrežavanje ije uspjelo da osigura da maloljetnički profili budu dostupni samo njihovim kontaktima i to po zadanoj postavki. Mladi u potpunosti ne razumiju posljedice koji mogu da proizađu otkrivanjem previše osobnih podataka o svom životu,

priopćio je povjerenik Digital Agenda, Neelie Kroes.

Komisija je sprovodila ovo svoje istraživanje od prosinca 2010 godine pa do siječnja 2011 godine i to nad sajtovima socijalnog umrežavanja: Arto, Bebo, Facebook, Giovani, Hyves, MySpace, Nasza-klaza, Netlogu, One, Rate, VZnet, Galleria, Tuenti i Zap. Testiranje je sprovedeno na primarnom jeziku sajta.

Trenutno 77 posto mladih od 13 do 16 godina i 38 posto onih između 9 i 12 godina starosti, i služe se Internetom, su korisnici sajtova socijalnog umrežavanja. Oko 65 posto onih između 13 i 16 godine starosti i 34 posto onih od 11 do 12 godina starosti, koji koriste Internet, znaju kako promijeniti postavke privatnosti na profilima socijalnih mreža, navodi se u EU studiji o djeci na Internetu objavljenoj u siječnju.

Mogućnost označavanja osoba na slikama, koje nudi većina socijalnih mreža, olakšava ronalazak nečije slike online. Deset sajtova od 14 testiranih, dozvoljava potencijalnim strancima (tzv. prijateljima prijatelja) da kontaktiraju maloljetnika putem osobne poruke ili komentara na njihovom javnom profilu, čime se povećava rizik od cyber-nasilja.

U slučaju Facebook-a, otkriveno je da iako su mehanizmi za izvještavanje o pojavi neprimjernog sadržaja ili ponašanja dosta jednostavni za uporabu, Facebook ipak ne reagira brzo na korisnička izvješća. Također, kada ste prijavljeni na Facebook kao maloljetnik, neki od oglasa koji e prikazuju na profilu mogu da se smatraju vrlo neprikladnim. Korisnici moraju biti stariji od 13 godina da bi koristili Facebook, međutim, nakon što neko dijete mlađe od 13 godine bude odbijeno za registraciju ipak je moguće da se ponovno registrira tako što ugasi i ponovo upali preglednik i upiše da ima više godina. Na Facebook-u nije dostupan mehanizam za roditeljsku kontrolu.

Skupina ljudi koje imaju problem sa Facebook-ovom polisom o privatnosti se konstantno uvećava. Jučer popodne, Article 29 Working Party (koja ima priličan utjecaj u Europi) izrazila je zabrinutost zbog nedavnih promjena.

Article 29 Working Party "se sastoji od predstavnika nacionalnih tijela za zaštitu podataka zemalja članica EU, Europskih nadzornika zaštite podataka i Europske komisije." Tako da je jako vjerodostojna organizacija, a ne neka paranoidna organizacija.
Ono što je Article 29 Working Party imala za reći bilo je prilično oštro i nedvosmisleno.

Potpuno je neprihvatljivo da tvrtka iz temelja promijeni zadane postavke na svojoj platformi za socijalno umrežavanje na štetu korisnika. Pružatelji usluga socijalnog umrežavanja bi trebali biti svjesni da će to biti kršenje zakona o zaštiti podataka ako koriste osobne podatke drugih osoba koji se nalazi u korisničkom profilu u komercijalne svrhe osim ako ove druge osobe ne daju svoj dobrovoljni i nedvosmisleni pristanka,

izjavila je grupa u svom priopćenju.

Facebook je očito pod prilično velikim pritiskom da uradi neke promjene i zatim uputi isprike svima.