Online Tržište

Istraga Europske Komisije oko navodne Google-ove zlouporabe dominirajućeg položaja na tržištu koja traje više od šest godina uskoro bi mogla dobiti epilog. Prema posljednjim informacijama Europska Komisija sprema rekordnu kaznu od oko 3 milijarde eura.

Istraga se bazirala na navode da Google zlorabi dominantan položaj na tržištu promovirajući svoju online uslugu kupovine u okviru Internet pretraživanja na štetu konkurentskih alternative koje su svoje prigovore ranije podnijeli i US Federal Trade Commission (FTC). Google se optužuje da je nepravedno kanalisao korisnike prema svojoj usluzi Google Places na štetu konkurenata kao što su Yelp i TripAdvisor. Naime, Google Places se pojavljuje na vrhu rezultata pretraživanja za skoro svako lokalno pretraživanje, bez obzira da li je to najbolji rezultat.

Slučaj, koji traje od 2010. godine, bliži se kraju a kompanija Google je u međuvremenu navodno odbila tri pokušaja na dogovor sa oštećenim kompanijama. Prema posljednjim informacijama kazna će biti objavljenja do lipnja.

Plaćanje ove velike kazne neće značiti kraj Google-ovim probleme sa Europskom Unijom. Ovaj slučaj je samo jedan u niz kontroverzi između kompanije i Europske Unije. Naime, Google se suočava sa optužbama za monopolsko ponašanje sa svojim mobilnim operacijskim sustavom Android. U optužbama se navodi da su proizvođači telefona primorani da pre-instaliraju Google aplikacija na svojim uređajima ako žele da koriste Android. Osim toga, nekoliko europskih zemalja od kompanije Google zahtijeva plaćanje milijardi dolara utajenog poreza.

Kao posljednji u nizu problema je optužba kompanije Getty Images da se Google bavi “promicanjem piratstva” na svojoj tražilici slika.

Europska Komisija je obavjestila Google da postoje opravdane sumnje da je kompanija zlorabila svoj dominantni položaj na Europskom tržištu pretraživanja favoriziranjem vlastitih shopping proizvoda u rezultatima pretraživanja.

Istraga o ponašanju kompanije Google ne Europskom tržištu u tijeku je već neko vrijeme, a ova zvanična obavjest Europske Komisije znači da ona smatra da ima razloga da se istraži Google zbog navodnog nedoličnog ponašanja, ali to ne znači da je kompanija već proglašena krivom za sudjelovanje u bilo kojoj specifičnoj aktivnosti.

Istraga o Google-ovom favoriziranju rezultata u pretraživanju traje od 2010 godine. Europska Komisija tvrdi da Google favorizira rezultate dobivene od vlastite Google Shopping tražilice za razliku od konkurentskih proizvoda rivalskih kompanija.

Mnoga istraživanja su pokazala da 10 rezultata na prvoj stranici rezultata pretraživanja najvažnije. Većina ljudi kliknite na jedan od prvih linkova. Samo mali broj skrola na dnu prve stranice sa rezultatima pretraživanja. Broj ljudi koji traže na sljedećim stranicama je iznimno mali, što praktično znači da ako niste na prvoj stranici rezultata, i to na gornjoj polovici, praktički da i ne postojite.

Europska Komisija je zabrinuta da Google favoriziranjem svojih proizvode spriječava korisnike da vide bolje ponude ili pak relevantnije rezultate koje nude konkurentske shopping tražilice, a također želi da vidi da Google tretira sve rezultate usporedbe shopping proizvoda jednako. Google ima 10 tjedana da odgovori Europskoj Komisiji i ponuditi rješenja.

Također, Europska Komisija je otvorila istragu protiv Google-ovog mobilnog operativnog sustava Android. Europska Komisija smatra da istraga treba da pokaže da li je Google prekršio pravila tržišnog natjecanja ili zlorabio svoju dominantnu poziciju na području operativnih sustava, aplikacija i usluga za pametne uređaje. Postoje indicije da je Google prekršio Europska antimonopolska pravila kočenjem razvoja i onemogućavanjem pristupa tržištu suparničkih mobilnih operativnih sustava, aplikacija i usluga na štetu potrošača i developera inovativnih usluga i proizvoda.

Europska Komisija navodi da će ispitati da li se određeni ugovori koje Google traži od proizvođača originalne opreme za Android (OEM) mogu tretirati kao zlouporaba monopolskog položaja. Ovo se posebno odnosi na to da Google od proizvođača zahtjeva da na svoje Android uređaje instaliraju određene Google aplikacije, kao i da ne instaliraju druge programe, te da se suzdrže od objavljivanja svojih prilagođenih verzija operativnog sustava Android koji bi mogli konkurirati Google-ovom vlastitom razvoju. Ovdje je iznimno važno istaći da je Android open-source projekt!

Nema sumnje da je Google u poziciji da ucjenjuje proizvođače. Do sada je jedino Amazon imao snage da se suprotstavi Google-u. Naime, jedno od najvećih online tržišta je dovoljno močno da može sebi priuštiti da ne zavisi od Google Play Store. Amazon-ov vlastiti pristup streaming sadržaju je dovoljno velik da se i moglo očekivati da vlastite uređaje, među kojima je i popularni Kindle, pokreće prilagođena verzija Androida.

Evropska Komisija je danas pokrenula istragu kako bi ispitala žalbu za navodni monopol u kojoj se navodi da neki veliki igrači na Evropskom bankarskom tržištu zabranjuju drugim kompanijama da uđu na Evropsko tržište online plaćanja.

Prema nekim informacijama grupa banaka među koima se nalaze Deutsche Bank, HSBC, Banco Santander, Barclays Bank, Credit Agricole i Intesa Sanpaolo, optužena je preko formalne žalbe upućene Evropskoj Komisiji da blokira nove kompanije na tržištu kroz praksu Saveta za Plaćanje u Evropi, koji želi da standardizuje proces elektronskog plaćanja na tržištu Evropske Unije.

Evropska komisija je otvorila istragu oko procesa standardizacije e-plaćanje navodeći da je ovaj potez podstaknut žalbom, ne želeći da identifikuje podnosioca žalbe.

Standardi treba da promovišu interoperabilnost i konkurenciju i mi moramo osigurati da ti procesi standardizacije ni na koji način ne favorizuju nekoga na tržištu, već da svi moraju imaju jednake šanse na tržištu,

navodi u saopštenju Joaquin Almunia, Evropski Komesar za Konkurenciju.

Evropska Komisija takođe navodi da isključenje novih igrača i usluga plaćanje koje ne kontrolišu banke može dovesti do povećanja cene za online trgovace i potrošače.

Saveta za Plaćanje u Evropi, koji je organ zadužen za koordinaciju i odlučivanje u Evropskoj bankarskoj industriji po pitanj plaćanja, podržava stvaranje integrisanog tržišta plaćanja u Evro zoni.

Već neko vrijeme mnogima se činilo da Europski regulatori žele da pokažu svoju moć kompaniji Google, jednostavno zato što je ona prevelika, previše moćna i dominantna. No, sada poslije nekog vremena Europski regulatori navode da svako poslovanje samo po sebi može biti pravno prihvatljivo sve dok se ne dokaže neka zlouporaba. Ipak, zlouporaba dominacije Google pretraživanja je upravo ono što se navodi od strane Microsoft-a i drugih stranaka koje su podnijeli žalbe Europskim regulatorima.

Komesar za konkurentnost Europske Unije, Joaquin Almunia, smatra da bi se sama dominacija mogla tolerirati:

Google preglednik je stvar izbora za mnoge od nas, ali dominacija nije isto što i zlouporaba dominantnog položaja. Zlouporaba je ponašanje koje štiti ili protežira dominaciju na nelegitiman način, tako da mi još uvijek moramo zaključiti da li je to slučaj sa kompanijom Google.

Prema istraživanju kompanije comScore, Google je daleko najdominantnija tražilica na većini tržišta širom svijeta. Od oko 40 zemalja u kojima je comScore vršio istraživanja, Google ima više od 50 posto tržišnog udjela u svim osim u pet zemalja. Zemlje u kojima Google tražilica nije dominantna su:

• Rusija (Yandex je dominantna tražilica)
• Japan (Yahoo)
• Kina (Baidu)
• Tajvan (Yahoo)
• Južna Koreja (Naver)

Prema istraživanju kompanije StatCounter, Google ima oko 90 posto globalnog tržišta pretraživanja, iako precizan udio varira od zemlje do zemlje.

Što se tiče Europe, zadnji podaci pokazuju da Google kontrolira 94,6 posto tržišta pretraživanja.

Bez obzira na točnost podataka, nema sumnje da Google dominira pretraživanjem, ali za sada još uvijek nema dokaza zlouporabe ili anti-konkurentnog ponašanja, tako da se kompanija s pravom nada da joj neće biti izrečene nikakve kazne od strane Europskih regulatora.

Nazivajući je "prekomernom" i “nezasluženom”, kompanija Microsoft je na žalbenom saslušanju održanom danas, kritikovala kaznu od 899 miliona evra izrečenu pre tri godine od strane EU antimonopolskog regulatora.

Kaznom od 899 miliona evra ili 1,35 milijardi dolara 2008 godine (ekvivalent sadašnjem iznosu od 1,27 milijardi dolara), kompanija Microsoft je kažnjena zato što nije željela da obezbedi informacije koje bi omogućile da i proizvodi drugih kompanija rade sa Microsoft softverom, a kazna se posebno odnosila na stope koje je Microsoft naplaćivao za licenciranje njegovog interoperatibilnog protokola i patenata trećim stranama.

U to vreme, ova kazna je bila najveća koju je EU ikada donela protiv jedne kompanije, i Microsoft je tako postao prva kompanija koja je ikada kažnjena novčanom kaznom od strane Evropskih regulatora. Kritikujući ovu kaznu, Microsoft-ov advokat je u raspravi rekao da je EU morala biti preciznija u vezi stopa koje očekuje da kompanije naplaćuje.

Nazivajući ovu kaznu "prekomernom" i “nezasluženom”, Microsoft-ov advokat Jean Francois Bellis je na Sudu rekao da "ovaj slučaj ne bi postojao da je Evropska komisija bila eksplicitna po pitanju stopa koje je željela da kompanija Microsoft naplaćuje kao što je to bio slučaj sa svim ostalim uslovima licenciranja koje je predložio Microsoft.

Apelacionom Sudu obično treba oko šest meseci do godinu dana da donese presudu, ali dosadašnja praksa je pokazala da Sud obično ne želi da poništi odluke Evropske Komisije.

Bivši Cisco-ov inženjer koji je tužio kompaniju za navodni monopol u poslu servisiranja i održavanja Cisco opreme, sada je optužen od strane američkih vlasti sa hakerisanje.

Peter Alfred-Adekeye, koji je napustio kompaniju Cisco 2005 godine i potom formirao dve kompanije koje se bave mrežnom podrškom, uhapšen je a u optužnici koja sadrži 97 tačaka navodi se namerno pristupanje zaštićenom računarskom sistemu bez odobrenja, u nameri sticanja komercijalne prednosti. Bude li osuđen po ovim navodima suočiće se sa sa kaznom od 10 godina zatvora i 250.000 dolara.

Peter Alfred-Adekeye je uhapšen od strane Kraljevske kanadske konjička policije u Vankuveru 20. maja 2010 godine, dok je davao iskaz Cisco-vim advokatima povodom građanske parnice koju vodi protiv njih. Nakon 28 dana pušten je uz kuciju ali nije smio da napušta Kanadu.

Ministarstvo pravde SAD tuži Peter Alfred-Adekeye za neovlašteno korištenje korisničkog ID i lozinke koje koriste zaposlenici kompanije Cisco, pomoću kojih je preuzimao softver i imao pristup Cisco-ovom sajtu.

Za ovo hapšenje se nije znalo sve do ove nedelje, kada su Kanadski mediji izvestili o njegovom izručenju SAD-u.

Jedna od kompanija koje je osnovao Peter Alfred-Adekeye, Multiven, tužila je kompaniju Cisco u decembru 2008 godine, optužujući kompaniju za monopolsko poslovanje u sferi servisiranja i održavanja opreme kompanije Cisco. Vlasnici Cisco opreme, router, switch i firewall, su prinuđeni da kupuju SMARTnet uslugu kako bi imali redovno ažuriranje softvera i ispravki grešaka, navodi se u tužbi kompanije Multiven. Omogućavanjem ažuriranja i ispravki grešaka samo SMARTnet kupcima, a ne i trećoj strani, kompanija Cisco sprečava nezavisne kompanije da servisiraju njihovu opremu, navodi Multiven.

Mnogi klijent smatraju da SMARTnet servis treba da pruža osnovne Cisco ispravke grešaka i ažuriranje softvera potpuno besplatno kao što to rade kompanije Microsoft ili Apple.

Deka Yussuf, potpredsednik kompanije Multiven, je dao izjavu u kojoj optužuje kompaniju Cisco da stoji iza ovog hapšenja.

izjavio je Deka Yussuf.

Tako velike kompanije rešavaju probleme…