Online Tržište

Oglasi na Facebook-u su poskupeli, ali ipak imaju manje click-through u 2010 godini u odnosu na 2009 godinu, a njihove performanse su takođe duplo lošije od tradicionalnih reklamnih banera, navodi se u novom istraživanju.

Studija koju je sproveo Webtrends pogledao je više od 11.000 kampanje na Facebook-u u pokušaju da uspostavi standarde za brendove koji žele da se oglašavaju na ovoj platformi.

Prema Webtrends-u, prosečan CTR za Facebook oglase u 2009 godini bio je 0,063% a 0,051% u 2010 godini, što je upola lošije od industrijskog standarda koji iznosi 0,1%. Cena po kliku (CPC) je takođe bio 0,27 dolara i 0,49 dolara za iste periode.

Webtrends je naveo i cene za hiljadu prikaza/impresija (CPM) i cenu po sledbeniku (CPF):

Prema studiji, nisu svi posetioci Facebook-a u interakciji sa oglasima na isti način. “Što smo stariji, više klikamo”, primećuje istraživanje.

Ono što nije iznenađujuće je to da su korisnici više skloni da kliknu na oglas koji je u kategoriji koju smatraju zabavnom, kao što su mediji i zabava ili blogovi, a tu su kategorijekao što su zdravlje i softver.

Izveštaj navodi da je Facebook za ovu godinu projektovao 4 milijarde dolara prihoda od oglašavanja. Pored ogromne baze korisnika koju društvena mreža ima tu je i mogućnost da se prijatelji pretvore u ciljane potrošače. Prema studiji, oglasi koji ciljaju prijatelje vaših prijatelja su veliki potencijal jer se broj korisnika Facebook-a konstantno povećava.

Google je ušao u partnerstvo sa velikim brojem muzeja širom svijeta, kako bi ih korisnici mogli posjetiti. Radi se o 17 muzeja, od kojih je većina naširoko priznata. Muzeje možete posjetiti izravno putem StreetView-a ili putem stranice Art Project koju je Google kreirao posebno za ovaj projekt.

Virtualna šetnja kroz muzeje i galerije svijeta omogućava svim korisnicima detaljan pregled svjetski poznatih umjetničkih dijela. Inače, ovaj projekt je započet kao jedan od projekata koje Google zaposlenici mogu da rade u sklopu 20 posto radnog vremena.

Google Art Project nudi vam pristup u 17 svjestki poznatih umjetničkih muzeja uključujući Hermitage, National Gallery u Londonu, Van Goghov muzej u Amsterdamu, Metropolitan Museum of Art,  MoMA u New Yorku, Museo Reina Sofia u Madridu i mnoge druge.

Korisnici ne samo da mogu šetati kroz cijele prostore muzeja, već mogu i pogledati razna umjetnička dijela u gigapixel tehnologiji te vidjeti dodatne informacije o samom dijelu i autoru dijela.

Tako je 17 dijela snimljeno ovom tehnologijom, odnosno jedno dijelo po muzeju. Svaka takva slika ima preko 7 bilijuna piksela, što je tisuću puta više od slike snimljene običnim digitalnim fotoaparatom. Na ovaj način možete približiti sliku do najsitnijih detalja te možete vidjeti i najsitnije poteze kistova.

Korisnicima je omogućeno i prijavljivanje preko Google računa, tako da sami možemo izraditi kolekciju svojih najdražih umjetničkih dijela, staviti svoj komentar i podijeliti sve to sa drugima.

Google očekuje da će se povećati broj muzeja i galerija kako projekat bude napredovao. Pogledajta kako izgleda ovaj sjajni projekt Google Art Project.

Nakon što su primjetili interesantne rezultate pretraživanja na Bing-u, a zatim sproveli dodatno istraživanje istih, Google je zaključio da Microsoft Bing kopira Google-ove rezultate pretraživanja.

Sve je počelo od Google tima za ispravljanje tipografskih pogrešaka u pojmovima za pretraživanje, koji prati svoje i suparnikove izvedbe. Greške koje je Google trebao ispraviti bi vodile do rezultate pretraživanja koje se temelje na korekciji, ali je tim primijetio da Bing također dovodi do tih istih rezultata pretraživanja, a da nije naveo da je ispravio pogreške pri upisu.

Nakon toga Google je napravio "jednokratni kod koji mu je omogućio da ručno rangira stranice za određeni pojam", a zatim je to primjenio na određene uvjete za pretraživanje kao što je "hiybbprqag" i "ndoswiftjobinproduction" (navedeno je da je kreirano 100 uvjeta). Pomoću ovog ručnog kodiranja, upisivanjem ovih pojmove za pretraživanje dovelo bi do rangiranja u Google rezultatima koji se inače ne bi prikazali u rezultatima pretraživanja na drugi način.

Google je zatim dao svojim zaposlenicima da ukucaju te specifične termine za pretraživanje od kuće koristeći Internet Explorer sa omogućenim i Suggested Sites i Bing Toolbar. Prije ovog eksperimenta, ni Bing ili Google nisu vraćali u rezultate ovog ručnog kodiranja, ali dva tjedna kasnije, Bing je pokazao Google-ove rezultate koji su ručno kodirani.

Ova uspjela podvala rezultata Bing-u je naljutila Google.

Nemam problema sa tim da konkurenti razvijaju inovativne algoritme no, kopiranje nije inovacija, to je varanje. Mi smo radili jako naporno sve ove godine kako bi naš algoritam bio što bolji za korisnike a oni su došli tu gdje jesu na temelju našeg napornog rada,

izjavio je Amit Singhal.

Harry Shum, potpredsjednik za razvoj pretraživanja na Bing-u, izjavio je da mu je žao što Google nije razgovarao sa Microsoft-om o ovome prije nego što je priča vješto plasirana medijima i optužio je Google da igra na obje strane kada je u pitanju spam. Sa jedne strane, Google želi da njihov pretraživač bude što korisniji kako se korisnici ne bi okretali alternativi a sa druge strane, mnogi spam sajtovi zarađuju novac od Google oglasa.

Sajtovi koji nude poslove za rad od kuće na Internetu, kao što je Tongal, privulaće uglavnom američku populaciju, dok drugi, kao što su Freelancer.com i Elance otvoreni su celokupnoj svetskoj publici. Oko 100 miliona dolara vredanosti poslova je oglašeno na Elance-u prošle godine. U trećem kvartalu 2010 godine, 24,5 miliona dolara vrednosti poslova uradili su online honorarni saradnici na Elance, najviše poslova su uradili Indijci, zatim honorarci iz SAD-a, Ukrajine, Pakistana i Rusije.

Tongal nudi projekte po principu takmičenja. Ipak, umesto toga da pobednik uzima kompletan projekat, on razbija projekat u faze, kao što su ideje i videa. Najboljih pet ideje se novčano nagrađuju, a zatim učesnici u video fazi mogu da koriste bilo koju od tih pet ideja za kreiranje videa.

Freelancer.com pre svega povezuje zapadne male firme sa online radnicima iz zemalja u razvoju, ističe izvršni direktor Matt Barrie. Razlog za zašto sajtovi ovog tipa imaju sve više poslova jeste činjenica da na primer programeri iz zemalja u razvoju mogu da napišu iPhone aplikaciju za nekih 650 dolara, u poređenju sa 20.000 dolara koliko bi koštalo da istu aplikaciju uradi programer u SAD.  Pogledaj kompletan post »

U ranim jutarnjim satima 1. veljače, organizacija koja nadgleda mrežne adrese u regiji Azije i Pacifika dostavila je molbu za dodjelu više adresa.
Kada se Azijsko-Pacifičkom region dodjeli traženi broj mrežnih adresa “centralni magacin” mrežnih adresa doći će do zadnjih pet blokova od 16 milijuna adresa svaki.

Predpostavlja se da bi na jesen moglo da ponestane i tih pet posljednjih blokova od trenutne generacije adresa koje su na raspolaganju. Zahtjev za adresama je stigao od Asia Pacific Network Information Centar (APNIC) jer gotovo da je potrošio sve do sada dodjeljene IP Verzije 4 (IPv4) adrese. Politika, koju je izradio Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), navodi da kada ostane samo pet blokova adresa oni će biti brzo distribuirani regionalnim agencijama.

Svečanosti obilježavanja predaje posljednjih pet blokova adresa, poznat kao /8s, najavljen je da će se održati sredinom ožujka.

Kreiran 1970 godine, IPv4 ima mjesta za oko 4,3 milijarde adresa. Brzi rast Interneta vrlo brzo je trošio adrese tako da se očekuje da bi cijeli adresni prostor trebao biti iscrpljeni do rujna 2011 godine.

Zamjenska shema, IPv6, kreirana je da ima na trilijune dostupnih adresa ali napredak u korištenju i implementaciji IPv6 je do sada bio izuzetno spor.

Budući rast i inovacije na Internetu sada se oslanjaju na implementaciju IPv6. Sada je najvažnije da ISP-ovi, organizacije, vlade i sve ostale zainteresirane strane na Internetu počnu sa implementiranjem IPv6,

istakao je Axel Pawlik, direktor Ripe, koji nadzire mrežne adrese u Europi.

Blekko, pretraživač koji vam omogućava da prilagodite svoje rezultate pretrage, borbu protiv web spama podigao je na novi nivo. Blekko je do sada dozvoljavao korisnicima da označe kao spam određene rezultate pretrage a ima i “spam clock” koji broji koliko spam stranica ima na Internetu. Sada se odlučio da blokira takozvane farme sadržaja kao što su Demand Media sajtovi eHow i Answerbag u potpunosti. Top 20 sajtova koji su Blekko korisnici prethodno označili kao izvor web spama sada će biti u potpunosti blokirani.

Zabrinutost raste da spam sve više preuzima rezultate pretrage. To je došlo do tolikih razmera da se i Google angažovao oko toga. Najavio je borbu protiv farmi sadržaja kao i protiv oni koji koriste kopirani sadržaj.

Blekko je napravio prvi korak i u potpunosti zabranio najgore prestupnike. Na spisku zabranjenih sajtova nalaze se:

ehow.com
experts-exchange.com
naymz.com
activehotels.com
robtex.com
encyclopedia.com
fixya.com
chacha.com
123people.com
download3k.com
petitionspot.com
thefreedictionary.com
networkedblogs.com
buzzillions.com
shopwiki.com
wowxos.com
answerbag.com
allexperts.com
freewebs.com
copygator.com