Online Tržište

Od kada je Megaupload ugašene, nonstop se govori o tome kako je ovaj web sajt bio piratsko utočište, međutim, na stotine tisuća a možda i milijuna ljudi su koristili Megaupload uslugu za dijeljenje nekih svojih podataka, radnog materijala i osobnog video sadržaja.

Veliki je broj takvih ljudi koji nisu koristili Megaupload za širenje nelegalnog i autorsikm pravima zaštićenog sadržaja, već su uslugu koristili za dijeljenje osobnih podataka sa samim sobom, svojim prijateljima i radnim kolegama. Ti ljudi još uvijek nisu sigurni da li će ikada dobiti svoje osobne podatke natrag.

Kao reakcija na nemogućnost ljudi da pristupe svojim podacima, nekoliko Pirate Party diljem svijeta su počele da se udružuju u pravljenju popisa svih ljudi koji su pogođeni ovim zatvaranjem Megaupload-a sa planom da se tuži FBI i Američke Vlasti, naglašavajući da je šteta koja je prouzrokovana naglim zatvaranjem Megaupload-a neopravdano i potpuno nesrazmjerna cilju koji se želio postići.

Pravni stručnjaci i razna udruge građana za ljudska prava su pokazale svoju zainteresiranost za ovo pitanje. Pirat Parties će biti prve koje će napraviti popis štete koje je pričenjena gašenjem ovog servisa za dijeljenje sadržaja. Također, upućen je poziv svim  Megaupload korisnicima da se pridruže ovoj akciji.

Treba reći da unatoč gašenju Megaupload-a i prašine koja se podigla oko dijeljenja sadržaja, autorskih prava i online piratstva u globalu, ljudi nisu prestali koristiti ovakve servise za dijeljenje datoteka. Sve što se ustvari desilo jeste da su oni počeli da koriste neke druge web sajtove koji nude istu uslugu kao Megaupload.

Megaupload je sa 50 milijuna korisnika dnevno bio jedan od najpopularnijih video odredišta na web-u. Prema podacima koje je objavio TorrentFreak, nakon gašenja Megaupload-a, milijuni ljudi su se okrenili sličnim sajtovima kao što su Filefactory, Depositfiles, Hotfile.com, Filepost.com, Hulkshare.com i Uploading.com, koji sada bilježe znatno povećanje web prometa.

Sinoć je Američka Vlada zatvorila jedan od najvećih svjetskih sajtova za dijeljenje sadržaja, nazivajući servis “međunarodnim organiziranim zločinačkim poduhvatom koji je navodno odgovoran za masovno online piratstvo.” U suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, na Novom Zelandu je uhićeno četvoro ljudi za koje se navodi da su upravljali Megaupload-om a među njima je i osnivač Kim DotCom (Kim Schmitz).

Optužbe protiv Megaupload i njegovih rukovodilaca spadaju “među najveća kaznena dijela koje je su Američke vlasti podigle za kršenje autorskih prava ikada”, a ova istraga je proširena i na Nizozemsku, Filipine, Veliku Britaniju, Hong Kong, Njemačku i Kanadu. Američke Vlasti su izdale više od 20 naloga za pretres u SAD-u i osam drugih zemalja, oduzeto je više od 50 milijuna dolara u imovini, uključujući i zbirku luksuznih automobila, kao i 18 domena povezanih sa Megaupload.

Inače, Megaupload je registriran u Hong Kong-u i ima oko 150 milijuna korisnika i 50 milijuna hitova dnevno.

U optužbama se navodi da su Kim DotCom i njegovi suradnici zaradili 175 milijuna dolara od pretplate i oglašavanja, novac se slijevao na račune 64 banke širom svijeta, i da je najveća šteta nanesena vlasnicima autorskih prava koji su oštećeni za više od 600 milijuna dolara u izgubljenim prihodima. Ironično je to što se baš Kim DotCom mrije samo nekoliko tjedana javno hvalio da su sada sva njegova ulaganja u skladu sa zakonom i da ostali ulagači u njegove projekte nemaju razloga za brigu.

Inače, Kim DotCom je poznat po svom megalomanskom načinu življenja i tulumarenju. Tako je na Novom Zelandu, gdje je posljednjih godina živio, policija zapljenila njegovu imovinu među kojom se nalazi luksuzna vila koju je Schmitz nazvao Dotcom Mansion, 18 vozila, uključujući roza Cadillac, Lamborghini, Maserati i Rolls Royce Phantom sa registarskom oznakom “God”.

Neka od ostalih vozila su imala tablica sa oznakama “Stoned,” “Mafia Hacker” i “Guilty”.

Kim DotCom, njegovi radnici, Megaupload Limited i Vestor Limited (tvrtke povezane sa Dotcom) se terete da su bili uključeni u reketarenje i zavjeru u cilju kršenja autorskih prava i pranja novca. Ako budu osuđeni po ovim točkama optužnice Kim DotCom i njegovi suradnici be se mogli suočiti sa zatvorskom kaznom većom od 50 za godina.

Sinoć, nekoliko sati nakon objave o zatvaranju Megaupload-a počeo je pravi online rata, naime sve je počelo sa objavom Anonymous grupe preko Twitter-a da pokreću najveći napad ikad na državne sajtove kao i sajtove glazbene industrije. Ubrzo nakon toga, 10 web sajtova je oboreno kao odgovor na zatvaranje Megaupload-a među kojima su FBI, Universal Music, RIAA (Recording Industry Association of America) i Hadopi, Francuska Vladina agencija odgovorna za “zaštitu kreativnih radova na Internetu”. Anonymous je preko jwdnog od svojih Twitter računa objavio da u napadima učestvuje 5.600 ljudi.

Anonymous od sinoć postavlja linkova prema svom LOIC,ili Low Orbital Ion Cannon, softveru koji korisnicima omogućuje da se pridruže u DDoS napadima. Ranije su linkovi prema LOIC bili na dobrovoljnoj bazi pa su ljudi mogli izabrati da li da se pridruže, pri tome znajući da sudjeluju u ilegalnim DDoS napadima. Međutim, linkovi koje Anonymous od sinoć postavlja na Twitter-u odmah pokreću DDoS napad sa računala korisnika koji je kliknuo na link i to bez njihova odobrenja kao što je to bio slučaj ranije.

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.

Promjene u Američkom Zakona o autorskim pravima u posljednje tri godine utjecale su na način na koji se procjenjuje šteta. Kada je stranka proglašena krivim za kršenje autorskih prava (mnogo više od puke povrede prava), ono što tada postaje problem jeste sama procjena štete nastala kršenjem autorskih prava.

Ako nešto niste namjeravali prodati, onda ne možete tvrditi da ste izgubili zaradu od prodaje. To je upravo ono što je tvrdio SAP nakon što je porota dodijelila kompaniji Oracle rekordnih 1,3 milijarde dolara, proglasivši kompaniju SAP krivom za kršenje autorskih prava, zbog upad na Oracle-ove servere na kojima su se nalazili podaci za podršku proizvoda. Ipak, jučer je Američki Savezni Sud poništio tu presudu, navodeći da ona ne odgovara okolnostima.

Kompanija SAP je priznala odgovornost za ilegalno preuzimanja Oracle-ovog softvera i materijala za podršku od strane svoje bivše podružnice, TomorrowNow, koja je davala jeftiniju podršku za Oracle-ove aplikacije, ali je smatrala da je kazna previsoka.

Sa TomorrowNow, SAP-ov cilj je bio da preusmjeri Oracle-ove korisnika na svoje CRM (customer relationship management) i ERP (enterprise resource planning) sustave, u okviru programa pod nazivom Safe Passage.

Savezni Sudac Phyllis Hamilton se sa time složio i odobrio zahtjev kompanije SAP da Oracle prihvati nižu odštetu u vrijednosti od 272 milijuna dolara, kako bi se izbjegla potreba za novim suđenjem.

S druge strane kompanija Oracle tvrdi da SAP treba da plati odštetu na temelju “hipotetičkih” troškova koje bi SAP morao platiti za legalno licenciranje softvera.

Oracle-ov stručnjak za procjenu štete izračunao je ​​gubitak na temelju potencijalnog licenciranja, za koji tvrdi da iznosi 408,7 milijuna dolara. Stručnjak za procjenu štete kompanije SAP tvrdi da je gubitak Oracle-a samo 28 milijuna dolara. Na kraju, Sudac Hamilton je naredio da se suđenje za ovaj slučaj ponovi, osim ako kompanija Oracle ne prihati kompromisnu ponudu od 272 milijuna dolara.

Porno sajt i časopis Perfect 10 nije uspjeo dokazati na Američkom prizivnom sudu da je kompanija Google odgovorna za dovođenje skoro do stečaja zbog indeksiranja i besplatnog prikazivanja slika golih ženskih modela iz Perfect 10 u Google-ovim rezultatima pretraživanja slika.

Sud je u odbacivanju tužbu protiv kompanije Google navodeći da Perfect 10 nije uspio podnijeti dovoljno dokaza sa kojima se nepobitno dokazuje da je nastala nepopravljiva štetu prikazivanjem ovih fotografija.

Perfect 10 je tvrdio da su Google softver i Web crawler prouzročili 50 milijuna dolara gubitka za tvrtku, no nisu uspjel pokazati da je bilo tko od potrošaća prestao plaćati Perfect 10 pretplatu zbog ove besplatne dostupnosti Google thumbnail slika.

Borba porno sajta sa Google-om datira još od studenog 2004 godine, kada je Perfect 10 optužio Google da je Internet korisnicima omogućio najmanje 800.000 neovlaštenih linkova na slike Perfect 10 modela, a također i zarađivao ​​novac od web stranica koje su monetarizirale Perfect 10 fotografija sa Google AdSense programom.

Osim podnošenja tužbe protiv kompanije Google, Perfect 10 je podnijela tužbu i protiv Amazon-a, Visa i Megaupload-a, kontroverznog poslovanja za pohranu datoteka. Prošlog tjedna, Američki sud je prihvatio da se postupak protiv Megaupload nastavi navodeći da postoje dokazi koji idu u prilog Perfect 10.

Perfect 10 je osnovao Norm Zada, bivši IBM-ov zaposlenik i profesor matematike na Sveučilištu Stanford i sin tkz. oca neizrazite logike matematike, Lotfi Zadeh.

Perfect 10 je nastao kao anti-Playboy nakon što su prijatelji Norm Zada bili odbijeni od strane magazina.

Perfect 10 je na sudu navela da se nalazi na rubu bankrota.

Sun Microsystems je Google-u nudio licenciranje Java tehnologije za 100 milijuna dolara, priopćio je odvjetnik kompanije Google, nastojeći pokazati Oracle-ovu besmislenost traženja milijardi dolara od Google-a za povredu patenta.

Oracle i Google su se našli na saslušanju na Sudu povodom Oracle-ove tužbe koja optužuje kompaniju Google za povredu patenta u Android OS.

Sudac William Alsup je naglasio da će Andy Rubin, koji vodi poslovanje Google Android-a morati mnogo toga pojasniti na suđenju a također i da smatra da je prihod od Google oglasa povezan su vrijednošću Android-a, a to je nešto što Google izričito osporava, i da će morati platiti odštetu ako budu proglašeni krivim za povredu patenta. U tom slučaju, odšteta bi vjerojatno iznosila milijarde dolara.

Kompanija Oracle je tužila Google u kolovozu prošle godine, navodeći da Android OS krši sedam Java patenata, kao i Java autorska prava, koja je Oracle stekao kada je kupio Sun Microsystems.

Na saslušanju, Google je iznio prijedlog da se Oracle-ov stručnjak za procjenu štete isključi iz slučaja. Robert Van Nest, odvjetnik kompanije Google, rekao je Sudiji da ovaj stručnjak nije uspio izravno povezati Oracle-ove patenate sa svojom procjenom štete u koje se navodi da Google treba da plati između 1,4 milijarde dolara i 6,1 milijarde dolara.

Stručnjak je ignorirao činjenicu da je Sun ponudio Google-u Java licencu za 100 milijuna dolara, što Google odbio. Ova ponuda je došla kada je Google tek počeo raditi na razvoju Android OS,

naglasio je odvjetnik kompanije Google.

Nakon toga, sve se zakomplikovalo pošto je sudija upitao zašto je kompanija Google uopšte pokušavala pregovarati oko Java licence sa Sun-om.

Zar to ne pokazuju da je kompanija Google znala da će prekršti Sun-ovo pravo na patent?

upitao je Sudija.

Google-ov odvjetnik je odgovorio da su ti pregovori propali i da je nakon toga Google razvio čistu verziju Java koristeći tehnologiju koju su sami razvili ili licencirani od Apache Software Foundation.

Prema onom što se moglo čuti, Oracle posjeduje e-mail iz Google-a koji dokazuje da su prekršili pravo patenta, Google je prvenstveno osporavoa da njegovi oglasi utječu na pocjenu vrijednosti Android-a, s tim se Sudija nije mogao složiti. Također, Sudija je iznio svoje mišljenje da je procjena štete u visini od 1,4 do 6,1 milijarde dolara previsoka.

Suđenje je zakazano za 31. listopad a nakon ovog saslušanja otvorile su se i neke mogućnosti za vansudsko poravnanje dvije kompanije.

Piratske web stranice mogu biti na meti SAD-a i Velike Britanije bez obzira na to gdje su hostovane ili koje domene koriste, navode pravni stručnjaci.

Američka Agencija za Imigraciju i Carinsku Provedbu nastoji da takve stranice sa ilegalnim sadržajem obori pa je tako u jednoj akciji u Velikoj Britaniji identifikovan učenik kao vlasnik sajtova sa ilegalnim sadržajem koga sada očekuje izručenje, unatoč tomu što sadržaj nije hostovan u SAD-u.

Erick Barnett, pomoćnik zamjenika direktora Agencije za Imigraciju i Carinsku Provedbu, rekao je da su sajtovi koji koriste .Com ili .Net, dosta korektni igrači ali da ima i izuzetaka.

Prema definiciji, gotovo sva kršenja autorskih prava i zaštitnog znaka au transnacionalni. Postoji veoma mali broj domaćih sajtova koji krše prava intelektualnog vlasništva,

naglašava Erick Barnett.

Postoji bezbroj faktora na osnovu kojih neki Sud treba da odluči smatra li sebe nadležnim za neki ovakav slučaj a ključni faktor je gdje se šteta događa. Sajt se locira ne samo putem hostinga već i putem web adrese, Sudovi će pogledati na kom jeziku je sadržaj na sajtu, u kojoj valuti se vrši plaćanje i na koga su usmjerne reklame i po tom ustanoviti da li su nadležni ili ne,

izjavio je Iain Connor, partner u Britanskoj odvjetničkoj tvrtki Pinsent Masons.

23-godišnji student Richard O'Dwyer, sučeljava se s izručenjem SAD-u jer se utvrdilo da je njegov sajt TVShack.net povezan sa piratskim sadržajem.

Obitelj i obrana su postavili pitanje na osnovu čega SAD traži izručenje kada je sličan slučaj odbačen od strane Britanskih Sudova.

Zbog toga što je Richard O'Dwyer za svoj sajt koristio usluge Američke tvrtke Verisign, koji se ponaša kao službeni registar operator, pa je to ključna stvar zbog koje Američke Vlasti smatraju da mogu poduzimati određene akcije. Oni smatraju da su nadležni za ovakve slučajeve jer se koristi sistem za registraciju naziva domene koji se nalazi na teritoriji SAD-a. Izručenje je prirodna stvar jer je mišljenje da će ovakav slučaj lakše dobiti pred svojim Sudovima,

Iain Connor je odgovorio na pitanje roditelja.

Grupe zemalja G8, u koju spadaju Francuska, Italija, Nemačka, Velike Britanija, Japan, Kanada, Rusija i SAD, sastali ove nedelje u Dovilu u Francuskoj da bi razgovarali o ogromnom broju pitanja među kojima se nalazi i pitanje Interneta. U dugom saopštenju na kraju sastanka u petak, zemlje su nakon iznošenja svojih viđenja Interneta dogovorile i jasno istakle da se zakoni koji važe u sajber prostoru moraju identično primjenjivati kao i u stvarnom svetu.

U dokumentu koji je proistekao iz dogovora G8 navodi se da mnogo dobrih stvari o slobodnom izražavanja, demokratizaciji moći Interneta, i potreba za "ne-diskriminacijom i fer konkurencijom". Dokument takođe primećuje da te osobenosti "moraju biti uključene u širi okvir" poštovanja zakona i zaštite intelektualne svojine.

Ovaj okvir "mora da primeni istu zaštitu, sa istim garancijama, kako svuda tako i na Internetu".

A to znači, kada je u pitanju intelektualna svojina, da je potrebno više akcije nego do sada.

Što se tiče zaštite intelektualne svojine, posebno autorskog prava, robne marke, poslovne tajne i patenata, prepoznajemo potrebu da se nacionalni zakoni i okviri bolje primenjuju. Mi smo tako ponovili našu posvećenost da se obezbede efikasnije akcije protiv povrede prava intelektualne svojine u digitalnoj areni, uključujući i akcije koja se tiču sadašnjih i budućih povreda. Shvatamo da efikasno sprovođenje pravila koja se odnose na prava intelektualne svojine zahtevaju odgovarajuću međunarodnu saradnju relevantnih interesnih strana, uključujući i privatni sektor. Mi smo posvećeni identifikovanju načina da se olakša veći pristup i otvorenost za znanje, obrazovanje i kulturu, uključujući i podsticanje inovacija i dalju legalnu online trgovinu roba i sadržaja, uz poštvanje prava intelektualne svojine,

navodi se u dokumentu.

Pozdravljamo Samit G8 i priznanje potrebe da zakoni i okviri treba da vode ka poboljšanju sadašnjeg stanja. Takođe pozdravljamo njihovu posvećenost da se obezbedi efikasna akcija protiv povreda prava intelektualne svojine u digitalnom svetu.

navode u svojoj reakciji na ovaj dokument grupe trgovaca muzikom i filmovima.

Evropska grupa za ljudska prava "Article 19" usprotivila se ovom G8 dokumentu navodeći da se "izgleda prihvataju nova ograničenja slobode govora na Internetu povećanjem sprovođenje prava intelektualne svojine, što nedvosmisleno rezultira kršenjem pravo na slobodu izražavanja."

Francuski predsednik Nicolas Sarkozy, koji je pomogao u organizovanju sastanka G8 u Parizu, već godinama govori o stvaranju "civilizovanog" Interneta, čiji je ključni sastojak takođe zaštita intelektualne svojine.

Mnogi su mišljenja da je ovo uvod u cenzuru Interneta od strana država i moćnih organizacija.

Da li je ovo početak kraja Interneta kakvog poznajemo, ostaje da se vidi, ali promena će sigurno biti.

Američki senator blokirao kontroverzni nacrtu zakona kojim bi se ISP-ovi, tražilice, kreditni procesori i drugi poslovni subjekti natjerali da blokiraju pristup web stranicama koje navodno povređuju autorska prava.

Senator Ron Wyden, demokrata iz Oregona, blokirao Zakon o Sprečavanju Realnih Online Prijetnji na Gospodarsku kreativnost i Krađu Intelektualnog Vlasništva Zakona(Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property Act), ili PROTECT IP Act, od dolaska u Senat na glasovanje.

Samo dva tjedna nakon što je ova Zakon predstavljen, kao revizija Zakona o Internet cenzuri, Pravosudni Odbor Senata jednoglasno je glasovao da se PROTECT IP Act nađe na glasanju u Senatu. Po pravilima Senata, jedan Senator može zadrži, blokira Zakon, iako se ta blokada može skinuti dvotrećinskom većinom.

PROTECT IP omogućava Ministarstvu Pravde SAD-a da zatraži Sudski nalog kojim se od ISP i tražilica zahtijeva da obustave slanje prometa na web stranice optužene za kršenje autorskih prava. Zakon također omogućava nositeljima autorskih prava da zatraže sudski nalog kojim se od procesora plaćanja i online oglasne mreže zahtijeva da prestanu poslovati sa navodno spornim web stranicama.

Legalizacija ovog zakona će napasti slobodu govora online a u mnogome će naškoditi e-commerce, izjavio je Senator Wyden.

Ja razumijem i slažem se sa ciljem ove lagalizacije koji je zaštita intelektualnog vlasništva i suzbijanje trgovine krivotvorenom robom, ali isto tako ja nisam spreman za gušenje slobode govora i inovacija kao i gospodarskog rast za postizanje ovog cilja. Kolateralna šteta ovog pristupa je govor, inovacije i integritet Interneta. U interesu je Američkog gospodarstva da se osigura da je Internet održiv kao način za Američke inovacije, trgovinu i napredak naših ideala koje osnažuju ljude diljem svijeta. Ustupanjem kontrole Interneta korporacijama putem privatnih prava na tužbu, te vladinim agencijama koje se ne razumiju dovoljno u vrijednost Interneta, ovaj Zakon predstavlja prijetnju za našu gospodarsku budućnost i naše međunarodne ciljeve,

naveo je u svom priopćenju Senator Wyden.

Kritičari Zakona navode da će njegova primjena dovesti do više stotina Sudskih slučajeva vlasnika autorskih prava protiv online poslovanja. Zakon će dovesti do crne liste Internet sajtova i kompromitovanja Internet sistema naziva domena.

Oni koji podržavaju ovaj zakon navode da je ova nova metoda potrebna za borbu protiv kršenja autorskih prava od strane web stranica koje nisu na teritoriji SAD-a.

Kršenje autorskih prava i prodaja krivotvorene robe može koštati Američke tvrtke milijarde dolara, i rezultirati sa stotinama tisuća izgubljenih radnih mjesta,

izjavio je Senator Patrick Leahy, demokrata, jedan od predlagača ovog Zakona.

Ostaje da se vidi da li će se uspjeti formirati dvotrećinska većina koja bi prevazišla ovu blokadu i stavila ovaj Zakon u primjenu.

Prema novom predlogu, američkog zakona o Internet cenzuri, pretraživači, Internet provajderi, kompanija za kreditne kartice i oglasne mreže će morati preseći pristup stranim “zlonamernim stranicama”, koji su pretnja za Intelektualno vlasništvo.

Što se tiče sajtova koji jednostavnom promenom naziva svog domena, nakon što su označeni kao zlonameran sajt, pokušavaju da izbegnu posledice, novi zakon će omogućiti Vladi i privatnih strankama da donose brze akcije protiv svake takve nove varijacije.

Neki izvori prenose više detalja o tkz PROTECT IP aktu, koji je akronim od ” Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property”.

Ovaj zakon je pokušaj zakonodavstva da se suprotstavi stranim sajtovima, koji su praktično nedostupni vlastima, čak i onda kada ti sajtovi izričito ciljaju Američke građane.

PROTECT IP akt ima nekoliko velikih promena u odnosu na prošlogodišnji COICA zakon. Prvo, pruža tačniju definiciju sajtova “posvećenih nelagalnim aktivnostima”. Prethodna definicija je kritikovana kao nejasna, i kao takva može da ugrozi i mnoge legitimne sajtove.

Ali ono što PROTECT IP akt daje sa jedne strane, to oduzima sa druge. Iako je definicija ciljanih sajtova sada mnogo jasnija, mere protiv takvih sajtova se šire. COICA bi primoravala kompanije za kreditne kartice, kao što su MasterCard i Visa, da prestanu da posluju sa takvim sajtovima, a takođe to isto bi se odnosilo i na oglase mreže. COICA je takođe predlagala sistem DNS blokade sajta kako bi mu bio znatno otežan pristup.

PROTECT IP akt sada dodaje još jednu stavku na ovu listu: Internet pretraživače. U obrazloženju se navodi da je ovaj dodatak “reakcija na zabrinutost da su pretraživači deo ekosistema koji usmerava korisnike Interneta i stoga treba da budu deo rešenja”.   Pogledaj kompletan post »