Online Tržište

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.

Kompanija Microsoft objavila je partnerstvo svoje tražilice Bing i Encyclopedia Britannica, tako da će sada korisnici Bing-a, uz sve ostale rezultate vidjeti set informacija sa slikom koja linkuje na rezultate sa Britannica online enciklopedije.

Sporazum se temelji na odluci iz ožujka kada je Britannica objavila prestanak objavljivanja tiskanog izdanja svoje nekada izuzetno popularne enciklopedije. Nakon 244 godina tiskanja svoje popularne enciklopedije, u ožujku je donesena odluka o prestanku objavljivanja tiskanog izdanja, sa fokusiranjem samo na online i digitalnu prisutnost. Kompanija je svoje digitalno izdanje obogatila sa sa multimedijalnim obrazovnim materijalima, alatima i značajkama.

Također, partnerstvo je i svojevrstan odgovor na Google-ov "Knowledge Graph" koji konsolidira informacije pretrage o specifičnim temama. Microsoft novu značajku naziva "Britannica Online Encyclopedia Answers" i prema screenshots, dosta podsjeća na Google Knowledge Graph.

Kompanija Microsoft navodi da će pored prikazivanja relevantnih informacija iz Encyclopedia Britannica također prikazivati i relevantne invormacije i iz drugig izvora kao što su Wikipedia, Qwiki i Freebase.

Naš primarni fokus je da zajedno sa našim novim partnerom Encyclopedia Britannica, omogućimo da Bing pruža još relevantnije informacije na jedan organiziraniji način koji našim korisnicima treba da pomogne u još bržem pronalaženje željenih informacija. Mi smo veoma uzbuđeni početkom suradnje sa Encyclopedia Britannica koja će nam pomoći u daljem jačanju naše online prisutnosti,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.

Wikipedija, mesto gde korisnik kreira enciklopedije i šesti rangirani sajt na Internetu danas, treba da doživi neke promene. Predstojeći Wikipedija redizajn, ima za cilj da sajt učini lakšim za navigaciju, lakšim za pretraživanje i što je možda i najvažnije, lakšim za uređivanje.

Novi dizajn, nazvan "Vektor" je u upotrebi tokom proteklih šest meseci, kojeg testira grupa od 500.000 beta testera. Uključene su i ispravke i promene kao što su pojednostavljene navigacija, premeštanje okvira za pretragu, smanjenje nereda, pa čak i ažuriranje Wikipedija logotipa. Takođe, svi korisnici Wikipedije na engleskom jeziku uskoro će biti u mogućnosti da napravite PDF i štampaju knjige od Wikipedijinih članaka, servisi će biti dostupni samo prijavljenim korisnicima.

Međutim, najzanimljivije promene se kako je Wikipedija učinila da se stranica može urediti što lakše. Nova traka sa alatkama će biti obezbeđena, koja će da omogući urednicima lakše ubacivanje linkova i tabela, a uključeni Cheatsheet će pomoći korisnicima da pristupe najčešće korišćenim funkcijama.

Ove promene koje će biti lansirane narednog meseca su samo početak. Do kraja ove godine, sajt će videti još radikalnije promene za uređivanje procesa. Ovo uključuje sledeće:

• Smanjenje količine wiki koda kojeg korisnici vide u uređivačkom sistemu i omogućavanje promene podataka u tabelama i informacionim poljima putem jednostavnih formi.
• Omogućavanje da sami čištite stranicu i oslobodite se zbunjujućeg sadržaja.
• Pružanje novog alata za navigaciju dugih članaka, dok ih još uređujete.

Interesantno je da samo 1% korisnika Wikipedije odgovoran za polovinu izmena na stranicama. Wikipedjin osnivač Jimmy Wales čak je i izjavio da je sajt zaista napisala zajednica, posvećena grupa od nekoliko stotina dobrovoljaca.

Imajući u vidu ove statistike, i ne čudi što Wikipedija želi da napravi neke promene. Nedavni izveštaji ukazuju na usporen rast, silazni trend za koji koji je delimično kriv sve složeniji postupak uređivanja. Tokom proteklih nekoliko godina, broj novih članaka dnevno je spao sa 2200 u julu 2007 godine na 1300 koliko ih je danas. Pojednostavljivanjem procesa uređivanja, Wikipedija bi potencijalno preokrenula taj trend.

Kada edukovani ljudi ne mogu da učestvuju u uređivanju Wikipedije jer smatraju da je vrlo zbunjujuća ili teška za uređivanje članaka, to je ozbiljan problem koji podriva potencijalni kvalitet, širinu i dubinu sadržaja koji bi mogao da se ponudi.