Online Tržište

Jedan od najpopularnijih dodataka za gledanje regionalnih TV kanala uživo je Live TV Serbia. Osim TV kanala iz Srbije, ovaj dodatak vam takođe omogućuje gledanje i Hrvatskih, Bosanskih, Slovenskih i drugih televizijskih kanala.

U članku “Šta je Kodi” rekli smo da se radi o fenomenalnom open-source media centru koji omogućava upravljanje svim vašim sadržajem ali i pristup sadržajima koji se nude putem online servisa. Radi se o besplatnom softveru koji radi na Android telefonima, pametnim televizorima, računarima i velikom broju drugih uređaja.

Takođe, u članku “Kako instalirati najpopularniji Kodi dodatak Exodus” pojasnili smo vam proces instalacije ovog sjajnog dodatka za gledanje online filmova sa prevodom a sada ćemo vam objasniti kako da instalirate jedan od najpopularnijih Kodi dodataka za gledanje regionalnih TV kanala uživo, Live TV Serbia

Da bi instalirali Live TV Serbia na Kodi potrebno je da:

• Pokrenete Kodi i otvorite podešavanja (Settings)



• Odaberite “System” pa “File manager:



• Na levoj strani izaberite “Add source”



• Ispod “Enter the paths or browse for the media locations” dvokliknite na “None”



• Utipkajte http://livetvkodiserbia.com/kodi/repository i pritisnite OK



• Unesite ime za ovaj repository, ime unosite u “Enter a name for this media source” pa pritisnite OK (npr. Serbia Repo ili šta već želite)



• Nakon što ste dodali repository potrebno je da se vratite nazad u glavni meni i izaberete “Addons”



• U gornjem levom uglu kliknite na ikonu za instalaciju pakete dodataka



• Izaberite “Install from zip file”



• Odaberite “Serbia Repo” (ili ime koje ste upisali)



• U sledećem prozoru izaberite repository.livetvSerbia-1.1.zip



• Nakon toga, iznad opcije “Install from zip file” kliknite na opciju “Install from repository” i izaberite “Live TV Serbia Repository”



• Kliknite na Video Add-ons



• Izaberite Live TV Serbia i na kraju Install



To je to, dodatak je instaliran i dostupan vam je u sekciji “Addons”. Uživajte u gledanju regionalnih TV kanala uživo!

Prema najnovijem izveštaju kompanije Akamai, brzina Internet na globalnom nivou se značajno povećala. Naime, prosečna globalna brzina Interneta sada je 5,1 Mb/s što je rast od 14% u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, poslednje istraživanje kompanije Akamai pokazuje da samo pet odsto korisnika ima brzinu veću od 25 Mb/s.

Kompanija Akamai u svom najnovijem izveštaju beleži rast prosečne brzine Interneta u 126 zemalja. Najniži rast od 0,2 odsto zabeležen je u Japanu a najviši od 147 odsto u Kongu.

Južna Koreja i dalje prednjači sa najbržom prosečnom brzinom Interneta od 20,5 Mb/s a slede je Švedska sa 17,4 Mb/s, Norveška sa 16,4 Mb/s i Švajcarska sa 16,2 Mb/s.

Iako je Južna Koreja i dalje lider ono što je svakako zanimljivo istaći jeste da je njena prosečna brzina Interneta pala za čak 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Što se tiče ponude najvećih brzina, tu je Singapur na prvom mestu sa brzinom Interneta od 135,4 Mb/s. Na drugom i trećem mestu su Hong Kong koji nudi 101,1 Mb/s i Južna Koreja koja nudi maksimalnih 86,6 Mb/s.

U izveštaju kompanije Akamai nema Srbije niti zemalja našeg regiona. Međutim, u vrlo zanimljivom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, objavljenom početkom meseca, Srbija se nalazi na 51. mestu liste zemalja sa najboljom Internet konekcijom. Međunarodna unija za telekomunikacije takođe je imenovala Južnu Koreju kao zemlju sa najbržim Internetom.

Važno je reći da je ovaj izveštaj sam po sebi vrlo interesantan i sveobuhvatan a samo rangiranje zemalja dosta specifično jer se vrši na osnovu specijalnog “ICT Development Index (IDI)” koji zavisi od brzine Internet konekcije, obima osnovnih pretplatnika na 100 stanovnika i procenta domaćinstava koja poseduju računar. Maksimalna IDI ocena je 10.

Sa IDI ocenom 8,93 Južna Koreja se prvi put našla ispred Danske, koja je prethodnih nekoliko godina bila na vrhu liste. Island je treći dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska na četvrtom i petom mestu. Na listi 167. zemalja poslednje mesto zauzima Čad sa ocenom 1,17.

Što se tiče našeg regiona Slovenija i dalje ima najbrži Internet. Prema izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije Slovenija je na 33. mestu, Hrvatska na 42., Mađarska na 48., Bugarska na 50., Srbija na 51., Rumunija na 59., Makedonija na 60., Crna Gora na 65. a Bosna i Hercegovina na 77. mestu.

Prema ovom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, Bosna i Hercegovina i Albanija su najgore rangirane zemlje u Evropi.

Svakoga decembra kompanija Google objavi svoju "Zeitgeist" listu sa kojom pokazuju šta smo to najviše pretraživali u godini na izmaku. Google tvrdi da je ovo njihova najglobalnija Zeitgeist lista do sada. Ovogodišnja Zeitgeist lista sadrži više od hiljadu “Top 10” lista u nekoliko kategorija koje pokazuju kako su ljudi pretraživali u 72 zemalje sveta.

Na globalnom nivou, ljudi su ove godine najviše želeli da saznaju o bivšem Južnoafričkom predsedniku Nelson Mendeli, koji je umro ranije ovog meseca. Glumci Paul Valker i Cori Monteith, koji su takođe tragično preminuli u ovoj godini, nalaze se na drugoj i četvrtoj poziciji liste termina koji su se najviše pretraživali ove godine u svetu. Treba reći da su pored kategorije poznatih osoba tu i kategorije koje pokrivaju oblasti film, TV emisije, događaje, potrošačku elektroniku, i drugo.

Lista 10 termina koje su ljudi najviše pretraživali 2013 godine širom sveta izgleda ovako:

1. Nelson Mandela
2. Paul Walker
3. iPhone 5s
4. Cory Monteith
5. Harlem Shake
6. Boston Marathon
7. Royal Baby
8. Samsung Galaxy S4
9. PlayStation 4
10. North Korea

Među tih 72 zemlje koje pokriva Google Zeitgeist lista 2013 nalazi se i Srbija. Ono što je interesantno pogledati jeste kako su pretraživali građani zemlja našeg regiona. Pored Srbije, od zemalja regiona Google Zeitgeist lista 2013 pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Nažalost, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije nema, iako bi bilo jako zanimljivo pogledati šta su njihovi građani najviše pretraživali u 2013 godini.

Uglavnom, Srbi najviše vole “lako štivo”, sapunice i reality show su najtraženiji u ovoj godini. Pogledajmo kojih 5 termina su građani Srbije najviše pretraživali u 2013 godini:

Pretraživanje (generalno)

1. Kako vreme prolazi
2. Farma 5
3. Sulejman Veličanstveni
4. Paul Walker
5. Veliki Brat

Najpopularnije pesme

1. PSY – Gangam Style
2. Severina – Tarapana
3. Ceca – Poziv
4. Severina – Uzbuna
5. Saša Kovačević – Slučajno

Kako

1. Smršati
2. Smuvati devojku
3. Napisati CV
4. Rastu deca
5. Se ugojiti

Šta je

1. Tarapana
2. Ljubav
3. Nirvana
4. Instagram
5. Ovulacija

Svakako je veoma zanimljivo pogledati i ostale kategorije: “Poznate osobe”, “Dijeta”, “Najpopularniji recepti” i “Popularne sapunice”.

Hrvate zanimaju slične stvari kao i Srbe pa su sapunice definitivno najpopularnije.

Pretraživanje (generalno)

1. Sila
2. Sulejman Veličanstveni
3. Dolores Lambaša
4. Paul Walker
5. Djevojka imena Feriha

Kako

1. Kako smršaviti
2. Kako se udebljati
3. Kako zaraditi novac
4. Kako postati kadet
5. Kako izbrisati Facebook

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je tablet
4. Šta je Instagram
5. Šta je tarapana

Ostale kategorije koje pokazuju kako su Hrvati pretraživali u 2013 godini su: „Najtraženija dijeta“, „Recepti“, „Najpopularnije pjesme“, „Popularne sapunice“ i „Događaji“.

Što se tiče Slovenije Google Zeitgeist lista 2013 pokriva kategorije:

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je zvuk
4. Šta je trojka
5. Šta je gluten

Kako

1. Kako smršati
2. Kako do novca
3. Kako se srediti
4. Kako učiti
5. Kako napisati molbu za posao

Tu su još i kategorije: “Dijeta”, “Recepti” i “Popularne osobe”.

Kompletno istraživanje, po zemljama, možete pogledati klikom na Google Zeitgeist lista 2013.

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.

Kompanija Microsoft danas je objavila da je Windows Store, trgovina aplikacijama namenjena dolazećem Windows 8, sada otvorena za aplikacije svih developera, čime je uklanjana ranija barijera, pa sada developeri iz 120 zemalja, uključujući i pojedince, mogu submitovati svoje aplikacije na Windows Store.

Među 120 podržanih zemalja nalaze se i zemlje našeg regiona: Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Bosne i Hercegovine i Makedonije za sada nema.

Ovaj potez predstavlja konačni korak u nastojanju kompanije Microsoft da što više developera širom sveta ima nesmetan pristup Windows Store.

Do sada je Windows Store bio otvoren samo za korisnike koji imaju račune kompanije, tako da je developerima bila potrebna posebna vrsta tokena da bi sabmitovali svoje aplikacije. Današnjom objavom, developerima su otvorena vrata za submitovanje svojih aplikacija na Windows Store i pre nego što se Windows 8 zvanično pojavi (26. oktobar).

Microsoft je takođe objavila da će njegov plaćeni Microsoft Developer Network program sada pružiti pretplatnicima omogućiti besplatnu Windows Store pretplatu za submitovanje aplikacije. DreamSpark, Microsoft-ov program za studente i BizSpark, kompanijin program za startupe, imaju isti ponudu. Za sve ostale, kotizacija je 49 dolara za pojedince i 99 dolara za kompanije.

Vredi napomenuti da će se na Windows Store nalaziti i desktop i Metro aplikacije. Developeri desktop aplikacija međutim, neće moći prodavati svoje aplikacije direktno preko prodavnice. Umesto toga, Windows Store će predstaviti desktop aplikacijw kao i Metro aplikacije, ali kada dođe do preuzimanja ili kupovine aplikacije, korisnici će biti usmereni na sajt developera.

Microsoft ističe da je Windows Store najbolja prilika za developere te naglašava da će developeri posebno ceniti mogućnost da pišu Metro aplikacije u širokom spektru jezika, uključujući HTML5 i JavaScript.

Finansijski uslovi koje Microsoft nudi developerima takođe su povoljniji od ponuda ostalih, prvenstveno Google Androida i Apple iOS, naglašavajući da će developeri dobiti uobičajenih 70 odsto od prodaje s tim da ako aplikacija dostigne prodaju od 25.000 dolara, tada će developeri dobiti 80 odsto.

Svakako da je Microsoft veoma zainteresovan za dobijanje što više zanimljivih aplikacija na Windows Store pre nego što Windows 8 postane zvanično dostupan. Microsoft je svestan da će veliki broj zanimljivih aplikacija privući mnoge da koriste Windows uređaje.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Šta čini jedan blog uspešnim?

U početku je blog bio način da se čuje i glas pojedinca, drugačije mišljenje od onoga koje su nam servirali jednosmerni mas-mediji. Blog je evoluirao, danas je on jedan od najboljih marketinških alata koji sada sve više koriste i poslovanja kako bi se približili potrošačima i izgradili što bolju online poziciju.

Blogovi su sve popularniji i u našem regionu. Svakim danom pojavljuje se mnoštvo novih blogova u kojima se mogu pronaći saveti i stavovi blogera za razne teme, od tehnologije, dnevne politike pa do kulinarstva. Organizuju se i manifestacije u kojima se proglašavaju najbolji nacionalni ali i regionalni blogovi. Online Tržište je odlučilo da predstavi svoj izbor najboljih blogova regiona za 2011 godinu.

Neki se verovatno neće složiti što smo ih svrstali na Balkan, ali smatrali smo da je ipak većina zemalja većim delom geografski locirana na Balkanskom poluotoku, ali neka nam ne zameraiju Albanci, Grci i Bugari s obzirom da ne pripadaju govornom području koje smo pokrili, ali moguće je da ćemo narednih godina obraditi i te zemlje.

Tročlani žiri OnlineTržišta je uzimao više od 10 parametara za rangiranje blogova te i dodatnu subjektivnu ocenu na osnovu kojih se formirao blog index. Pored reputacije na socijalnim mrežama, pretraživačima i offline reputacije, u obzir su uzeti autori blogova i njihova lična reputacija. Online reputacija nije bila jedini parametar, uz to postoje stilski parametri (pisanje i izgled bloga) te offline rad i delo autora kao i angažmani i uspesi autora na internacionalnom planu. Kompletan recept za rangiranje ostaje i dalje tajna kuhara.

Slovenija

Najbolji Slovenački blog za 2011 godinu po izboru Online Tržišta je blog Razgledi kojeg uređuje Vojko Flegar, bivši urednik Dela. Članci na blogu su podeljeni u nekoliko sekcija a najpopularnije su one koje pokrivaju dešavanja u Sloveniji i svetskoj ekonomiji.

Hrvatska

Najbolji Hrvatski blog u 2011 godini je Netokracija. U pitanju je blog čiji je autor Ivan Brezak Brkan koji sa svojim člancima pokriva oblasti novih medija i dešavanja na online tržištu našeg regiona. Takođe, treba reći da je blog Netokracija proglašen od strane WebFest.Me za najbolji regionalni blog u 2011 godini.

Bosna i Hercegovina

Najbolji BiH blog u 2011 godini je Omizio.com. Blog se fokusiran na vesti o iPhone-u i drugim Apple proizvodima.

Pogledaj kompletan post »

Važnost socijalnog umrežavanja u današnjem online iskustvu nikako nemože biti ignorirana. Socijalno umrežavanje je najpopularnija online aktivnosti u cijelom svijetu sa gotovo 1,2 milijarde korisnika širom svijeta a također ona doseže i do 82 posto svjetske Internet populacije. Naravno, Facebook sa svojih oko 800 milijuna korisnika je najpopularnija socijalna mreža na svijetu.

Ako bi se okrenuli našem regionu, popularnost Facebook-a je također velika. Prema broju Facebook korisnika, lista zemalja regiona izgleda ovako:

1. Srbija – 3 173 440
2. Hrvatska – 1 452 900
3. Bosna i Hercegovina – 1 159 960
4. Makedonija – 879 820
5. Slovenija – 671 180
6. Crna Gora – 292 700

Od zemalja regiona, na globalnoj listi Facebook korisnika Srbija sa 3 173 440 korisnika je 45 zemlja. Hrvatska je 67, Bosna i Hercegovina 75, Makedonija 84, Slovenija 88 a Crna Gora 112 na globalnoj listi zemalja po broju Facebook korisnika.

Što se tiče Srbije, statistika pokazuje da u odnosu na broj stanovnika, 43,2% stanovništva koristi Facebook tj. 74,2% svih korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Srbiji u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 300 tisuća. Nedavno je Zavod za Statistiku Srbije objavio podatak da 91,8% Internet populacije u dobi između 16 i 24 godine ima otvorene naloge na Facebook-u ili Twitteru.

Facebook u Hrvatskoj, u odnosu na broj stanovnika, koristi 32,3% ili oko 65% od ukupnog broja korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Hrvatskoj u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 45 tisuća. Važno je istaći da 60% Internet populacije u dobi između 18 i 34 godine koristi Facebook.   Pogledaj kompletan post »

Suosnivač Hrvatske kompanije HGspot i dosadašnji savjetnik Uprave najavio je konačni odlazak iz ovog posrnulog maloprodajnog lanca elektroničke opreme. HGspot ulazi u stečaj a suosnivač Hrvoje Prpić odlazi u neke nove poslovne avanture.

Odlazim jer za vrijeme pregovora koji se vode između dioničara i vjerovnika nema potrebe da stvaram dodatni trošak tvrtki bez da išta mogu učiniti za nju. Osim toga, po završetku pregovora neki novi ljudi postati će dioničari i mislim da je fer da oni sami biraju svoj Upravni Odbor, a ne da im se vodstvo nameće. Nakon odmora planiram ponovno aktivno krenuti sa projektom Trillenium i sa novom investicijom “Once sport” koja bi tokom ljeta trebala startati s radom,

priopćio je Hrvoje Prpić u svom obraćanju novinarima.

Ostalo je nepoznato što bi trebao predstavljati “Once sport”, no projekt Trillenium 3D shopping centar, već je odavno poznat široj javnosti. Riječ je o ideji da kupci žele internet shopping obavljati u virtualnom 3D shopping centru. Cijeli projekt trenutno se testira na zvaničnom sajtu.

Trillenium 3D online shopping centar predstavljen 2009 godine kao projekt Hrvoja Prpića koji je investirao milijun eura i u kom bi Hrvatska trebala biti samo testni poligon u daljnjoj ekspanziji.

Sada je Trillenium ušao u beta fazu.

Za ulazak u Trillenium potrebno je da se korisnik registrira a za razliku od alpha faze, kad su pristup imali samo odabrani, sada se svi mogu registrirati. Sam ulazak već registriranih korisnika u Trillenium može potrajati do minute. Postoji mogućnost da se još uvijek pojave neke greške prilikom ulaska, no to se ne može uzeti za nedostatak s obzirom da se radi o beta fazi.

Nakon ulaska korisnika dočekuje sučelje s nizom opcija. Ključno je dakako kretanje koje bi moglo biti i intuitivnije od trenutnoga. Nakon što ga korisnik savlada, može šetati po centru, pri čemu se kao idealna početna lokacija za istraživanje nameće fontana u centru čiji šum vode se naravno čuje i kroz zvučnike. Pogled je moguć iz tri različite perspektive, a po centru se može hodati, trčati ili rolati. Trgovine su za sada tu tek sa svojim izlozima, a hodanje do njih zna i potrajati, pogotovo jer će oni koji se nisu navikli na kretanje vjerojatno povremeno zapeti za pokoji objekat.

Veće trgovine koje se za sada nalaze u Trillenium 3D online shopping centaru su Konzum, Mercator ali i mnogi drugi u koje je moguće ući, no police su još uvijek prazne. U sklopu centra također se mogu pronaći i kafići.

Pogledaj kompletan post »

Do 2005, SAD je bila rangirana kao najumreženija zemlja na svetu po Svetskom ekonomskom forumu Global Information Technology Report. Ovaj izveštaj, koji daje opsežne analize ekonomija i mrežne infrastrukture u 133 zemlje je sada premestio SAD na peto mesto, a Švedsku na prvo, dok ih sledi Singapur, Danska i Švajcarska. Što se tiče usvajanja širokopojasne tehnologije, SAD su na 22. mestu u svetu.

Kao što se u izveštaju napominje, SAD i dalje ima okruženje koje je veoma pogodno za informacione i komunikacione tehnologije. SAD je i dalje na prvom mestu kada je u pitanju IT upotreba u poslovanju, a četvrta za IT upotrebe u vladi. Na individualnom nivou, međutim, SAD zaostaje za mnogim drugim zemljama, relativno mali broj broadband pretplatnika (22 u svetu po broju pretplatnika). Autori izveštaja na bazi procena na podacima iz 2008 godine, i prema nekim podacima koje smo videli ranije ove godine, penetracija širokopojasne tehnologije u SAD-u je u stvari u padu u 2009 godini.

Što se tiče našeg regiona, Bosna i Hercegovina je pala na 110 poziciju, Srbija i dalje na 84 poziciji kao i prošle godine, Hrvatska je pala za dva mesta u odnosu na prošlu godinu tako da je sada na 51 mestu, dok je Slovenija i dalje najnaprednija i nalazi se na 31 poziciji. Nadamo se da će ulaskom u EU, Hrvatska i Srbija popraviti svoj plasman, kao i Bosna i Hercegovina koja je daleko u najlošijoj situaciji.

Kina, koja bila rangirana skoro na dnu godišnjeg izveštaja rang liste za 2002 godinu (64 od 74 zemlje) sada je napredovala na 37. mesto (od 133 zemlje). Indija, takođe, nastavlja da se penje, po rang listi Svetskog ekonomskog foruma sada je napredovala na 43. mesto.