Online Tržište

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Akcije koje su poduzimane u posljednje vrijeme protiv sajtova za razmjenu datoteka imale su za cilj da upozore vlasnike ostalih sličnih servisa. Upozorenje je bilo prilično glasno i jasno, ugašen je Megaupload jedan od najvećih servisa za dijeljenje datoteka, a njegov vlasnik, čuveni Kim DotCom, i nekoliko njegovih saradnika uhapšeno je i sada se suočavaju sa veoma ozbiljnim optužbama. Nakon ovoga, a prvi su reagirali FileServe i FileSonic koji su dobrovoljno ugasili ovu svoju uslugu.

BTjunkie, jedan od najvećih BitTorrent indeksa na Internetu, odlučio je da se dobrovoljno ugasi kako bi spriječio pravne akcije kakve su doživjeli The Pirate Bay, Megaupload i drugi. Švedski Vrhovni Sud je nedavno potvrdio kazne osivačima The Pirate Bay koji su osuđeni za kršenje autorskih prava 2009 godine.

BTjunkie je osnovan u lipnju 2005 godine i od tada se nalazi među najpoznatijim BitTorrent sajtovima koji ima nekoliko milijuna mjesečnih korisnika.

BTjunkie nikada nije bio uključen u neki pravni postupak, a da bi tako i ostalo odlučeno je da se servis zatvori.
Iako BTjunkie nikada nije bio izravno označen kao netko tko krši autorska prava ipak se prošle godine našao na RIAA i MPAA popisu sajtova koji “olakšava” Site masovno kršenje autorskih prava.

Također, BTjunkie je jedan od pojmova koji je cenzurirana od strane Google-a, zajedno sa The Pirate Bay, RapidShare, uTorrent i drugim, zbog povezanosti sa online piratstvom.

Navodno je čista slučajnost to što se gašenje Megaupload-a dogodilo samo dan nakon velikih online protesta protiv SOPA i PIPA. Iako ovo gašenje BTjunkie predstavlja još jednu dobivenu bitku za industriju sadržaja, ipak rat sa dijelovima Interneta za koje oni smatraju da potiču kršenje autorskih prava, daleko je od gotovog. Sljedeća bitka može biti zakonodavna ili se može fokusirati na građansko ili kazneno pravo.

Ono što je medijsko-korporativni klan sigurno postigao jeste da je zaplašio mnoge dovodeći ih u poziciju da postupaju kao BTjunkie i FileSonic.

Češka Vlada suspendirati će proces ratifikacije ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), priopćio je danas premijer Petr Necas.

ACTA je međunarodni ugovor potpisan od strane 22 zemalje članica Europske Unije koji nastoji standardizirati mjere za zaštitu autorskih prava, obuzdati trgovinu krivotvorenom robom, uključujući i zaštićene online materijale. Preventivne mjere uključuju mogućnost novčane ali i kazne zatvora.

Kritičari ACTA sporazuma tvrde da on guši slobodu izražavanja na Internetu, poredeći ga sa Zakonom o Zaustavljanju Online Piraterije (SOPA).

Val prosvjeda protiv ovog kontroverznog međunarodnog praćen je hakerskim napadima koji nisu zaobišli Češku Republiku. U posljednjih nekoliko dana, Internet aktivisti blokirali su web stranice Češke Vlade, stranice Zastupničkog Doma i još nekoliko agencija kao izraz protesta zbog Češkog potpisa na ovom sporazumu.

Da bi ACTA stupila na snagu u Češkoj potrebno je da ga ratificira parlament ali i predsjednik države što po svemu suteći teško da može proći s obzirom da su mnogi poslanici jasno izrazili svoj stav, da ACTA sporazum u ovom obliku nemaju namjeru podržati.

Nakon velikih protesta održanih u Poljskoj, Premijer Donald Tusk suspendirao je ratificiranje ACTA sporazuma, danas je to uradila i Češka a da li ćemo nakon subotnjih protesta vidjeti još nekog od Europskih Premijera da suspendira ovaj izuzetno kontroverzi sporazum, ostaje da se vidi.

Prosvjedi protiv ACTA osim u Poljskoj održani su još u Švedskoj i Sloveniji. Ne može a da se još jednom ne spomene poziv na protest i isprika koju je zbog potpisivanja ovog sporazuma uputila Veleposlanica Slovenije svojim sunarodnicima.

ACTA sporazum je jako loš i od njega jedino korist imaju medijske korporacije i ostali vlasnici autorskih prava, nikako obični ljudi. Internet, koji je zamišljen kao slobodan medij takav i treba da ostane, ovo što se pokušava sa ACTA, SOPA i PIPA, pokušaj je uvođenja kontrole ljudi, gušenja slobode govora, online povezivanja i ostalih građanskih sloboda radi bogaćenja medijsko-korporacijskog klana koji vide šansu da sa jednim ovakvim sporazumom dobiju nešto što im svakako ne pripada.

Web sajt stopp-acta.info objavio je popis više od 100 prosvjeda koji će se održati u subotu diljem Europe. Najveći prosvjedi se očekuju u Londonu, Munchenu i Parizu.

Borci protiv ACTA sporazuma pokrenuli su i online peticiju čiji je cilj prikupiti više od dva milijuna potpisa i koja bi bila dostavljena “donositeljima odluka” u Bruxellesu u narednim danima.

Također, već je najavljena vrlo burna rasprava u Europskom Parlamentu oko ACTA sporazuma.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.

Zamračenja sajta koje je napravila Wikipedia kao čin online prosvjeda protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA), naišao je na dosta kritike a među najglasnijim je bio Dick Costelo iz Twitter-a koji je to nazvao čistom gluposti.

Wikipedia je iskoristila svoj položaj da sa ovakvim dramatičnim potezom skrene pozornost i podigne svijest ljudi o tome kakve opasnosti se kriju iza ovog zakona.

Wikimedia je mogla sebi da priušti ovakav potez, čak bi se kasnije moglo ispostaviti da bi zbog njega mogla i profitirati je Wikimedia Foundation nema prihoda, ona živi od donacija, ali koliko bi izgubile ostali web sajtovi da su napravili istu stvar?

Ako bi samo pogledali neke od najvećih web sajtova, uzeli u obzir njihovu godišnju online zaradu i zamislili da su i oni poput Wikipedia zamračili svoje sajtove samo na jedan dan, izgubljena online zarada bi bila višemilijunska.

Google na primjer zarađuje oko tri milijarde dolara mjesečno od oglašavanja, od kojih većinu donose tekstualni oglasi. To se onda svodi na to da bi Google izgubio oko 100 milijuna dolara da je zamračio svoj sajt na 24 časa. Stoga i ne čudi što to nije uradio već je svoje neslaganje sa SOPA pokazao tako što je postavio link podrške protestu na svojoj početnoj stranici.

Što se tiče Facebook-a, prema nekim predviđanjima njegova zarada u 2011 godini bila je oko 4 milijardi dolara, što znači da bi u slučaju zatvaranja na jedan dan izgubili gotovo 11 milijuna dolara, i ne samo to, ono što bi bilo možda još gore jeste da bi tim potezom dobili milijune ljutih korisnika.

Twitter bi izgubio najmanje novca da je zamračio svoj sajt danas. S obzirom na njegov godišnji prihod od oko 140 milijuna dolara, Twitter-ov gubitak bi bio oko 400.000 dolara.

eBay je u 2011 godini zaradio oko 10 milijardi dolara što znači da bi samo on ima gubitak od gotovo 27 milijuna dolara, ne uzimajući u obzir gubitke koje bi imao svaki online prodavac pojedinačno.

Gigant online prodaje, Amazon, zaradio je oko 30 milijardi dolara prošle godine, tako da je imao oko 80 milijuna razloga zašto nije zamračio svoj sajt.

Posljedni financijski podaci kompanije Yahoo pokazuju da je njihova online zarada u trećem kvartalu iznosila 1,07 milijardi dolara. Na temelju toga, Yahoo bi za jedan dan izgubio oko 11,8 milijuna dolara, ali sigurni smo da o tome nisu ni razmišljali s obzirom na nova dešavanja u nekadašnjem gigantu Interneta, naime danas je suosnivač Yahoo-a Jerry Yang napustio kompaniju.

Neka rana predviđanja navode da bi Groupon ove godine trebao da zaradi oko 2,5 milijardi dolara. To znači, da je danas uradio isto što i Wikipedia, njegova online zarada bi bila manja za oko 7 milijuna dolara.

Sve u svemu, kada se pogledaju ove brojke mnogo je jasnije zašto se ostali nisu odlučili na ovaj dramatičan akt protesta koji je danas napravila Wikipedia.

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Veliki broj sajtova planira da podrži “blackout” koji je zakazan za sutra, sreda 18. januar, kao čin online protesta protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA).

U poslednjih nekoliko dana legislacija anti-piraterijskog akta u Americi (SOPA) je pod sve većim pritiskom javnosti. Čak je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost oko Zakona u ovom formatu. Neki od najvećih svetskih sajtova među kojima su i Wikipedia i Reddit, potamniće će u sredu u znak protesta zbog ovog lošeg Zakona za borbu protiv piraterije.

Veliki broj web sajtova koje su zainteresovane za podršku ovom protestu, dvoume se zbog zabrinutosti za svoj plasman na stranicama sa rezultatima pretraživanja nakon blackout-a.

Na Google+ Pierre Far iz kompanije Google dao je nekoliko važnih saveta po ovom pitanju.

Ove preporuke se odnose za svaku vrstu namernog privremenog zastoja, bilo da je u pitanju neki protest ili održavanje. Suštinski korak je da se koristi 503 HTTP statusni kod, koji ukazuje “nedostupnost servisa” za sve URL-ove koji učestvuju. To Google-u govori da ovo privremeno stanje stranica nije njihov “pravi” sadržaj, tako da ga pretraživač neće indeksirati.

Pierre Far navodi da će Googlebot crawling rate pasti kada vidi naznaku u 503 zaglavlju ali da je to normalno i to će vrlo brzo vratiti u normalu nakon zamračenja sajta. On navodi i da webmasteri koji će zamračiti samo neke delove sajta ne bi trebalo da menjaju statusni kod ili da eksplicitno zabranjuju crawling u robots.txt fajlu, koji Googlebot-u daje instrukcije koje su specifične za sajt. Google Webmaster Tools će izvestiti o grešci, ali to je normalno.

Savete i uputstva za zamračenje web sajta koje je dao Pierre Far-a možete pročitati na Google +.

Nadovezujući se na prethodni SOPA članak koji opisuje online borbu i bojkot većine Interneta protiv legislacije anti-piraterijskog akta u Americi zvanog SOPA (Stop Online Piracy Act) svaki čas stižu nove vijesti i potpora zaustavljanju i prolazu ovog zakona pred američkim Kongresom.

Juče je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost da bi ovaj akt u ovom formatu mogao da znatno naruši integritet Interneta, inovacija i svakog oblika slodoboumlja, te da se dalje razmotre opcije koje bi omogućile zaustavljanje “uvoz” piraterije van teritorija SAD-a. Akt koji je lobiran  i predovđen holivudskom i muzičkom industrijom kao i printanim izdavačima poput News Corporation, koji su uistinu i najviše pogođeni piraterijom, vjerovatno neće uspjeti da prođe Kongres u ovom obliku, ali je svakako jedno sigurno a to je da će uz određenu modifikaciju ovaj zakon kad tad doći na snagu.

Za sada je i 6 senatora izjavilo svoje negodovanje koje se najviše odnosi na povredu integriteta Interneta, internet privatnosti i sigurnosti, kao i skupe i tegobne parnice uz dodatno razvodnjavanje američkog Prvog Amandmana što bi uveliko moglo da naruši osnovna ljudska parava i slobodoumlje.

Pored toga oponenti ovog zakona najviše izdvajaju sljedeće argumente protiv SOPA:

• povreda demokraskog načela i ljudskog prava na slobodu govora
• negativan uticaj na korisnički-generisane internet zajednice (Flickr, Vimeo, YouTube bi mogli da se zatvore ukoliko ovaj zakon prođe, jer bi interes manjine mogao da ugrozi kompletne internet zajedince)
• sajtovi koji kompajliraju sadržaj i kreiraju sopstveni, content-curators i slični bi mogli biti proglašeni piratima i ugašeni samo ako jedna jedina primjedba, osnovana ili ne, bude upućena od strane vlasnika sadržaja
• globalna pretnja web biznisu i načinu korištenja interneta, gdje bi po Google finansiranoj studiji gotovo svi investitori odustali od investicija u online poslovanja ukoliko bi taj zakon prošao Kongres.
• velka pretnja korisnicima koji uploaduju sadržaj, gdje bi korisnik mogao da dobije zatvorsku kaznu ukoliko njegov sadržaj koji je digao na internet sadrži elemente koji su u nečijem intelektualnom vlasništvu. Banalan primjer bi bio slikaš se sa ispruženim jezikom ispred Starbucks-a daje Starbucksu mogućnost da te tuži jer si koristio njihov logotip a nisi ovlašten, te blatiš njihov ugled.
• pretnja kompletnim internet mrežama, gdje regulativa nalaže zatvaranje kompletne mreže u slučaju otkrivanja piraterizovanog materijala na jednoj od stranica sajta koji pripada toj mreži
• velika pretnja open source zajednici i software-ima koji bi mogli lako biti ugroženi u slučaju da SOPA prođe.

Pored svega toga neefikasnost zakona gdje bi sajt koji sadrži piratski sadržaj mogao da za par sati ponovo osvane na drugoj IP adresi, pod drugim imenom. Neefikasnost bi prvenstveno bila dokazana sporim sudskim procedurama koji bi na konvencionalnom principu mogli trajati mjesecima a možda i godinama.

Sve u svemu, nastavlja se bojkot i sve više sajtova i većih online kompanija se pridružuje Reddit kampanji i Danu Pomračenja, tako će se i popularni portal BoingBoing.com zamračiti 18. januara i dati podršku anti-SOPA pokretu. Vrlo je moguće da će se STOP SOPA pokret prenijeti i van okvira Intenreta, a ostaje da vidimo koliko će pritisak javnosti stvarno moći da zaustavi medijski'korporacijski klan.

Od oktobra prošle godine kada je u američkom Kongresu predloženo uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA), pokrenut je niz bojkot aktivnosti od strane manjih i većih internet kompanija koje smatraju da će takav zakon promjeniti slobodu interneta zauvijek.

O čemu se tačno radi. SOPA je po svemu sudeći plan velikih medijskih kuća predvodjenih korporacijama koje su od nastanka komercijalnog interneta imale najviše štete od internet piraterije i slobodoumlja, a to su muzičke i filmske izdavačke kuće, farmaceutska industrija i kao i neke velike software kompanije. Tim aktom i zakonom, država bi bila u mogućnosti da lakše procesuira osobe, sajtove, kompanije koji bi prekršili taj zakon o zaustavljanju piraterije i to bez sudskih parnica ili nagodbi. Na prvi pogled možda i zvuči dobro za nekog ko stvarno ima autorsko pravo na proizvod/sadržaj/software koji je kreirao svojim umjećem, zalaganjem, tehnikom i tehnologijom. Međutim, u realnom okruženju to bi se moglo pretvoriti u dramatično “online krvoproliće”, gdje bi milioni sajtova bili ugašeni a pravo na slobodoumlje i slobodan govor većini amerikanaca uskraćeno. Pitate se kako? Pogledaj kompletan post »