Online Tržište

Evropsko online tržište raste u svim segmentima. Evropsko tržište online oglašavanja poraslo je za 14,5 odsto u 2011 godini u odnosu na godinu dana ranije, dostigavši tržišnu vrednost od skoro 21 milijardu evra. Rezultati istraživanja koji su objavljeni juče na IAB Evrope Interact konferenciji u Barseloni, pokazuju da se u Evropi na online oglašavanje troši 20 procenata budžeta za oglašavanje. Oglašavanje u Internet pretrazi i video oglašavanje konstantno je u porastu dok mobilno oglašavanje u poslednje vreme beleži ekstremni rast.

Evropska ekonomija je u velikim problemima tako da rast online oglašavanja od 14,5 odsto ne utiče mnogo na stanje ekonomije u EU. Celom Evropsko tržište oglašavanja, izuzev online oglašavanja, u 2011 godini zabeležilo je rast od samo 0,8 odsto u odnosu na 2010 godinu.

Gledajući Evropske zemlje pojedinačno, Rusija je imala najveći rast tržišta, 55,5 odsto u odnosu na 2010 godinu. Pet najvećih tržišta (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija i Holandija) i dalje čine skoro 68 odsto ukupnog Evropskog tržišta online oglašavanja, što je neznatno manji procenat u odnosu na prethodnu godinu.

IAB Europe AdEx Benchmark 2011 uključuje statistiku oglašavanja u online videu za 14 tržišta. Video predstavlja oko 8,2 odsto ukupne vrednosti tržišta online oglašavanja na kom su lideri Švedska, Velika Britanija i Nemačka.

Udeo mobilnog oglašavanje i dalje je veoma mali. U ukupnoj potrošnji za online oglašavanje udeo mobilnog oglašavanja je samo između 1 i 3 odsto, mada treba naglasiti njegovu veliku prosečnu stopu rasta od 45,6 odsto.

Poređenja radi, prihodi od Internet oglašavanje u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su 31,7 milijardu dolara u 2011 godini.

IAB Europe predstavila je i izveštaj o korišćenju Interneta u 28 Evropskih zemalja. Trenutno 65% ili nešto manje od 430 miliona Evropljana koristi Internet služeći se sa četiri vrste uređaja, računar, mobilni telefon, tablet i konzola za igranje. Izveštaj pokazuje da njih 37 odsto pristupa Internetu sa više od jednog uređaja.

Prema nalazima istraživanja IAB Europe, Evropljani u proseku provode 14,8 sati nedeljno na Internetu.

Sajtovi sa vestima posebno su popularni, više od 90% evropskih Internet korisnika će svoju želju za vestima zadovoljiti online. Veoma interesantan podatak je da čak 96 odsto evropskih Internet korisnika pretražuje Internet u cilju online kupovine, dok 87 odsto kupuje online.

IAB Europe navodi da su za potrebe izveštaja o korišćenju Interneta u Evropi korišćeni podaci dobijeni putem online ankete, telefonskih razgovora i direktnih intervjua u kojima je učestvovalo više od 50.000 osoba.

Marketeri i kreatori sadržaja vjeruju da online video treba da bude kratak i zanimljiv, smatrajući da je pažnja ljudi vrlo ograničena te da bi kreiranje nekog dužeg video sadržaja bilo gubljenje vremena.

Ali, da li je zaista trajanje videa ključni čimbenik u njegovom uspješnom usvajanju? Da li dužina videa utječe na spremnost ljudi da ga dijeli? Što je to što će utjecati da se ljudi angažiraju oko vašeg videa?

Objavljivanjem brandiranog videa, nadamo se da će ga ljudi gledati i angažirati se oko vašeg sadržaja. Angažman korisnika može uključivati ​​sve, od klika na ugrađeni link, pretraživanja dodatnih informacija pa do rasprave o videu sa prijateljima i poznanicima.

Osim očitih prednosti, postoji još jedan, važniji razlog zašto marketeri treba da usmjeriti svoje napore na kreiranje sadržaja koji će se dijeliti.

Svakako da ako nekome preporučite neki video da je veća vjerojatnoća da će ga oni ne samo pogledati već da će se i dodatno angažirati. Pa tako, prema nekim istraživanjim za 10% je više onih koji će posjetiti sajt branda ili se na neki drugi način angažirati ako dobiju video kao preporuku ne onih koji sami pronađu video. Također, 14% više ljudi će uživati u videu koji su dobili preporuku.

Tu je također i studija New York Times Customer Insight Group, “Psychology of Sharing”, koja je otkrila da “73% ljudi procesira informacije dublje, temeljitije i promišljenije kad ih dijeli” i da “85% ljudi koji prime preporuku smatra da im čitanje tuđih odgovora pomaže u boljem razumijevanju i procesiranju informacija i događaja”.

Razumijevanje važnosti dijeljenja je samo dio problema, ali bi nam još važnije bilo da shvatimo razloge dijeljenja nekog videa.

Možemo identificirati tri glavna motiva dijeljenja:

• Odnosi – dijeljenje vrijednog i zabavnog sadržaja sa drugima daje zajednički temelj i razlog za povezivanje.
• Priznanje i samoidentifikacija – dijeljenje je način na koji definiramo sebe u očima drugih, ako želimo da drugi vide kako imamo dobar smisao za humor, onda bismo mogli podijeliti neki smiješan video, isto vrijedi i za one koji se smatraju inteligentnim, suosjećajnim, poslovinim itd.
• Emocionalni odgovor – dijelimo sadržaj u ovisnosti od toga što osjećamo prema njemu, to može biti ljutnja, strah, iznenađenje, sreća ili tuga, ali naš motiv za dijeljenje uvijek počinje sa emocionalnim poticajem i potrebom za povezivanje sa drugima koji će potvrditi i ojačati naše osjećaje i uvjerenja.

Bilo kako bilo za sada ne postoje jasni dokazi u ponašanju ljudi koji ukazuju da će se kraći video sadržaji više dijeliti od onih dužih. Mnogi primjeri pokazuju da je prije riječ o osobnoj nego o funkcionalnoj ovisnosti. Ljudi dijele videa zbog onoga što on govori o njima, a ne o vama, i njegova dužina u veći slučajeva uistinu nije važna. Pogledaj kompletan post »