Online Tržište

Wikipedija pokreće novu značajku za engleske čitatelje, sposobnost za stvaranje prilagođenih knjiga iz Wikipedijine velike banke slobodnog sadržaja. Zbog načina na koji su Wikipedijine slike i kopije licencirane, oni su slobodne za bilo čiji pristup i dijeljenje na ovaj način.

PediaPress je izdavač knjiga za wiki sadržaja, to je dugoročni poslovni odnos sa Wikipedijom za ispis ovih knjiga. PediaPress sada nudi knjige sa mekim koricama ali će uskoro dodati knjige sa tvrdim uvezom u svoj katalog.

Cijena svake knjige varira ovisno o broju stranica, knjige sa mekim koricama kerću se od 8,90 dolara. Korisnici također mogu jednostavno skinuti PDF knjige koju naprave.

Alati za pravljenje knjiga su ugrađeni u web stranice. Od danas, korisnici će moći vidjeti "kreiraj knjigu" gumb na print/izvoz dijelu lijevog sidebar-a.

Kad sam došao na ovu ideju, moj kolega me je pitao da li sam se tuširao hladnom vodom. Ali ja sam bio umoran od čitanja na zaslonu. Vjerujem da je u ovom užurbanom dobu ljudi njeguju svoje offline trenutke sve više i više. Poželite pristupiti određenim bazama znanja u offline trenucima, u vlaku, na rivi ili u svom krevetu,

rekao je direktor PediaPress Heiko Hees.

U odnosu na druge usluge koje su pokušali riješiti ovaj problem, kao što su e-čitači, Wikipedijin nedostatak je u tome što nudi samo publicističke sadržaje koji se periodički menjaju.

Ali PediaPress ima dvije različite prednosti. Prva, sadržaj može da se prilagoditi za bilo koju temu ili temama koje korisnik želi a ta sposobnost je jedan od simbola posljednjeg vala digitalne kreativnosti. Druga, ovaj medij je apsolutno najbolji za one koji odluče provesti vrijeme offline, nikada nećete trebati adapter ili Internet povezivanje da uživate u knjizi.

PediaPress je trenutno na 17 jezika i u 33 zemlje.

Wikipedija, mesto gde korisnik kreira enciklopedije i šesti rangirani sajt na Internetu danas, treba da doživi neke promene. Predstojeći Wikipedija redizajn, ima za cilj da sajt učini lakšim za navigaciju, lakšim za pretraživanje i što je možda i najvažnije, lakšim za uređivanje.

Novi dizajn, nazvan "Vektor" je u upotrebi tokom proteklih šest meseci, kojeg testira grupa od 500.000 beta testera. Uključene su i ispravke i promene kao što su pojednostavljene navigacija, premeštanje okvira za pretragu, smanjenje nereda, pa čak i ažuriranje Wikipedija logotipa. Takođe, svi korisnici Wikipedije na engleskom jeziku uskoro će biti u mogućnosti da napravite PDF i štampaju knjige od Wikipedijinih članaka, servisi će biti dostupni samo prijavljenim korisnicima.

Međutim, najzanimljivije promene se kako je Wikipedija učinila da se stranica može urediti što lakše. Nova traka sa alatkama će biti obezbeđena, koja će da omogući urednicima lakše ubacivanje linkova i tabela, a uključeni Cheatsheet će pomoći korisnicima da pristupe najčešće korišćenim funkcijama.

Ove promene koje će biti lansirane narednog meseca su samo početak. Do kraja ove godine, sajt će videti još radikalnije promene za uređivanje procesa. Ovo uključuje sledeće:

• Smanjenje količine wiki koda kojeg korisnici vide u uređivačkom sistemu i omogućavanje promene podataka u tabelama i informacionim poljima putem jednostavnih formi.
• Omogućavanje da sami čištite stranicu i oslobodite se zbunjujućeg sadržaja.
• Pružanje novog alata za navigaciju dugih članaka, dok ih još uređujete.

Interesantno je da samo 1% korisnika Wikipedije odgovoran za polovinu izmena na stranicama. Wikipedjin osnivač Jimmy Wales čak je i izjavio da je sajt zaista napisala zajednica, posvećena grupa od nekoliko stotina dobrovoljaca.

Imajući u vidu ove statistike, i ne čudi što Wikipedija želi da napravi neke promene. Nedavni izveštaji ukazuju na usporen rast, silazni trend za koji koji je delimično kriv sve složeniji postupak uređivanja. Tokom proteklih nekoliko godina, broj novih članaka dnevno je spao sa 2200 u julu 2007 godine na 1300 koliko ih je danas. Pojednostavljivanjem procesa uređivanja, Wikipedija bi potencijalno preokrenula taj trend.

Kada edukovani ljudi ne mogu da učestvuju u uređivanju Wikipedije jer smatraju da je vrlo zbunjujuća ili teška za uređivanje članaka, to je ozbiljan problem koji podriva potencijalni kvalitet, širinu i dubinu sadržaja koji bi mogao da se ponudi.

Micazook, pokušava da donese dio realnog sveta u virtuelni svet na internetu, planira da pokrene javnu mrežu trenutno nazvanu Project X.

Beta će biti u narednih nekoliko nedelja,

rekao je Michael Fotoohi, generalni direktor i jedan od glavnih programera koji stoji iza projekta, na Image Sensors Europe konferenciji. Do tada, kako je rekao, Project X treba da dobije pravo ime umesto sadašnjeg privremenog.

Project X pokušava sa preklapanjem slobodnog stila poput Second Life sa modelom realnog sveta. Kompanija je dobila slike visoke rezolucije za mnoge delove sveta, u kombinaciji sa podacima vezanim za puteve će iskoristiti kao osnovu za virtuelni svet.

Za 3D carstvo, pripadnici virtuelnog sveta će morati da izgrade zgrade. Fotoohi kaže da je proces relativno jednostavan, potrebno je oko 10 do 15 minuta po izgradnji, uključujući i dodavanje grafike i dotjerivanje da bi se dobio što realniji prikaz.

Opšta ideja je zasnovana na Wikipedia-ji, koja je pokazala mogućnost omogućavajući ljudima da proizvode svoje sopstvene sadržaje.

Virtuelni svetovi su stekli neku popularnost, koja je teška za prodati. Second Life je živ i mrda, ali ne stvara uzbuđenje kao nekada. Google Lively je otkazan potpuno u trenutku kada su smanjivali troškove.

Micazook ima različite planove za privlačenje novca. Jedan od planova je da se uzima 30 odsto poreza na svaku transakciju, od prodaje imovine ili virtuelnih roba, na primer. Drugi plan je porez na vlasništvo nad zgradom, koji bi trebao da iznosi 4.99 dolara mesečno.

Da bi se zaštitili od virtuelnih vandalizma, moderatori će biti u mogućnosti da prate zadate standarde, a oni korisnici koji budu dobro postupali sa svojim zgradama mogu biti imenovani kao novi moderator i pridodati grupi postojećih moderatora.

Jedna stvar na koju su posebno ponosni je visoka rezolucija avatara, obično su konstruisani od 7.000 do 10.000 poligona za visoke detalja.

Za razliku od Second Life, Project X radi u browser-u. On se oslanja na plug-in, međutim, to omogućava software da preuzme kontrolu nad 3D-grafičkim hardware ubrzanjem.

Beta će biti pokrenuta sa tri grada: New York, Los Angeles, i Washington, D.C.

Još jedna od mogućnost igre uključuje i poker.

Kao što je Jimmy Wales, osnivač Wikipedie objavio na svom twitter nalogu, Google je donirao 2 miliona dolara Wikimedia fondaciji.

Wikimedia je neprofitabilna fondacija koja se fokusira na razvoj slobodnog, višejezičnog sadržaja na wiki projektima, Wiktionary, Wikisource, Wikiquote, Wikibooks, Wikinews, and Wikiversity.

Početkom godine Wikipedia je objavila stanje od 8 miliona dolara za fiskalnu 2009-2010 godinu. Fondacija je  primila preko 230.000 donacija, što je porast u odnosu na 125.000 donacija primljenih tokom 2008-2009 godine. Nije poznato da li se 2 miliona dolara od kompanije Google nalazi u ovih 8 miliona dolara.