Arhiva za Februar, 2010
Microsoft pokušava da rekonstruiše postojeći bar kod
Sećate se CueCat–a, bar kod čitača koji je trebao da povezuje čitaoce novina sa digitalnim materijalom?
Pa, izgleda da Microsoft radi to isto. I dok je CueCat otisao u zaborav, proizvođač softwarea smatra da ideja ima smisla, koristeći digitalni skener za povezivanje štampanih materijala sa internet sadržajem.
Možete razmišljati o Microsoft Tag –u kao o CueCat 2.0, ali ovaj put se ne zahteva poseban uređaj. Umesto toga, Microsoft Tag-ovi koriste kameru mobilnog telefona za skeniranje bar koda, nakon čega se digitalni sadržaj pojavljuje na telefonu.
Tokom protekle godine Microsoft Tag-ovi su počeli da se prikazuju u časopisima i u novinama. Oni se takođe mogu postaviti i na vizit karte, proizvode, pa čak i na velike spoljne znakove, što ustvari prestavlja hiperlink u stvarnom svetu.
Microsoft Tag–ove možete povezati na bilo šta od Web stranice do online brošure ili čak elektronske visit karte. Golf časopis, na primer, koristi oznake za direktno povezivanje na YouTube tako da se može videti na iPhone ili drugim smart telefonima pa mu dozvoljava da se ne ograničava samo na članke, već da ima i video sadržaj u okviru svoje publikacije.
Čitanje oznaka zahteva od korisnika preuzimanje malog programa za mobilni telefon. Microsoft je mudro odlučio da podrži razne telefone, od onih koji podržavaju Javu do smart telefona, takođe i Windows mobilne uređaje, BlackBerrys pa čak i iPhone.
Dobra strana je da je Microsoft napravio tehnologiju slobodnu, dostupnu svima koja podstiče ljude da je probaju. Loša strana je da Microsoft ne zna ko koristi oznaka ili kako je koristi.
Microsoft ne naplaćuje čitač niti će naplačivati firmama koja žele da stvore nove oznake, to bi trebao da bude poslovni model, mada je sve to malo nejasno.
Verujemo da će osnovne usluge koje sada pružamo biti besplatne, ali da će Microsoft naplaćivati naprednije usluge.
izjavila je Maria Koopmans, jedna od Microsoft marketinga lidera.
Zašto se eBay suočava se revoltom prodavača?

Tvrtka je u priopćenju u utorak najavila snižavanje naknade za unos stavki, iako u mnogim slučajevima, konačna vrijednost naknade će biti podignuta.
eBay predstavnici kažu da takva mišljenja dolaze od manjine.
Ono što je eBay učinio s tim promjenama cijena, jeste segmentiranje prodavača da bi imali bolju mogućnost da zadovolje njihove potrebe.
Individualne eBay stavke po početnoj cijeni od 99 lipa, manje ili više nemaju popis naknadu, ako ne prodaju, prodavatelj ne plaća ali ako prodaju, konačna vrijednost naknade iznosi 9 posto sa maksimum od 50 dolara. Ranije je bilo 8,75 posto za prvih 25 dolara, a 3,75 posto nakon toga. Za ozbiljne eBay prodavatelje koji kupuju pretplate, konačna vrijednost naknade je izmijenjena tako da počinju na nižem pragu, ali u nekim slučajevima u konačnici mogu dobiti I veći.
eBay korisnici koji imaju gomilu shop pretplatnika, i prodaju tisuće predmeta na mjesec, su iskorišteni,
objasnio je Alan Lewis, koji je radio za eBay kao produkt menadžer pet godina i sada radi kao menadžer platformi za Auctiva, stranica koja čini alate za eBay prodavnice. Oni se moraju nositi s posljedicama. Ako se ovo donosi radi većih prodavatelja, onda će posljedica biti za manje prodavatelje.
Bilo koji društveni sajt, posebice onaj u kojoj članovi ostvaruju profit kroz sudjelovanje u toj zajednici, sigurno je da iskuse neka neslaganja kada dolazi do promijena. Za eBay, međutim, buka od nekih prodavača oko ovog tjednog objavljivanja promjena naknada, bila je bučnija nego inače.
Stvarni problem je da je eBay imao teška vrijemenska razdoblja u posljednjih nekoliko godina. To je očito da želi napraviti profit. Taj profit dolazi iz ovih naknada, a one su najveće i dolaze od relativno skupo prodavane robe, prodavača od kojih mnogi plaćaju pretplatu za rad svojih online trgovina.
Sve ono što su učinili u proteklih par godina je da su doveli više velikih prodavača na stranice i dobili ekonomske poticaje za to, a oni stvarno nisu učinili ništa za male prodavnice,
izjavio je Alan Lewis iz Auctiva.
eBay osjeća pritisak već godinama, te je napravio neke nedvojbeno loše izbore u proteklih pola desetljeća da je na kraju to rezultiralo prodajom online projekata kao što su Skype i StumbleUpon, koja su zadala udarac povjerenju. Osim toga, on-line aukcija se više ne bavi poslovima kojim su se bavili, jer sada ina sve više različitog izobilja e-trgovine i inovacija koje su nastale u posljednjih nekoliko godina.
Prije dvije godine, nakon što je eBay podigao naknade prodavacima, prodavaci su organizirali jednotjedni bojkot. Tvrtka je tada prebrodila prilicnu oluju s obzirom da se veliki broj vlasnika eBay shopova bojkotovao takvu odluku.
eBay priznaje da će najnovije izmjene na aukcijama biti cijenu cijelog postupka za neke prodavače, ali ovaj put stoji iza svojih odluka.
Zarada na online igrama dostiže 5 milijardi dolara
Amerikanci koji igraju online igre kao što su "World of Warcraft" i "EverQuest" izdvojili su 2.8 milijardi dolara u 2009 a na putu su da plaćaju godišnje 5 milijardi dolara do 2015 godine, prema novom izveštaju kompanije za istraživanje tržišta Pike i Fischer.
Broj online pretplatnika, koji je iznosio 19,4 miliona na kraju prošle godine, biće više nego udvostručen i to na 44,5 miliona do kraja 2014 godine. Povećanje upotrebe će biti vođeno porastom digitalne distribucije online igara.
Uspostavljanjem franšize kao što su World of Warcraft, EverQuest, i Dungeons and Dragons Online, koji nastavljaju da prave nove sadržaje za igre kako bi zadržali postojeće pretplatnike, dok predstavljaju svoje platforme novoj generaciji igrača , jer zarada od online igranje naglo eskalira,
rekao je Tim Deal, viši analitičar u Pike i Fischer -u.
Dok će se broj online pretplatnika povećavati, prosečne mesečne pretplate online igara će opasti sa 12 dolara u 2009 na oko 9.50 dolara u 2014 godini. Ovaj pad će biti podstaknut povećanjem konkurencije i povećanjem pretplatnika.
Kompanija Pike i Fischer kaže da rastuća složenost online igara će povećati potražnju igranja na mreži, Internet provajderi će poboljšati prihode dodavanjem veće brzine rada za intenzivne igrače.
Pronađi grešku u Google Chrome i zaradi preko 1000 dolara
Google je upravo pokrenuo novi program usmjeren na poboljšanje sigurnosti za svoj novi web preglednik, Google Chrome. Tko pronađe grešku bilo u Chrome-u ili Chromiumu-u, korištenom kao osnova za testiranje Chrome-a, primiti će od 500 do 1.337 dolara.
Iznos nagrade varirat će ovisno o težini otkrivenih sigurnosnih rupa, kaže Google. Veće greške dobijaju veći iznos.
Obilje istraživača su doprinijeli Chrome projektu do sada besplatno, a Google se nada da će ovaj novi program služiti kao znak pažnje za njihove stalne napore. Međutim, uvođenje novčane nagrade treba više da potakne sudjelovanje onih koji do sad nisu sudjelovali u projektu.
Koncept za program poticaja nije nov, temelji se na sličan pothvat koji su stvorili ljudi u Mozzila-i, organizacija koja stoji iza projekta Firefox web preglednika. Kao što je Mozzila, tako i Google nagrađuje sa početnih 500 dolara za većinu grešaka pa sve do 1.337 dolara koji će biti rezervirana samo za kritične greške koje bi imale veliki utjecaj ako ostanu nezakrpljene.
Istraživači su zamoljeni da javno ne otkrivaju greške prije nego to prijave Google-u koji će prijavljene greške riješavati u razumnom vremenskom roku.
Trenutno, ovo je jedini program koji obuhvaća rad koji se obavlja u Chromium-u i Google Chrome Web pregledniku, ali ne i u dodacima poput onih nađenih u novijim Chrome ekstenzijama. Greške koji iskorištavaju ranjivosti operativnog sustava na računalu kada je pokrenut web preglednik će isto tako biti nepodobne.
Zainteresirani za doprinos ovom novom programu mogu podnijeti pronađene greške koristeći Chromium bug tracker. Samo prvi istraživač koji prijavi problem će dobiti nagradu. Pri izlazaku iz programa, prvi programer ili razvojni tim koji je zaradio novac dobiće malo priznanje za doprinos tako što će biti oglašeni na Googleovom blog izdanju. Budući doprinosi će biti doznačeni i na odgovarajućim Google Chrome “release notes” sekcijama, a neki čak na Google Security “thank you” sekciji na samoj web stranici korporacije.