Online Tržište

Evropska Komisija je predstavila svoje predloge za smanjenje cena za mobilne telephone, poziva, SMS poruka i rominga za ljude koji putuju Evropom.

Cene rominga se veštački drže dosta visoko jer niko o operatera jednostavno nema podsticaj da smanji cene pošto i svi ostali jednako naplaćuju. Novi predlog koji je objavljen danas trebao bi da dovede do obaranja cena stimulišući konkurenciju na tržištu.

Na konferenciji za novinare, Evropski Komesar za digitalne agende, Neelie Kroes najavila je planove po kojima bi građani EU bili u mogućnosti da izaberu alternativni mobilni provajder isključivo za korišćenje u inostranstvu. Po prvi put bi operateri mogli biti prisiljeni da dozvole drugim kompanijama da obezbede roming uslugu njihovim klijentima, a telefoni bi se automatski prebacivali na alternativne mreže čim bi ušli u roming, bez promene SIM kartice.

Operateri bi takođe bili prisiljeni da postepeno smanjuju cene rominga kako bi do jula 2014 godine one bile 50 centi po megabajtu, 24 centi po minutu poziva, 10 centi po minutu za primljene pozive i 10 centi za SMS. Uredba bi se završila u 2016 godine, a Komisija se nada da će do tada biti dovoljno konkurencije na tržištu kako bi cene ostale niske.

Neelie Kroes ističe da će ovi novi predlozi morati biti odobreni od strane Evropske Unije pre nego što budu primenjeni, naglašavajući da su oni dizajnirani da ohrabre nove korisnike na tržištu, kao i da stimulišu tržišnu borbu.

Članovi Europskog Parlamenta su zahtijevali pojašnjenje onoga što zakonodavci namjeravaju učiniti povodom sukoba između Direktive o Zaštiti Podataka Europske Unije i Patriot Act, SAD-a.

Mnoga pitanja su se otvorila nakon što je kompanija Microsoft prošlog tjedna priznala da će vjerojatno morati predati Američkim Vlastima podatke o Europskim korisnicima koji se nalaze na novoj Cloud usluzi. Tvrtku također primorava Patriot Act da bilježi i druge pojedinosti poput nekih prijenosa podataka i ostalo.

Ovo je u izravnoj suprotnosti sa Europskom Direktivom u kojoj se navodi da organizacija mora obavijestiti korisnike kada otkrivaju njihove osobne podatke.

Da li Komisija smatra da SAD Patriot Act na ovaj način učinkovito prevladava EU Direktivu o Zaštiti Podataka? Što će Komisija učiniti kako bi riješila ovu situaciju, te kako misle osigurati da se Europska pravila o zaštiti podataka mogu djelotvorno provoditi i da se zakonodavstvo neke treće zemlje ne stavlja iznad zakonodavstva Europske Unije?

pitali su poslanici Europskog Parlamenta.

Microsoft je i do sada mogao prenijeti podatke iz EU u SAD na osnovu Safe Harbor sporazuma. Safe Harbor sadrži sedam načela, uključujući razumnu sigurnost podataka i jasno definiranu i učinkovitu provedbu, tako da su se neke stvari ipak morale poštovati. Sada međutim, sve to postaje bezvrijedno ako se Američke Vlasti pozovu na Patriot Act.

Bojim se da je sadašnja vrijednost Safe Harbor sporazuma vrlo mala, skoro nikakva, jer je došlo do toga da su Američke tvrtke koje nude čuvanje podataka u Europskom Cloud-u još uvijek dužne da Američkim Vlastima omoguće pristup tim podacima na temelju Patriot Act-a. Europljanima bi bilo bolje da zadrže svoje podatke u Europi. Ako partnerska kompanija za Europske Cloud rješenje nudi jamstvo da će podaci ostati unutar Europske Unije, onda je ona bez sumnje najbolji izbor,

naglašava IT odvjetnik Theo Bosboom.

Ovaj savjet je udarac mnogim Cloud Computing kompanijama registriranim u SAD, uključujući Microsoft, Facebook i Google. Nova Microsoft Cloud usluga, koja bi trebala biti lansirana sljedeći tjedan, će izdvojiti regije u kojima će fizički pohranjeni podaci korisnika. Međutim, kompanija ne može jamčiti da podaci EU korisnika neće bi dostupne nekim službama.

U ograničenom broju okolnosti, Microsoft će možda morati otkriti podatke bez vašeg prethodnog pristanka, uključujući zadovoljenje zakonskih uvjeta ili zaštite prava ili zaštite vlasništva kompanije Microsoft,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.

Europski Parlament je odobrio nova pravila Europske Unije koja se odnose na online kupovinu.

“Direktiva o Pravima Potrošača” daje Europskim kupcima pravo da se predomisle u vezi svoje online kupnju u roku od dva tjedna od primitka robe. Također, stavljena je točka na skrivene troškove zabranom korištenja “pre-ticked” box-ova na sajtovima prodavaca.

Nova Direktiva, koja je revizija prethodnih zakona, odobrena je velikom većinom glasova Europskih Parlamentaraca, sa 615 glasova za, 16 protiv i 21 suzdržan.

Željeli smo regulirati online trgovanje jer je to prostor u kojem se obavlja najveća prodaja između zemalja članica EU,

objasnio je šef pregovaračkog tima Europskg Parlamenta, Andreas Schwab.

Propisi koji su štitili prava potrošača u ovoj oblasti prije nove Direktive ostavljali su Europske potrošače skoro ne zaštićene po pitanju online kupovine. Kao rezultat toga, samo oko 7 posto korisnika Interneta obavljalo je “prekograničnu” kupnju unutar EU, u odnosu na ukupnu brojku od 40 posto korisnika koji kupuju online. Ovo je uglavnom posljedica zabrinutosti korisnika oko kašnjenja u isporuci ili ne isporučivanja robe, kao i velike razlike u zakonima o zaštiti potrošača unutar same Eurpske Unije.

Ovom regulativom, digitalna roba, kao što je softver, glazba i filmovi, izuzeti su iz prava povlačenje. Prodaja ovih proizvoda smatrat će se kao nepovratna od trenutka kada je preuzimanje počelo.

Nakon današnjeg glasovanja u parlamentu, formalno odobrenje od strane Vijeća Ministara očekuje se u srpnju. Države članice će imati najviše dvije godine za provedbu ovog novog pravila.

Samo dvije socijalne mreže putem zadane postavke čine maloljetničke profile mnogo privatnijim, navodi se kao rezultat testa sprovedenog od strane Europske Komisije a koji je uključivao 14 socijalnih mreža.

Test je imao za cilj saznati da li se sajtovi za socijalno umrežavanje ponašaju u skladu s EU Safer Social Networking načelima, koji je samo-regulatorni sporazum koji su sve mreže potpisale 2009 godine.

Nakon testa, ispostavilo se da samo Bebo i MySpace imaju zadane postavke koje čine maloljetničke profile privatnijim.

Veoma sam razočaran što većina sajtova za socijalno umrežavanje ije uspjelo da osigura da maloljetnički profili budu dostupni samo njihovim kontaktima i to po zadanoj postavki. Mladi u potpunosti ne razumiju posljedice koji mogu da proizađu otkrivanjem previše osobnih podataka o svom životu,

priopćio je povjerenik Digital Agenda, Neelie Kroes.

Komisija je sprovodila ovo svoje istraživanje od prosinca 2010 godine pa do siječnja 2011 godine i to nad sajtovima socijalnog umrežavanja: Arto, Bebo, Facebook, Giovani, Hyves, MySpace, Nasza-klaza, Netlogu, One, Rate, VZnet, Galleria, Tuenti i Zap. Testiranje je sprovedeno na primarnom jeziku sajta.

Trenutno 77 posto mladih od 13 do 16 godina i 38 posto onih između 9 i 12 godina starosti, i služe se Internetom, su korisnici sajtova socijalnog umrežavanja. Oko 65 posto onih između 13 i 16 godine starosti i 34 posto onih od 11 do 12 godina starosti, koji koriste Internet, znaju kako promijeniti postavke privatnosti na profilima socijalnih mreža, navodi se u EU studiji o djeci na Internetu objavljenoj u siječnju.

Mogućnost označavanja osoba na slikama, koje nudi većina socijalnih mreža, olakšava ronalazak nečije slike online. Deset sajtova od 14 testiranih, dozvoljava potencijalnim strancima (tzv. prijateljima prijatelja) da kontaktiraju maloljetnika putem osobne poruke ili komentara na njihovom javnom profilu, čime se povećava rizik od cyber-nasilja.

U slučaju Facebook-a, otkriveno je da iako su mehanizmi za izvještavanje o pojavi neprimjernog sadržaja ili ponašanja dosta jednostavni za uporabu, Facebook ipak ne reagira brzo na korisnička izvješća. Također, kada ste prijavljeni na Facebook kao maloljetnik, neki od oglasa koji e prikazuju na profilu mogu da se smatraju vrlo neprikladnim. Korisnici moraju biti stariji od 13 godina da bi koristili Facebook, međutim, nakon što neko dijete mlađe od 13 godine bude odbijeno za registraciju ipak je moguće da se ponovno registrira tako što ugasi i ponovo upali preglednik i upiše da ima više godina. Na Facebook-u nije dostupan mehanizam za roditeljsku kontrolu.

Nazivajući je "prekomernom" i “nezasluženom”, kompanija Microsoft je na žalbenom saslušanju održanom danas, kritikovala kaznu od 899 miliona evra izrečenu pre tri godine od strane EU antimonopolskog regulatora.

Kaznom od 899 miliona evra ili 1,35 milijardi dolara 2008 godine (ekvivalent sadašnjem iznosu od 1,27 milijardi dolara), kompanija Microsoft je kažnjena zato što nije željela da obezbedi informacije koje bi omogućile da i proizvodi drugih kompanija rade sa Microsoft softverom, a kazna se posebno odnosila na stope koje je Microsoft naplaćivao za licenciranje njegovog interoperatibilnog protokola i patenata trećim stranama.

U to vreme, ova kazna je bila najveća koju je EU ikada donela protiv jedne kompanije, i Microsoft je tako postao prva kompanija koja je ikada kažnjena novčanom kaznom od strane Evropskih regulatora. Kritikujući ovu kaznu, Microsoft-ov advokat je u raspravi rekao da je EU morala biti preciznija u vezi stopa koje očekuje da kompanije naplaćuje.

Nazivajući ovu kaznu "prekomernom" i “nezasluženom”, Microsoft-ov advokat Jean Francois Bellis je na Sudu rekao da "ovaj slučaj ne bi postojao da je Evropska komisija bila eksplicitna po pitanju stopa koje je željela da kompanija Microsoft naplaćuje kao što je to bio slučaj sa svim ostalim uslovima licenciranja koje je predložio Microsoft.

Apelacionom Sudu obično treba oko šest meseci do godinu dana da donese presudu, ali dosadašnja praksa je pokazala da Sud obično ne želi da poništi odluke Evropske Komisije.

Evropska Unija definitivno želi a uredi svoj online prostor pa u tom pravcu ide i ova najnovija inicijativa koja se pojavila juče. Naime, Evropska Komisija traži povratne informacije o tome kako da organizuje svoju Cloud Computing strategiju za Evropu, gde zakonodavstvo zaostaje za novim tehnologijama.

Komesar Digital Agenda, Neelie Kroes, pokrenula je javne konsultacije u ponedeljak. Cloud Computing je već u širokoj upotrebi u Evropskoj Uniji, a Cloud službe očekuju da će generisati prihode od oko 35 milijardi evra do 2014 godine.

Komisija sada želi svim zainteresovanim stranama, a posebno Cloud programerima i korisnicima, da objasni svoja "iskustva, potrebe, očekivanja i uvid u korišćenje i obezbeđivanje Cloud računarstva." Poseban cilj ovih konsultacija jeste da se čuju mišljenja o zaštiti podataka i odgovornosti, kao i o pitanjima standardizacije i interoperabilnosti.

Potrebna nam je dobro definisana Cloud Computing strategija kako bi se osiguralo da smo na najbolji način iskoristili ovaj potencijal. Od svih zainteresovanih strana da pruže svoj doprinos kako bi ovo veoma važno pitanja uredili na najbolji mogući način,

izjavila je objasnio je komesar Digital Agenda, Neelie Kroes.

Online konsultacije će biti otvorena za povratne informacije do 32 avgusta a odgovori će biti korišćeni od strane Komisije za razvoj evropske Cloud Computing strategije koja treba da bude predstavljena sledeće godine.

Europska agencija za sigurnost na Internetu, ENISA, je izjavila da nedostatak informacija o veličini i obliku Internet infrastrukture, zabrinjava jer ga to čini ranjivim na napade.

Iako je otvorena i decentralizirana organizacija, kako sada izgleda Internet, do sada bila ključna za uspjeh i otpornost na Internetu, ipak ne postoji centralni operativni centar koji bi nadgledao ove interkontinentalno povezane mreže koje čine sadašni Internet, što dovodi do konfuzije oko izvještavanja o cybera napada kao i do nedostatka utvrđene najbolje prakse. Odgovarajuće zakonodavstvo još nije definisano a ne postoji ni općeprihvaćeni Internet kodeks ponašanja, navodi ENISA.

Stabilnost na Internetu je ključno za gospodarstvo modernih društava, te stoga moramo utvrditi da li mehanizmi sigurnosti koji se koriste danas, odgovaraju izazovima koji nas čekaju u budućnosti. Sustavni neuspjeh na Internetu bi uzrokovao značajne probleme u nekoliko sektora kao što su energija, transport, financije, zdravstvo i gospodarstvo,

izjavio je Udo Helmbrecht, izvršni direktor ENISA.

ENISA preporučuje da istrage incidenata kao što su napadi ili hakerski upadi, treba da provode neovisna tijela.

Sadašnji Internet jednostavno nije u stanju pružiti željene točnosti, fleksibilnosti i sigurnosti. Čak i sada, sa oko 1 milijardom senzora, mi nismo u mogućnosti napraviti pravilnu uporabu svih podataka koje oni generiraju. Učinkovita obrana od prijetnji koje dolaze sa Interneta, ne samo za poziva na odgovarajuća tehnička dostignuća i visoko kvalificirane stručnjake, već i veoma opsežnu suradnju,

rekao je mađarski ministar obrane Csaba Hende u ponedjeljak. (Mađarska je predsjedavajuća Evropskom Unijom)

Ministar je pozvao na redovite razmjene znanja i iskustava, kako unutar EU tako i u sklopu transatlantskih odnosa. Mjere su također potrebne da bi se na odgovarajući način spriječio, otkrio i odbio neki budući napad, kao što je navedeno u nedavno prihvaćenom strateškom konceptu NATO-a.

Sve je ovo fino, ali ako se uzme u obzir želja Europske Unije za kreiranjem virtualnog Šengenskog prostora, bojim se da sve vodi ka zadiranju u privatost i nadgledanju građana, što mnogi itekako žele. To pokazuju i nadavni skandali oko lociranja korisnika putem smartphone uređaja. Navigacijska usluga TomTom je čak prodavala informacija o brzini vožnje korisnika policiji.

Evropska komisija je čak predložila i veoma sporan zakon o kome se vode mnoge polemike a radi se o “Pravu da bude Zaboravljeno”, koji bi trebao biti zapisan u predstojeću reviziju Direktive o Privatnosti.