Online Tržište

Google ugradio određene promene u svoj pretraživač kako bi pokušao da ponudi brze odgovore na upite pretrage. Nova funkcija, Knowledge Graph, čini da algoritam sajta deluje mnogo više poput ljudi.

Funkcija će u početku biti dostupna samo Američkim korisnicima, ali će se u dogledno vreme proširiti i na globalni nivo.

Ova objava dolazi ubrzo nako što je Bing predstavio svoj novi, redizajnirani pretraživač koji sada korisnicima pruža dodatnu pretragu sadržaja izvan tipične. Microsoft-ov pretraživač sada ima dve dodatne kolone na stranicama sa rezultatima pretrage, "snapshot" i kolonu na kojoj se mogu pronaći rezultati sa društvenih medija.

Amit Singhal iz kompanije Google ističe da je do sada njihov pretraživač mogao samo da prepozna podudaranje ključnih reči, ali ne i da razume kontekst. Kao primer naveo je "Taj Mahal" koji može da znači različite stvari različitim ljudima.

Korisnici prilikom svoje pretrage možda misle na jedan od najlepših svetskih spomenika, a možda misle na poznatog muzičara koji je nagrađivan i sa nagradom Grammy, a neki možda čak mise i na kazino u Atlantic City, itd,

navodi Amit Singhal.

Google navodi da je Knowledge Graph programiran da koristi oko 3,5 milijardi različitih atributa kako bi organizovao rezultate, što znači da sada može grupisati rezultate i po tim raznim alternativnim tumačenjima.

Za neke pretrage, kao što je pretraživanje istaknutih osoba, Google će automatski prikazati rezime sa ključnim informacijama o toj temi.

Amit Singhal iz kompanije Google navodi da je sledeći korak dapogledamo kako sajt može da odgovori na neka složenija pitanja, poput "10 najdubljih jezera?"

Da bi pružio najbolje odgovore na ovakva pitanja, pretraživač bi trebao da se oslanjaju na više izvora i faktora po mnogim različitim kriterijumima.

Pionir ova vrste računarske i inteligentne pretrage je Wolfram Alpha, sajt koji prikuplja verifikovane podatke kako bi mogao da obezbedi različite statističke rezultate.

Već duže vreme se pokušava napraviti pretraživač koji bi reagova potpuno prirodno na ljudske upite. Jedan takav pokušaj je i pretraživača Ask Jeeves, kome korisnici mogu da postave pitanje.

Microsoft je spreman za najveće ažuriranje Bing tražilice do sada. Kompanija je najavila uvođenje društvenih rezultate u svoju tražilicu i umjesto da prikazuje samo podatke iz Google +, Bing će uključivati podatke koji dolaze od relevantnih kontakata i stručnjaka sa Facebook-a, Twitter-a i ostalih.

Do promjena u Bing-u doći će za nekoliko dana i prema navodima kompanije donijeće "potpuno novu informacijsku arhitekturu" sa tri stupca: lijevo će biti poznati algoritamski rezultati, u sredini će biti prikazan "snapshot" relevantnih informacija i usluga kao što su mape, dok će desno biti "sidebar" sa društveno-orijentiranim rezultatima.

Istraživanja pokazuju da 90% korisnika konzultira prijatelja ili stručnjaka prije donošenja nekih bitnih odluka, poput kupnje. Microsoft smatra da je Sidebar rješenje jer omogućuje interakciju s ljudima koje poznajete.

Na primjer, vi možete podijeliti svoje rezultate i postaviti pitanje nekome na Facebook-u a oni vam mogu odgovoriti putem Facebook-a ili Bing-a. Ako ste u posjeti Ljubljani, prijatelj iz glavnog grada Slovenije vam može dati neke preporuke. ili ako kupujete novi telefon, možete tražiti savjet od prijatelja. Bing će analizirati vaš upit i automatski prikazati najvažnije kontakte, čineći proces što je moguće jednostavnijim.

Također, osim što će vam prikazati relevantne rezultate koji dolaze od vaših prijatelja, Bing će izaći i izvan tog kruga kako bi pronašao utjecajne ličnosti relevantne za traženu temu. Na primjer, ako pretražujete Panda update, svakako će se u vašim rezultatima pojaviti i Matt Cutts. Bing će pretražiti razne blogove i društvene mreže kako bi vam prikazao najrelevantnije podatke, uključujući i Blogger, Google Plus, LinkedIn, Quora, Foursquare, Twitter i ostale.

Mobilna verzija Bing tražilice također će dobiti nove društvene značajke u narednih nekoliko tjedana.

Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.

Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.

U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.

Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.

Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.

Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.

Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.

Internet monitoring kompanija Pingdom objavila je istraživanje o globalnom udelu na tržištu Internet pretraživača. Ovo istraživanje pokazuje veliku borbu Microsoft Internet Explorer-a i Google Chrome za liderstvo na globalnom nivou.

Istraživanje kompanije Pingdom u koje je bilo uključeno više od 3 miliona web sajtova sprovedeno je tokom prve tri sedmice aprila.

Izveštaj napravljen na osnovu ovog istraživanja navodi da se u Severnoj Americi najviše koristi Microsoft Internet Explorer 9 (21.2%) dok je na drugom mestu Google Chrome (20,2%).

Međutim, treba naglasiti da sve verzije Internet Explorer-a imaju 40,4 odsto tržišta Severne Amerike.

U Evropi se vodi velika borba. Na ovom tržištu Mozilla Firefox, Internet Explorer i Chrome su gotovo izjednačeni.

Međutim, gledajući pojedinačne verzije može se videti da Evropa najviše koristi novi Chome 18 (25,1%), Firefox 11 koristi 21,9%, a IE9 15,5%.

Statistika na globalnom nivou pokazuju da je Microsoft Internet Explorer i dalje pretraživač koji se najviše koristi. Globalni tržišni udio Internet Explorer-a je 34 odsto, Google Chrome 31,2 odsto a Mozilla Firefox 25 odsto.

Gledajući pojedinačne verzije Chrome 18 je dominantan u svetu sa 25,6 odsto, Firefox 11 ima 15,8 odsto a Internet Explorer 9, 15,7 odsto.

Ono što je verovatno najzanimljivije u ovom istraživanju jeste da su Chrome i Firefox lideri u većem delu sveta, osim u Okeanskom regionu i Severnoj Americi. Google Chrome je na dobrom putu da postane najkorišćeniji Internet pretraživač na svetu s obzirom da udio Internet Explorer-a na ovom tržištu i dalje pada tako da Microsoft može da zahvali Severnoj Americi što još uvek drži lidersku poziciju na svetskom tržištu Internet pretraživača.

Takođe, iako kompanija Pingdom ne daje precizne cifre navodi se rast udjela Apple-ovog Safari pretraživača za iPad.

Google-ov SPDY (“speedy”, brzi) protokol ulazi u sve veću upotrebu. Ovaj Google protokol, koji je modifikacija HTTP protokola, dizajniran je s ciljem da pomogne u smanjenju kašnjenja i da pojača bezbednost. Čak i ako ne vi lično ne upravljate nekim Web serverom ipak bi trebali da znate šta je SPDY protokol i šta je to što on donosi.

SPDY protokol nalazi se u fazi razvoja već nekoliko godina a njegovo usvajanje će se sada znatno ubrzati s obzirom da je Google pokrenuo SPDY modul za Apache. Nginx očekuje se da će ga implementirati do kraja maja što već pokriva ogroman udio na tržištu servera.

Drugo, SPDY protokol bi treba da bude podrazumevan u Firefox 13 a Chrome i Chromium ga već podržavaju.

Šta SPDY protokol i šta on nudi

SPDY je dvoslojni HTTP-kompatibilni protokol. Prosto govoreći, radi se o modifikaciji HTTP protokola kome su dodate nove karakteristikama dizajnire za Web današnjice. “Gornji” sloj obezbeđuje HTTP zahtev i semantički odgovor, dok “Donji” sloj upravlja kodiranje i šalje podatke.

Donji sloj SPDI omogućava niz prednosti u poređenju sa standardnim HTTP protokolom. Naime, on šalje manje pakete, manje koristi TCP konekciju i koristi TCP konekcije mnogo efikasnije.

Jedan SPDY sesija dozvoljava da se istovremeni HTTP zahtevi odvijaju preko jedne TCP/IP sesije. SPDY protokol je odličan za visok-latentna okruženja jer se resursi nikada ne moraju biti na čekanju ni kod klijenta ni kod servera iz bilo kog drugog razloga osim ograničenja same mreže.

SPDY donosi paralelizam koji samim tim što je na jednom TCP streamu, koristi jedan prometan kontrolni blok umesto da se bavi sa 36 nezavisnih sitnih blokova. S obzirom da je stream prometan retko da ima potrebu da pretpostavljati koliko da pošalje (potrebno je samo da pretpostavite kada ste neaktivni, a SPDY će dobijati aktivne povratne informacije), a ako treba da odustane od paketa, na taj gubitak reaguje mnogo bolje od TCP protokola zahvaljujući različitim mehanizmima za brzi oporavak. Takođe, u slučaju zagušenje propusnog opsega mnogo bolje reaguje na signale drugih tokova, redukujući problem preopterećenja.

Trenutno postoji mnogo redundandosti i rasipanja propusnog opsega u HTTP zaglavlju. SPDY protokol kompresuje HTTP zaglavlje, što znači da mnogo manje bajtova mora da se prenosi između klijenta i servera.

Sve ovo rezultira sa veoma dobrim poboljšanjem performansi. Google navodi da korišćenje SPDY protokola u odnosu na HTTP donosi ubrzanje od 27% do 60% u vremenu učitavanja web stranice preko TCP (bez SSL), i 39% do 55% preko SSL.

Pored boljih performansi, SPDY protokol je i sigurniji. Trenutna implementacija SPDY protokola koristi SSL kao najbolji način za kripovanje većine Web prometa. Što će reći da vam je za korišćenje SPDY web sajta potreban SSL serifikat.

Konačno, SPDY dodaje dva nova mehanizma koji će takođe pomoći da se ubrza Web. Server Push i Server Hints.

Server Push će bez traženja poslati resurse klijentima. Ako na primer zatražite URL adresu Web stranice, SPDY takođe može odlučiti da pošalje i slike povezane sa stranicom čak i ako njih niste zatražili.

Server Hints ne šalje sadržaj, ali šalje URL tako da klijent može odlučiti da li mu je potrebna ili ne. Ako sadržaj nije keširan, preglednik ili neki drugi SPDY klijent može napraviti zahtev malo brže nego što bi to inače mogao.

Šta je problem sa SPDY protokolom?

SPDY mora biti podržan na oba kraja da bi radio. Potreban vam je preglednik koji podržava SPDY protokol i Web server koji isporučujemo sadržaj korišćenjem SPDY protokola. Ako koristite Chrome onda već imate SPDY podršku. Ako koristite Firefox, SPDY podrška će biti podrazumevana sa verzijom Firefox 13. Da ne bude zabune, Firefox 11 podržava SPDY protokol ali ga je potrebno uključiti.

Trenutno, veoma mali broj web sajtova podržava SPDY protokol. Google, naravno koristi SPDY kao i Twitter ali će sigurno trebati jjoš neko vreme da većina ostalih počnu da ga koriste.

Cloud servis Incapsula u nedavnoj studiji otkrio je veoma zanimljivu pojavu a to je da je čak 51 odsto web prometa koji dolazi na sajtove posledica automatizovanih softverskih programa od kojih su mnogi programirani sa namerom širenja zlonamernih aktivnosti.

Oko 49 odsto posetilaca nekog web sajta su pravi ljudi dok je ostatak web promet koji dolazi od automatizovanih softverskih programa i koji je uglavnom nevidljivi zbog ne prepoznavanja od strane analitičkog softvera. Rezultat toga je da se mnogi web sajtovi suočavaju sa mnogo većim rizikom u poremećaju poslovanja kao i mnogim drugim štetnim faktorima.

Web promet prosečnog sajta izgleda odprilike ovako:

• 5% dolazi od hakerskih alata koji traže neku ranjivost na web sajtu
• 5% je posledica “web scrapinga” tj. automatskog prikupljanja podataka sa sajta
• 2% web prometa dolazi od automatizovanih spam komentara
• 19% je rezultat "špijuniranja", proces prikupljanja konkurentne inteligencije
• 20% potiče od pretraživača
• 49% od ljudi koji pretražuje Internet

Vrlo zanimljivo, mora se priznati.

Veoma mali broj ljudi shvata koliki je njihov “ne-ljudski” web promet i koliko mnogo toga je potencijalno štetno za njihove sajtove. Ovo mogu reći zato što mi imamo na hiljade sajtova naših klijenata, tako da ranjivosti uočavamo mnogo prije drugih,

navodi suosnivač Cloud servisa Incapsula, Marc Gaffan.

Google se sprema da uradi jedan od najvećih remonta na svojoj tražilici u povijesti kompanije. Amit Singhal iz kompanije Google priopćio je da će primjena semantičke tehnologije pretraživanja donijeti to da će pretraživanje raditi na način "kako ljudi razumiju svijet".

Plan nije da se distancira od trenutnog sustava pretraživanja koji se bazira na ključnim riječima i koji određuje relevantnost web stranica na temelju riječi koje one sadrže, koliko često sajtovi linkuju na nju, i ostalo. Ono što Google želi da postigne sa ovom promjenom jeste da umjesto dosadašnjeg prikazivanja linkova u rezultatima pretraživanja, pokuša da predstaviti više činjenica i izravne odgovore na vrhu stranice s rezultatima, upoređujući upite pretrage sa velikom bazom podataka "entiteta".

Ovi entiteti uključuju ljude, mjesta, filmove, knjige i još mnogo toga. Ova tehnologija je usavršavana tijekom posljednjih nekoliko godina, zajedno sa semantičkim značajkama pretraživanja, i vjerojatno će se početi pojavljivati ​​postupno u rezultatima tijeko Google-ovog testiranja usluge sa korisnicima. Razvoju ove tehnologiji veliki doprinos su imali stručnjaci kompanije Metaweb (koja je razvila Freebase) koju je Google kupio 2010 godine.

Prve promjene u Google pretraživanju navodno bi trebale da se pojave u narednih nekoliko mjeseci. Ne postoje neki određeni rokovi kada bi trebao da se u potpunosti završi najveći remont Google pretraživanja do sada, a kompanija navodi da bi prelazak na "sljedeću generaciju pretraživanja" mogao potrajati godinama.

Yahoo je podnio tužbu protiv Facebooka tvrdeći da najpopularnija društvena mreža krši 10 njegovih patenata koji se između ostalog odnose na oglašavanje, kontrolu privatnosti i društveno umrežavanje. Yahoo je očito pažljivo birao vrijeme za podnošenje tužbe. Tužba dolazi nedugo nakon što je Facebook najavio planove za izlazak na burzu na kojoj bi kompanija mogla dostići vrijednost od oko 100 milijardi dolara.

Mnogi očekuju da će s obzirom na ove okolnosti Facebook gledati da napravi neki dogovor sa Yahoo.

Glasnogovornik kompanije Facebook, Jonathan Thaw, priopćio je da su za tužbu saznali preko medija, dodajući da su veoma “razočarani time što se Yahoo, koji je dugogodišnji poslovni partner Facebook-a i kompanija koja je imala velike koristi od tog partnerstva, odlučio na pokretanje ovakve tužbe.”

Cijeli Facebook-ov je model društvenog umrežavanja, koji omogućuje korisnicima da kreiraju profile i sa njima se povezuju, kao in eke druge stvari, osobne i poslovne, temelje se na patentiranoj tehnologiji društvenog umrežavanja kompanije Yahoo. Prije nego je usvojio ovu patentiranu tehnologiju društvenog umrežavanja kompanije Yahoo, 2008 godine, Facebook je smatran jednom od najgorih Internet stranica za oglašavanje,

navodi se u tužbi kompanije Yahoo.

U tužbi se također navodi da se značajke uključujući Facebook News Feed i oglašavanje u video sadržaju temelje na Yahoo-ovim patentima za društveno umrežavanje i online oglašavanje. Osim toga, Facebook navodno krši i Yahoo patente za sprečavanje klik prijevara.

Ovo nije prvi put da Yahoo tužbama riješava pitanja kršenja njegovih patenata. U kolovozu 2004 godine, Yahoo je u sličnim okolnostima pokrenuo tužbu protiv Google-a, naime dva tjedna prije nego što je Google izašao na burzu Yahoo je pokrenuo sudski spor za kršenje patenata koji se odnose na PPC (plati-po-kliku) i bidding sustava koji sajtu daju blju poziciju u rezultatima pretraživanja. Tada je Google pristao na nagodbu, dajući kompaniji Yahoo 2,7 milijuna dionica i 201 milijuna dolara.

Facebook će se sigurno spremiti na borbu a da li će ga ona skupo koštati, ostaje da se vidi.

Posljednjeg dana CanSecWest konferencije tokom koje se održavalo Pwnium takmičenje, Google Chrome je po treći put hakiran na način da je obiđen njegov toliko hvaljeni Sandbox.

Haker koji se predstavio samo kao PinkiePie kazao je da je prošli tjedan proveo radeći na ovom napadu. Napad kombinira tri do sada nepoznate ranjivosti sa kojim se uspijeva obezbjediti potpuni pristup sustavu na Dell Inspiron na kojem je ažurirani Window 7 i u potpunosti zakrpljena verzija Chrome preglednika.

PinkiePie navodi da su se sve tri ranjivosti odnosile na Chrome kod što je značilo da se kvalificirao za prvu nagradu takmičenja koj iznosi 60.000 dolara. Članovi Google tima je potvrdio ovo dostignuće i u manje od 24 časa uradio update Chrome-a koji popravlja ovaj propust.

Također, u srijedu je prvog dana takmičenja Rus Sergej Glaznov hakirao Chrome demonstrirajući dvije ranjivosti u njegovom kodu koje zaobilaze Sandbox. Google sigurnosni tim je nekoliko časova nakon potvrde ovog hakiranja uradio ažuriranje i zakrpio ove propuste.

Potvrđeno je i da je hack Francuske sigurnosne kompanije VUPEN iskoristio ranjivosti u Adobe Flash tako da će se morati zadovoljiti utješnom nagradom od 20.000 dolara.

Sve ove godine kako se tamičenje organizira Google Chrome je bio jedini pretraživač koji nije bio hakiran, njegov Sandbox je bio neprobojna barijera za sve one koji su to pokušali, sve do prije nekoliko dana.

Google tim navodi da su jako zadovoljni ovogodišnjim takmičenjem i da vrijednost nije u broju otkrivenih bugova, nego spoznaja koja dolazi promatranjem kako je jedan broj napada zaobišao vješto postavljenu obranu.

Tokom Google Pwinium takmičenja koje se održava na CanSecWest konferenciji o bezbednosti u sredu u Vankuveru, ruski lovac na softverske propuste Sergej Glazunov demonstrirao je kako je iskoristio propust Chrome preglednika i u potpunosti porazio toliko hvaljeni Chrome Sandbox.

Google Chrome je smatran jednim od najbezbedijih Web preglednika baš zbog svoje bezbednosne sandbox arhitekture, koja uvodi ograničenja u interakciji sa operativnim sistemom i značajno ograničava šta napadač može da uradi ako se iskoristi neku od ranjivosti preglednika.

Ovogodišnji Pwnium ima nagradni fond od milion dolara. Nagrađuju se svi oni koj iskoriste neku vrstu propusta u Chrome-u. Najveća nagrada je 60.000 dolara i dodeljuje se onima koji demonstriraju ranjivost samog Google Chrome koda.

Prvi koji će zaraditi glavnu nagradu je Sergej Glazunov koji je tokom prvog dana takmičenja demonstrirao ranjivost i u potpunosti aobišao Chrome Sandbox.

Google Chrome tim je potvrdio ovu ranjivost čestitajući Sergej Glazunovu kao prvom koji je osvojio glavnu nagradu.

Sergej Glazunov nije jedini koji je probio Chrome na Pwn2Own takmičenju, tim istraživača iz Francuske sigurnosne kompanije VUPEN takođe je uspeo u tome. Ranjivost je iskorištava dve greške, jednu da zaobiđe DEP (Data Execution Prevention) i ASLR (address space layout randomization) na Windows OS, koje su dizajnirane za sprečavanje izvršenja zlonamjernog koda čak i onda kada se ranjivost pronađe i drugu za zaobilaženje Chrome Sandbox. Kompanija nije otkrila druge pojedinosti osim da je ranjivost pronađena u "default-noj" instalaciji Google preglednika pa stoga Chrome tim za sada sumnja da je VUPEN iskoristio ranjivost u Flash Player plug-in koji dolazi sa pretraživačem.

Ako se to pokaže kao tačno kompanija će za to dobiti samo utešnu nagradu od 20.000 dolara.

Takmičenje traje do petka tako da ostaje da se vidi da li će se pojaviti još neko ko će da konkureiše za osvajanje glavne nagrade.