Online Tržište

Od 15. prosinca 2015 godine nema više roaminga u EU, tako su jučer odlučili zastupnici Europskog Parlamenta.

Većina mobilnih operatera trenutno dodatno naplaćuje korištenje mobilnog telefona u nekoj drugoj zemlji Europske Unije. Nedavno istraživanje Europske Komisije pokazuje da više od četvrtine Europljana gasi svoje telefone za vrijeme putovanja u inozemstvo kako bi izbjegli visoke troškove roaminga.

Posljednjih sedam godina EU je prisiljavala telekom operatere na smanjenje cijene, trenutna cijena po minuti poziva je 0,24 €, za SMS poruku 0,08 € i za megabajt podataka 0,45 €.

Ovo glasovanje je pokazalo našu brigu za građane. EU je upravo to: uklanjanje prepreka i barijera kako bi učinili život lakšim i jeftinijim,

priopćila je Europska povjerenica za digitalne poslove Neelie Kroes.

Istodobno, u sklopu široke reforme telekom sistema zastupnici Europskog Parlamenta glasovali su u korist održavanja tkz. “net neutralnosti”, kojom se učinkovito sprječavaju Internet provajderi da se bave promicanjem nekih online usluge na račun drugih. Europski telekomunikacijski regulator BEREC podnio je izvješće u kom se navodi da je nekoliko Internet provajdera (ISP-ova) blokiralo ili usporavalo usluge kao što je Skype.
U amandmanu koji je podržala većina Europskih Parlamentaraca navodi se da “promet treba da se tretira jednako, bez diskriminacije, ograničenja ili smetnji, neovisno od pošiljatelja, primatelja, vrste sadržaja, uređaja, usluge ili primjene”.

Zastupnici Europskog Parlamenta ističu da bi ISP-ovima trebalo biti dopušteno da mogu blokirati ili usporiti Internet samo u slučaju Sudskog naloga, očuvanja sigurnosti mreže ili spriječavanja privremenog zagušenje mreže.

Google, vlasnik najvećeg video portala YouTube, Netflix koji nudi online gledanje filmova kao i druge Internet kompanije objavili su da slave ovu političku pobjedu nad telekom operatorima koji su tražili da se za određenu vrsta podataka, kao što je video, uvede dodatna naknada.

Naravno, telekom industrija je najavila da će nastaviti da se bori protiv ovih reformi. Naime, da bi ove reforme postale zakon potrebno je da budu odobrene još od strane Vijeća Ministara Europe.

Stanovnici EU će od sljedeće godine biti u mogućnosti koristiti svoje mobilne telefone u cijeloj Europskoj Uniji bez roaminga.

Pristojbe roaminga za glasovne pozive, SMS i pristup Internetu biti će u potpunosti ukinute. Ovo je samo jedan korak u velikoj reformi telekomunikacione regulative čiji je cilj da se stvori jedinstveno Europsko tržiše telekomunikacija.

Skupina od 27 Europskih povjerenika glasovala je u utorak u Bruxellesu za usvajanje ovih velikih regulativnih promjena koje bi trebale stupiti na snagu najkasnije do 1. srpnja 2014 godine.

Stvaranje jedinstvenog Europskog telekom tržištu je sjajan potez za sve ljude koji žive u bilo kojoj od država članica EU. Troškovi roaminga mogu biti vrlo skupi tako da se sa ovim potezom eliminiraju ovi troškovi, ljudi sada mogu znatno jeftinije putovati sa svojim mobitelom.

Dužnosnici planiraju izraditi i objaviti detaljan prijedlog tijekom sljedećih šest tjedana.

EU je nakon nekoliko godina pooštravanja odredbi uspjela stati na kraj šokantno visokim računima koje su Europljani imali naročito za vrijeme odmora. Ukidanje naplate roaminga za mobilne operatere znači ukidanje 2% prihoda. Dužnosnici tvrde da mobilni operateri neće biti u gubitku jer će na duži vremenski rok dobiti korisnike koji će svoje mobitele sada mnogo više koristiti u inozemstvu, osobito za pristup Internetu. Svakako da treba reći i da će korisnici biti mnogo sretniji s ukidanjem roaminga što će rezultirati većim povjerenjem i lojalnosti prema mobilnom operateru.

Kompanija Microsoft kažnjena je s 561 milijun eura (731 milijun dolara) od strane Europske Unije zbog toga što potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje već je njegov Internet Explorer bio zadani preglednik.

Europske Komisija novčano je kaznila Microsoft zato što 14 mjeseci nakon nadogradnje na Windows 7 potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje.Europska Unija navodi da kompanija Microsoft nije ispunila ono na što se obvezala 2009 godine, da će europskim potrošačima dati izbor da koriste preglednik koji žele.

Važno je reći da je kompanija Microsoft, kako je i obećala, za Europsko tržište kreirala "zaslon za izbor preglednika", kako bi potrošači mogli birati između Internet Explorer-a, Google Chrome-a, Mozilla Firefox-a, Safari-a ili Opera. Međutim, problem je taj da se sa Microsoft-ove strane pojavila "tehnička pogreška", koja je trajala 14 mjeseci, i koja je spriječila da taj zaslon bude dio Windows 7 Service Pack 1 pa su korisnici i dalje po default-u imali Internet Explorer.

Prema ranijim izvješćima kompaniji Microsoft je prijetila kazna čak u visini do 7,9 milijardi dolara zbog te "tehničke greške", ali ipak je sve završilo sa mnogo manjom kaznom.

Sve u svemu, 561 milijun dolara kazne će svakako djelovati kao upozorenje drugim tech kompanijama koje bi mogle pokušati da izigraju pravila Europske Unije.

Najveći Europski mobilni operatori razmišljaju o udruživanju resursa za stvaranje pan-europsku mrežne infrastrukture. Ova ideja o ujedinjenu rascjepkanih nacionalnih tržišta Europe potaknuta je od strane Europske Komisije koja navodno želi jedinstveno tržište koje bi odgovarao njenoj ​​gospodarskoj filozofiji.

Ideja o ujedinjenu telekom tržišta i izgradnji pan-europske mrežu pojavila se sastanku između EU šefa za konkurenciju Joaquin Almunia i šefova najvećih europskih telekom grupa, uključujući Deutsche Telekom, France Telecom, Telecom Italia i Telefonica. Izgradnjom pan-Europske mreže omogućilo bi mnogo lakše konkuriranje na fragmentiranom europskom tržištu.

Kombiniranjem resursa, vjeruje se da će operateri moći izdržati tešku europsku financijsku situaciju i sprečiti konkurencije iz drugih tehnoloških kompanija da koriste njihove mreže.

Očekuje se da će ovaj plan telekom operatora imati veliki otpor nacionalnih regulatora. Ako ovaj plan zaživi, europske mobilne mreže mogle bi djelovati na sličan način kao u Kini, gdje tri velike kompanije kontroliraju milijarde mobilnih pretplatnika. To bi također rezultiralo sa nižom cijenom roaminga kao i jedinstvenom strukturom cijena u cijeloj Europskoj Uniji.

Prema drugoj ideji, operatori ne bi morali da se spajaju kako bi se bolje natjecali na tržištu. Oni bi mogli formirati holding koji okuplja mrežne infrastrukture za svaku stranku i omogućuje im da koriste sve resurse, i nagrađujući one koji ulažu i razvijaju postojeće strukture.

Mrežno dijeljenje između nacionalnih operatora na razini zemalja članica EU prisutno je već godinama, kao način smanjenja troškova održavanja i nadogradnje mrežne infrastrukture. U Velikoj Britaniji, dva operatera Orange i T-Mobile, 2009 godine objavila su spajanje i stvaranje najvećeg telekom operatora u Velikoj Britaniji koji je sada u vlasništvu EE (bivši Everything Everywhere), i koji sada predstavlja mnogo ozbiljniju konkurenciju Deutsche Telekom i France Telecom.

Međunarodna Telekomunikacijska Unija (ITU), koja je industrijsko tijelo Ujedinjenih Naroda za telekomunikacijske operatere, ne smije imati kontrolu nad Internetom!

Europski Parlament usvojio rezoluciju kojom se osuđuje nadolazeći pokušaj iz Međunarodne Telekomunikacijske Unije (ITU) za kontrolom nad Internetom. Također, 27 država članica EU dobile su instrukcije da djeluju u skladu sa ovom rezolucijom. Rezolucija Europskog Parlamenta uslijedila je kao odgovor na pokušaj ITU da sebe nametne kao nadležno tijelo koje će da kontrolira Interneta.

Na izradi rezolucije, koja je jučer usvojena sa velikom većinom, ključnu ulogu imali su Piratska Stranka i članovi Europskog Parlamenta iz Nizozemske, Marietje Schaake i Judith Sargentini.

Na svom predstojećem sastanku sljedeći mjesec u Dubaiju, očekuje se da će ITU pokušati sebe proglasiti vrhovnim regulatorom nad Internetom.

Svjetska konferencija Međunarodnih Telekomunikacija (WCIT) pokušat će revidirati međunarodne telekomunikacijske propise, koji nisu ažurirane od 1988 godine. Današnja Rezolucija Europskog Prlamenta upozorava da bi neki od postojećih prijedloga mogli rezultirati da ITU postane "vladajuća moć nad Internet-om", nešto što je Europski Parlament odlučio spriječiti.

ITU, ili bilo koja druga centralizirana međunarodna institucija, nisu prikladna tijela koja i trebala biti regulatorna vlast nad Internetom,

navodi se u rezoluciji EU.

Rezolucija poziva države članice EU kao i Vijeće i Komisiju, koji će predstavljati EU u Dubaiju, da spriječe bilo kakve izmjene Međunarodnog Telekomunikacijskog Pravilnika koje bi bile štetne za otvorenost Interneta, njegovu neutralnost i slobodu izražavanja.

U međuvremenu kompanija Google poziva korisnike da "daju svoju podršku slobodnom i otvorenom Internetu”.

Stotine cyber sigurnosnih stručnjaka iz cijele EU testiralo je svoju spremnost na borbu protiv cyber-napada u jednodnevnoj simulaciji diljem Europe.

Jučer je održana vježba pod nazivom Cyber Europe 2012 na kojoj je učesetvovalo 400 stručnjaka iz velikih financijskih institucija, telekom kompanija, davatelja Internetskih usluga (ISP)kao i lokalnih i nacionalnih Vlada koji su se suočili sa više od 1.200 odvojenih cyber incidenata (koji su uključivali više od 30.000 e-mailova) tijekom simulirane DDoS kampanje.

Vježba je imala tri glavna cilja:

• Test učinkovitost i skalabilnost postojećih mehanizama, procedura i protok informacija za javne vlasti suradnje u Europi
• Testiranje suradnje između javnog i privatnog sektora
• Identificiranje slabosti i izazova kojim bi se utvrdila veličina cyber-napada od koje se Europa trenutno može učinkovito braniti

Prvi Cyber Europa događaj dogodio se 2010 godine ali ovaj jučerašnji je mnogo veći i kompleksniji. Testirene su reakcije i suradnje u slučaju većih napada na javne Web sajtove i računalne sustave velikih Europskih banaka.

Ovo je prvi put da su banke i Internet kompanije pristale da budu dio Europske vježbe koja ima za cilj otkrivanje i spriječavanje sajber napada. Ovakva suradnja je veoma bitna i neophodna s obzirom na povećanje broja sofisticiranih cyber-napada. Cilj ove vježbe bio je zajednički rad na Europskoj razini kako bi se zaštito Iternet i druge bitne infrastrukture,

priopćila je potpredsjednica Europske Komisije, Neelie Kroes.

Prema najnovijim izvješčima broj cyber-napada porastao je za 36% u 2011 godini.

Izvješće sa nalazima ove simulacije cyber napada biti će objavljeno do kraja godine.

Njemački Sud donio je odluku da postojeća zabrana Samsung Galaxy Tab 7,7, kojom se spriječava prodaja ovog uređaja u Njemačkoj, treba biti proširena na cijelu Europsku Uniju. Ova zabrana ne odnosi se na Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji može da nastavi da se prodaje.

Samsung Galaxy Tab 7,7, manja verzija popularnog tableta, bio je zabranjen u Njemačkoj u rujnu 2011 godine. Viši regionalni Sud u Dusseldorfu danas je donio presudu kojom se potvrđuje ova zabrana te da ona treba biti proširena na svih 27 zemalja članica Europske Unije, na temelju činjenice da ovaj uređaj krši patentna prava koja su u vlasništvu kompanije Apple od 2004 godine.

Kompanija Samsung priopćila je da je veoma razočarana ovom sudskom odlukom, te je ponovila svoj stav da će štiti svoja prava vezana za intelektualno vlasništvo sa metodama koje uključuju pravne akcije.

S druge strane Apple nije uspjeo da zaustavi prodaju prodaju većeg i popularnijeg Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji je revidirana verzija Galaxy Tab 10,1, koji se također nalazi pod istragom u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, zbog navodnog kopiranja iPad dizajna.

Sud u Njemačkoj objavio je danas da su dizajnerske promjene na Galaxy Tab 10.1N vidljive i da one prave značajnu razliku u odnosu na prethodnu verziju, te da ranija Sudsku zabrana prodaju uređaja u Njemačkoj više ne vrijedi.

Ubrzo nakon objavljivanja ove presude, kompanija Apple zatražila je 2,5 milijardi dolara od kompanije Samsung za nanesenu štetu u SAD.

U današnjem podnesku, Apple tvrdi da se Samsung “nepravedno obogatio” kopiranjem Apple-ovog dizajna u iznosu od oko 2 milijarde dolara, te da je tako kompanija izgubila zaradu od oko 500 milijuna dolara.

“Kopiranjem Apple dizajna omogućilo je kompaniji Samsung da pretekne Apple i postane najveći proizvođača pametnih telefona na svijetu. Povredom Apple-ovog intelektualnog vlasništva, Samsung je zaradio milijarde dolara i uzrokovao da kompanija izgubiti stotine milijuna dolara,

navodi se u podnesku kompanije Apple.

Suma od 2,5 milijarde dolara je procijena kompanije Apple. Do 2 milijarde dolara kompanija Apple je došla računanjem svake pojedinične naknade za korištenje njegovih patenata:

• 2,02 dolara za “overscroll bounce” značajku,
• 3,10 dolara za “scrolling API”
• 2,02 dolara za “tap to zoom and navigate”,
• 24 dolara za svaki uređaj koji krši Apple-ov patentiran dizajn.

Prošlog tjedna Europski Parlament je velikom većinom odbacio kontraverzni ACTA sporazum i zadao težak udarac nadama onih koji su željeli da sa ovim sporazumom postave nove standarde vezane za provedbu prava na intelektualno vlasništvo. Europska Komisija, koja u ime Europske Unije pregovara kod trgovinskih sporazuma kakav je ACTA, obećala je da će pronaći izlaz iz ove situacije. Već ranije se zatražilo od Europskog Suda Pravde da donese mišljenje o ACTA kompatibilnosti sa temeljnim Europskim sloboda u nadi da bi povoljno mišljenje moglo omogućiti Europskom Parlamentu da ponovo razmatra ovo pitanje.

Iako je ovo traženje mišljenja od Suda privuklo veliku pažnju medija ipak se ispostavilo da Evropska Komisija ima tajnu alternativnu strategiju u kojoj Kanada igra ključnu ulogu. Prema dokumentima koji su nedavno procurili u javnost, Europaska Unija planira da iskoristi Kanadsko-Europski trgovinski sporazum (CETA), pregovori su u završnoj fazi, kao pozadinski mehanizam za provedbu odredbi ACTA sporazuma.

Ovi dokumenti pokazuju da je dio CETA (Canada – EU Trade Agreement) teksta koji se odnosi na provedbu prava na intelektualno vlasništvo gotovo identičan onom u ACTA sporazumu. Treba reći da je sličnost između ova dva sporazuma i ta da su se oba vodila iza zatovorenih vrata, daleko od očiju javnosti.

Strategija Europske Komisije očito je bila da se iskoriste trgovinski pregovori EU i Kanade i kroz novi sporazum provuku odredbe odbačenog ACTA sporazuma.

Procijene su da će se CETA sporazum naći pred Europskim Parlamentom tek za godinu dana a do tada sporazum mora proći uobičajene zakonske provjere i revizije teksta.

Još uvijek je prerano govoriti da je CETA novi ACTA. Komisija ima mogućnost da promijeni poglavlja sporazuma prije nego što on dođe pred Parlament. Lično smatram da je krajnje vrijeme za reformu provedbe prava na intelektualno vlasništvo. Mislim da trenutno imamo dobar zamah te se nadam vrlo konstruktivnoj i činjenicama potkrepljenoj raspravi,

priopćio je vodeći parlamentarac Marietje Schaake.

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Nizozemska je jučer usvojila ključni Zakona kojim se štiti otvorenost i sigurnost Internet u Nizozemskoj. Ovo je prva zemlja u Europi koja je implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon. Usvojene odredbe štitit će korisnike od isključenja i prisluškivanja od strane provajdera. Pokret za digitalna prava Bits of Freedom poziva i druge zemlje EU ali i svih ostalih u svijetu da da slijede primjer Nizozemske.

Zakon o neutralnosti Interneta zabranjuje Internet provajderima da ometaju web promet svojih korisnika. Zakon dopušta upravljanje prometom u slučajevima kada dođe do zagušenja i kada je sigurnost mreže ugrožena, i sve poduzete mjere moraju služiti interesima Internet korisnika.

U ovaj Zakon su uključene i odredbe protiv prisluškivanja korisnika koje treba da ograniče Internet provajdere da ne koriste tehnologije prisluškivanja kao što je duboka inspekcija paketa (DPI). Provajderi to mogu raditi samo pod određenim okolnostima, ili uz izričit pristanak korisnika. Također, korisnik ima mogućnost da svoj pristanak povuče u bilo koje vrijeme. Korištenje DPI privuklo je veliku pažnju kada je Nizozemska telekom kompanija KPN priznala da je analizirala promet svojih korisnika kako bi prikupila podataka o korištenju određenih aplikacija. Zakon omogućuje prisluškivanje samo uz Sudski nalog.

Treba naglasiti da ovaj Zakon sadrži i odredbu koja osigurava da Internet provajderi mogu isključiti svoje korisnike samo u vrlo ograničenom skupu okolnosti.

Pristup Internetu je veoma važan za funkcioniranje u informacijskom društvu, a provajderi trenutno mogu na temelju svojih uvjeta i odredbi korištenja da isključe svoje korisnike pozivajući se na jako veliki broj razloga. Odredba ovog Zakona omogućuje isključenje korisnika samo u slučaju prijevare ili ako korisnik ne plaćaju svoje račune.

Nizozemski pokret za digitalna prava, Bits of Freedom, smatra da je ovo povijesni trenutak za Internet slobode u Nizozemskoj i pozive i druge zemlje da slijede primjer Nizozemske.

Treba reći da su ove odredbe dio implementacije Europskih telekomunikacijskih pravila.