Online Tržište

Dobre vijesti za ljubitelje Raspberry Pi. Naime, Raspberry Pi Foundation je predstavila Raspberry Pi 3, model treće generacije popularnog Raspberry Pi mini računala za koga kaže da je prvi model koji doista radi kao potpuno funkcionalno računalo.

Kada se Raspberry Pi prvi puta pojavio 2012. godine, predstavljao je pravu revoluciju na tržištu kako zbog svoje veličine kreditne kartice, tako i zbog cijene od samo 25 dolara.

Najnovija verzija je predstavljena jučer u Londonu, znatno brži procesor u odnosu na prethodne modele. Poređenja radi, Raspberry Pi 3 dolazi sa procesorom koji je 50 % brži od prošlogodišnjeg Raspberry Pi 2 modela i čak 10 puta brži od originalnog Raspberry Pi. Također, Raspberry Pi 3 prvi model s ugrađenom podrškom za Wi-Fi i Bluetooth, čime je omoguženo bežično povezivanje s Internetom i drugim uređajima. Kod prethodnih modela su vam bili potrebni USB adapteri ako ste htjeli Wi-Fi i Bluetooth povezivost, no novi Raspberry Pi 3 sada podržava Bluetooth 4.0 i Wi-Fi 802.11 a /b /g /n.

Raspberry Pi 3 dolazi sa 64-bitnim quad-core ARM Cortex A53 procesorom koji radi na 1,2 GHz. Ovo je prilično veliki napredak u odnosu na Pi 2 model koji dolazi sa ugrađenim 32-bitnim Cortex A7 procesorom koji radi na 900 MHz.

Preporučujemo članak “Raspberry Pi Zero vs C.H.I.P.: Računar za manje od 10 dolara!”.

Raspberry Pi 3 je zadržao iste dimenzije kao njegov prethodnik a također je zadržao i HDMI priključak, Ethernet, microSD, te četiri USB porta. Raspberry Pi 3 koristi Broadcom VideoCore IV 3D grafički procesor na 400 MHz umjesto modela koji radi na 250 MHz koji se koristi u verzija Raspberry Pi 2 mini računala. Također, podrška za FullHD 1080p video je povećana sa 30 f/s na 60 f/s a uvedena je i podrška za H.265 ali je ona ograničeno na 1080p pri 30 f/s.

Raspberry Pi fondacija sa svojim najnovijim modelom stavlja velik naglasak na IoT (Internet of Things). Tjekom jučerašnjeg predstavljanja Raspberry Pi 3 modela u Londonu, fondacija je naglasila da već neko vrijeme vrlo blisko surađuje s kompanijom Microsoft kako bi se osigurala kompatibilnost između Raspberry Pi 3 modela i Windows 10 IoT.

Najnoviji Raspberry Pi 3 model od jučer je u prodaji a svi zainteresirani za kupovinu mogu posjetiti Farnell element14 stranicu.

Fondacija Mozilla je objavila da prestaje sa razvojem i prodajom svog open-source mobilnog operativnog sistema Firefox OS.

Fondacija ističe da je problem i glavni razlog za povlačenje sa tržišta pametnih telefona taj što nikako nisu uspevali korisnicima ponuditi najbolje moguće iskustvo.

Takođe, Mozilla nije isključila mogućnost da bi se Firefox OS mogao preraditi a potom koristiti u nekim drugim oblastima kao što je na primer “Internet of Things”.

Mozilla je u februaru 2013. godine predstavila svoj open-source mobilni operativni sistem Firefox OS i plan da se upusti u borbu na tržištu u ekspanziji u kom vladaju Apple iOS i Google Android. Plan je bio da Firefox OS pokreće jeftinije, tehnički slabije opremljene uređaje. Tada je skoro 20 operatera obećalo podršku za tu inicijativu. Međutim, Mozilla nikako nije uspevala da ispuni očekivanja korisnika tako da je Android veoma brzo osvojio te “slabije” uređaje.

Fondacija navodi da su veoma ponosni na prednosti koje je Firefox OS dodao Web platformi te da će nastaviti da eksperimentišu sa korisničkim iskustvom preko povezanih uređaja. Fondacija napominje da se njihov open-source mobilni operativni sistem pokazao fleksibilnost Interneta jer su ga mogli koristiti različiti uređaji, od pametnih telefona niže klase pa sve do HDTV.

Firefox OS potpuno je open-source a njegov interfejs je izgrađen korišćenjem HTML5 i CSS Web standarda što ga čini izuzetno prilagodljivim. Izgrađen je na Linux kernel-u a Mozilla je razvila API za razne funkcije kao što su brojčanik telefona, fotoaparat i 3D grafike.

Fondacija naglašava da ovo nije kraj za Firefox OS već novi početak. Naime, Mozilla planira da uđe na “Internet of Things” tržište koristeći tehnologiju iz svog mobilnog operativnog sistema.

Kada se Raspberry Pi prvi put pojavio 2012. godine bio je prava revolucija na tržištu kako zbog svoje veličine kreditne kartice tako i zbog cene od samo 25 dolara. Sada je Raspberry Pi fondacija napravila dodatni iskorak sa još manjim modelom Pi Zero koji košta samo 5 dolara! Vredi istaći da je ovaj model rasprodat za samo jedan dan. Takođe, juče je svetlo dana ugledao C.H.I.P. mikro računar koji košta 9 dolara i koji je početkom godine rasprodan na Kickstarter-u.

Raspberry Pi Zero i C.H.I.P. nemaju tastaturu, ekran, miš niti kućište, međutim, oni su potpuno funkcionalni računari.

Pojavom C.H.I.P., nakon dužeg vremena Raspberry Pi je dobio pravu konkurenciju. Sada kada postoje dva računara na tržištu sa cenom manjom od 10 dolara, počele su da se vode mnoge debate o tome koji računar je brži, jeftiniji, bolji, itd..

U ovom članku napravićemo poređenje Raspberry Pi Zero i C.H.I.P. računara sa namerom da vam što bolje predstavimo ova dva vrlo zanimljiva i izuzetna proizvoda koja koštaju manje od 10 dolara.

Pre šest meseci kompanija Next Thing Co. predstavila je na Kickstarter-u svoj računar po ceni od 9 dolara. Vrlo brzo kompanija je dostigla predprodaju u visini od 2 miliona dolara. Redovna prodaja C.H.I.P. računara počela je juče i možete ga naručiti na stranici getchip.com.

Takođe, u četvrtak je Raspberry Pi fondacija najavila prodaju Pi Zero modela koji košta 5 dolara i koji dolazi kao poklon čitaocima njihovog štampanog izdanja MagPi magazina. Magazin je rasprodan u 24 sata. Raspberry Pi fondacija navodi da će se Raspberry Pi Zero ponovo naći u prodaji. Svi zainteresovani za kupovinu Raspberry Pi računara mogu posetiti online trgovinu Swag.

Specifikacije

Pi Zero i C.H.I.P. imaju slične procesore koji rade na 1 GHz sa 512 MB RAM-a ali s tim da C.H.I.P. koristi noviju ARMv7 arhitekturu dok Pi Zero koristi stariju ARMv6 arhitekturu.

Oba računara se napajaju preko USB-a, ali C.H.I.P. takođe može da se napaja i pomoću Lithium Polymer baterije a ima ugrađena i kola za punjenje. Pi Zero zahteva microSD karticu kao prostor za operativni sistem i aplikacije. C.H.I.P. ima ugrađenih 4 GB NAND flash memorije i isporučuje se sa operativnim sistemom unapred učitanim u memoriju. Da biste proširili kapacitet memorije morate da koristite USB (koji je brži od SD kartice) i eksterni disk ili uređaj za skladištenje. Pi Zero ima 40-pinski konektor za ulaz i izlaz (I/O) dok C.H.I.P. nudi dva reda po 40-pina. HDMI mini obezbeđuje video izlaz na Pi Zero dok C.H.I.P. nema HDMI ali ga je moguće kupiti.

Najveća razlika između ova dva računara je u povezivanju. C.H.I.P. ima ugrađen Wi-Fi i BLE dok Pi Zero nema načina da pristupi Internetu bez kupovine dodatne opreme. Rešavanje ovog nedostatka povezivanja značajno povećava cenu za Pi Zero jer nije samo da vam je potreban USB Wi-Fi adapter već morate da kupite i USB hub da bi imali gde da uklhučite Wi-Fi adapter, tastatura i miš. Pi Zero ima samo jedan USB slot za periferne uređaje, drugi se koristi za napajanje.

Raspberry Pi Zero je manja verzija svojih prethodnika sa kojeg su ukljonjene neke komponente kako bi bio što jeftiniji. Treba reći da je Pi Zero moćniji od prvog Pi, koji je imao procesor na 700 MHz i 256 MB RAM-a, ali je slabiji od druge verzije Raspberry Pi model B, koji je izašao u februaru ove godine i koji ima quad-core procesor na 900 MHz i 1GB RAM-a. Procesor je brži za 300 MHz nego Raspberri Pi B + ali je to rezultat podešavanja konfiguracije softvera, što se moglo uraditi i na modelu B +.

Sa druge strane, C.H.I.P. je jedini računar kompanije Next Thing Co.. Kompanija je uspela da razvije vrlo bliske poslovne odnose sa dobavljačima i proizvođača u Kini što je ključni razlog sa kojim je postigla da C.H.I.P. košta 9 dolara.

Zajednica

Na kraju, za poređenje ova dva sjajna mikro računara veoma je važan i aspekt zajednice. Naime, Raspberry Pi je debitovao još 2012. godine tako da sada ima nekoliko miliona korisnika, ogromnu količinu softvera na raspolaganju i veliku zajednicu korisnika koji su spremni da vam pomognu sa bilo kakvim pitanjima.
Sa druge strane, C.H.I.P. je novi igrač na tržištu kojem će sasvim sigurno trebati neko vreme da uspostavi jaku zajednicu korisnika.

Koje je vaše mišljenje o jeftinim mikro računarima? Jeste li ga možda već naručili?

Apple i Google dominiraju mobilnim tržištem već nekoliko godina sa svojim operativnim sustavima iOS i Android, no i jedni i drugi znaju da ako žele ostati na vrhu moraju konstantno biti fokusirani na budućnost. Novosti koje dolaze iz kompanije Google upravo to potvrđuju.

Naime, prema najnovijim informacijama kompanija Google aktivno radi na razvoju softvera kodnog naziva “Brillo” koji je osmišljen za rad na povezanim “Internet of Things (IoT)” uređajima male snage koji imaju 64 ili 32 MB RAM-a. Uz obilje tehnologije namjenjene pametnim kućama, za upravljanje žarnicama, bravama na vratima, senzorima i svim ostalim, Google jasno vidi svoju priliku.

Internet stvari (Internet of Things) označava povezivanje uređaja putem Interneta. Spajanje uređaja može biti bežično i omogućava nove mogućnosti za međusobnu interakciju ne samo između različitih sustava i donosi nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga. Kao što smo već spomenuli to mogu biti primjerice hladnjaci, perilice, žarulje, brave ili razni sigurnosni sustavi.

Jasno, ovim uređajima je potrebna kontrola boot-anja, korištenja SoC, upravljanja ulazom i izlazom i komuniciranjem preko mreže. Sve ovo bi mogao obavljati Android koji se temelji na Linux međutim, on je malo pretežak.

Prema nekim navodima naziva “Brillo” bi mogao debitirati već sljedeći tjedan u Googleovoj godišnjoj I/O konferenciji za programere. Također, softver bi u početku mogao biti u obliku platforme bez aplikacija i drugih ugrađenih usluga tako da ga kompanije mogu prilagoditi svojim specifičnim potrebama.

Google je još jedna u nizu velikih kompanija koje rade na softveru za “Internet of Things (IoT)” uređaje. Prošli tjedan, Microsoft je objavio da će imati verziju sustava Windows 10 poznatu kao IoT Core. Kompanija Samsung kupila je IoT startup SmartThings prošlog kolovoza za 200 milijuna dolara samo mjesec dana nakon što se udružio s Intelom u stvaranju IoT konzorcija.

Također, dizajner čipova, kompanija ARM, krajem prošle godine predstavila je svoje IoT rješenje, mbed OS, koje se temelji na platformi izvorno razvijenoj 2006 godine. Na ovo vrlo zanimljivo tržište ulazi i kompanija Huawei koja je jučer predstavila svoj IoT OS pod nazivom LiteOS koga karakteriše to da konzumira samo 10 KB prostora.