Online Tržište

Sećate se kontroverzne politike privatnosti koju je Google predstavio prošle godine? E pa, Francuska vlada više ne želi čekati da Google odgovori na neka sporna pitanja vezana već sada traži da kompanija napravi određene promene u svojoj politici o privatnosti ili će snositi posledice.

Francuska Nacionalna Komisija za Računarstvo i Građanske Slobode (CNIL), dala je kompanij Google tri meseca da promeni politiku koja krši Francuske zakone o privatnosti i zaštiti podataka. Ako se Google ne povinuje zahtevu suočiće se sa kaznom do 595.000 dolara. Ova novčana kazna ne predstavlja nikakav problem za Google međutim, ono što bi moglo biti problem jeste to što Francuska komisija tvrdi da će se njihovim zahtevima pridružiti još najmanje pet evropskih zemalja do kraja jula.

Konkretno, komisija od kompanije Google traži da jasno kažu korisnicima šta rade sa ličnim podacima koje sakuplja od njih i da se definiše rok čuvanja tih ličnih podataka nakon kojeg bi se oni trajno brisali sa servera kompanije.

U skladu sa ovom kontroverznom politikom privatnosti, Google uzima podatke iz korisničkih servisa kao što su YouTube, Gmail i Google+, i kombinuje ih u jedan veliki skup pravila. Iako je Google u više navrata objašnjavao da je ovu novu politiku lako razumeti i da ona čini da njegovi proizvodi budu bolji za korisnike. Naravno, ovaj argument nije dovoljno uverljiv za Evropske regulatore koji žele da pokažu svoju snagu i prisile jednu od najvećih tehnoloških kompanija na svetu da se povinuje njihovim zahtevima.

Google je implementirao Do Not Track (DNT) značajku u svoj najnoviji Chrome developer build, što znači da bi ova značajka uskoro bogla biti sastavni dio Chrome preglednika.

Do Not Track je Web zaglavlje koje govori Web sajtu da korisnik želi da se isključi od daljnjeg praćenja ponašanja. Ova značajka polako dobiva sve veću podršku. Google je ipak po mišljenju mnogih malo prespor po pitanju njenog implementiranja u Chrome, s obzirom da je Do Not Track značajka već impementirana u Internet Explorer 10, Safari i Firefox.

Iako treba očekivati da će Do Not Track uskoro biti implementirana u Chrome, ipak malo je vjerojatno da će Google odlučiti da poput Microsoft-a uključi ovu značajku po defaultu. Razlog je jednostavan, za razliku od Microsoft-a velika većina Google-ovog poslovanja zasniva se na oglašavanju tako da je malo vjerojatno da će Google žrtvovati svoj ​posao oglašavanja, koji mu donosi milijarde dolara, samo da bi učinio Chrome boljim preglednikom.

Oglašivači se s razlogom boje da će Do Not Track postavka privatnosti ograničiti njihove napore koji idu u pravcu ciljanog oglašavanja kako bi se korisnicima prikazali oglasi na osnovu njihovog interesovanja, lokacije i ostalog, što svakako može rezultirati velikom štetom po njih.

Dakle, za Google bi idealno rješenje bilo dopustiti relativno malom broju ljudi koji se brine o Web privatnosti, da mogu da iskljuće praćenje uz nadu da veliku većinu ljudi to neće zanimati te da na to i neće obraćati pozornost .

U konačnici, implementiranje Do Not Track značajke u Chrome sigurno će biti vrlo neugodno za Google s obzirom na sukob koji će se javiti između njegove djelatnosti oglašavanja i nastojanja da Chrome učini najzastupljenijim preglednikom.

Bijela Kuća pozvala je Internet kompanije na jačanje zaštite privatnosti potrošača.

Do ovog poziva je došlo nakon sve izraženije zabrinutosti da se informacija dobivene praćenjem ponašanja korisnika na Web-u daju oglašivačima.

Državni odvjetnici u 36 Američkih Država nedavno su poslale pismo zabrinutosti oko Google-ove promene privatnosti koja predviđa da osobne podatke korisnika mogu da dele sve njegove usluge.

Govoreći da Američki potrošači ne mogu više čekati bolja pravila o privatnosti, Američki Predsjednik Barack Obama i njegova administracija uzeli su aktivno učešće u rješavanju ovoga problema. Bijela Kuća je najavila i prvi korak a to je završetak industrijskog sporazuma o “Do Not Track” tehnologiji koji se fokusira na pravila ponašanja u web oglašavanju.

Plan rješavanja problema privatnosti također uključuje “Consumer Privacy Bill of Rights”, koji je skup načela kojima je cilj usmjeravanje kompanija kako da koriste osobne podatke korisnika, i korake koji trebaju da uključe ove principe u savezne propise.

“Do Not Track” sporazum je prvi korak u pravcu rješavanja problema i već je potpisan od strane grupe Web oglašivača kao i vodećih Internet kompanija, uključujući Google, Yahoo, Microsoft i AOL. Ovaj sporazum treba da dovede do toga da “Do Not Track” značajka bude usvojena i integrirana u svim web preglednicima. To će omogućiti potrošačima da mogu da isključe opciju da njihovo ponašanje na Webu bude praćeno u cilju marketinga, blokiranjem Cookies oglašivača i sprečavanjem ostalih načina praćenja i prikupljanja informacija o online ponašanju korisnika.

Prema navodima Bijele Kuće, kompanije koje su “dobrovoljno” potpisale sporazum upravljaju sa skoro 90 posto “behavior” oglašavanja. Sada je na Federal Trade Commission da radi na nadzoru i provedbi odredbi sporazuma.

“Consumer Privacy Bill of Rights” sadrži sedam načela:

1. Individualna kontrola: Potrošači imaju pravo nad kontrolom osobnih podataka koje razne organizacije prikupljaju od njih a isto tako imaju pravo da znaju za što se oni koriste.
2. Transparentnost: Potrošači imaju pravo na lako razumljive informacije koje se tiču privatnosti i sigurnosti.
3. Poštivanje za kontekst: Potrošači imaju pravo očekivati ​​da će organizacije prikupljati, koristiti i otkrivati ​​osobne podatke na način koji je u skladu sa kontekstom u kojem su im potrošači pružili te podatke.
4. Sigurnost: Potrošači imaju pravo na sigurno i odgovorno postupanje sa njihovim osobnim podacima.
5. Pristup i točnost: Potrošači imaju pravo pristupa i ispravljanja osobnih podataka na način koji odgovara osjetljivosti podataka i riziku od negativnih posljedica za potrošače, ako su podaci netočni.
6. Usmjereno prikupljanje podataka: Potrošači imaju pravo na to da se njihovi osobni podaci koje kompanije prikupljaju i zadržavaju prikupljaju u određenim granicama (nisu svi podaci neophodni)
7. Odgovornost: Potrošači imaju pravo da na odgovornost onih koji upravljaju njihovim osobnim podacima. Kompanije trebaju da osiguraju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se pridržavaju “Consumer Privacy Bill of Rights.

Ovo učešće i napori Američke administracije bi trebali pomoći da se Američki propisi o zaštiti privatnosti što je moguće više usklade sa onima u Europskoj Uniji i drugim međunarodnim partnerima. Predstavnici EU i drugih međunarodnih partnera očekuje da će zajedno sa ostalim zainteresiranim stranama sudjelovati u raspravama koje se budu vodile oko načina ugradnje ovih načela u praksu.

Microsoft značajka za zaštitu privatnosti u programu Internet Explorer, poznata kao P3P, je neprimjenjiva za omogućavanje modernih web funkcionalnosi kao što su značajke temeljene na cookies, navodi se u odgovoru Google-a na optužbe iz Microsoft-a da je zaobišao zaštitu o privatnosti u njegovom Internet Explorer programu.

Google se već suočava sa optužbama da je izigrao postavke privatnosti u Apple Safari pregledniku kako bi mogao da postavi svoje cookies kod korisnika.

Otkrili smo da kompanija Google zaobilazi P3P Privacy Protection značajku u IE. Rezultat je sličan nedavnim izvješćima da Google zaobilazi zaštitu privatnosti u Safari pregledniku samo što je mehanizam zaobilaska kod IE drugačiji,

priopćio je Dean Hachamovitch, Microsoftov korporativni potpredsjednik za Internet Explorer.

IE po defaultu blokira cookies trećih strana, osim ako sajt ne predstavi pregledniku P3P Compact Policy Statement koji opisuje kako će sajt koristiti cookie uz obećanje da neće pratiti korisnika. Cookies trećih strana se obično koriste kao mehanizam za praćenje što korisnici rade online.

Ono što Google radio jeste da šalje P3P polisu koja ne obaviještava preglednik o Google-ovom korištenje cookies i korisničkih podataka. P3P polisa koju Google šalje IE je zapravo tekstualna izjava koja nije P3P polisa. Za primjer, ovako izgleda P3P Compact Policy (CP):

P3P: CP=”ALL IND DSP COR ADM CONo CUR CUSo IVAo IVDo PSA PSD TAI TELo OUR SAMo CNT COM INT NAV ONL PHY PRE PUR UNI”

a ovako ono što Google šalje IE:

P3P: CP=”This is not a P3P policy! See http://www.google.com/support/accounts/bin/answer.py?hl=en&answer=151657 for more info.”

Microsoft-ova P3P polisa jednostavno nije operativna, zbog nje novije značajke koje se temelje na cookies ne rade u IE, to uključuje značajke kao što su Facebook “Like” gumb, sposobnost da se prijavite na web sajtove koristeći Google račun, i na stotine drugih modernih web usluga. Nemoguće je uskladiti Microsoftov-e zahtjev i pružati ove web funkcionalnost,

naveo je Google u svojoj odbrani od optužbi.

Facebook je također dao izjavu navodeći da P3P standard zastario i ne odražava tehnologiju koja se trenutno koristi na Web-u, tako da većina web sajtova trenutno nema P3P polisu. Organizacija koja je uspostavila P3P, World Wide Web Consortium, obustavila je svoj rad na ovom standardnom još prije nekoliko godina, jer većina modernih web preglednika ne podržava u potpunosti P3P standard.

Nekoliko zastupnika Američkog Zastupničkog Doma već su zvanično od Federal Trade Commission zatražili da se istraži da li su ove tvrdnje o kršenju privatnosti Safari korisnika od strane Google-a u stvari kršenje sporazuma koji je kompanija Google postigla sa FTC prošle godine. Naime, sporazum između ostalog podrazumjeva da kompanija Google sprovede sveobuhvatan program zaštite privatnosti te da bude predmet neovisne revizije koja bi ispitivala kako se kompanija odnosi prema zaštiti privatnosti i koja bi se sprovodila svake dvije godine u sljedećih 20 godina.

Po tko zna koji put Google se suočava sa optužbama za kršenje privatnosti i nelojalno poslovanje sa kojim pokušava da marginalizuje svoje konkurente. Kako će se to sada završiti s obzirom da se okomio na Apple i Microsoft, ostaje da se vidi…

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.

Kao odgovor na Google +, Google-ovu društvenu mrežu koja je trenutno u fazi ograničenog beta testiranja, Facebook je preduzeo neke dramatične korake. Facebook je blokirao alate koji omogućavaju jednostavnu migraciju na Google + i angažirao PR tvrtku da diskreditira Google +.

Facebook je, na mnogo načina, jedina prava prijetnja Google-ovom carstvu na web-u. Iz tog razloga, ne iznenađuje ovaj novi pokušaj Google-a da što dublje uđe u prostor društvenog umrežavanja u kojem lidersku poziciju drži Facebook sa fenomenalnih 750 milijuna korisnika. Google + mreža ima velikih sličnosti sa Facebook-om pa postoji velika opasnost da se jedan broj korisnika, sa svojim kontaktima, jednostavno premjesti na Google +, kada on postane javno dostupan.

Da se to ne bi desilo, Facebook je blokirao Chrome ekstenziju pod nazivom “Facebook Friend Exporter”. Ova ekstenzija se može koristiti za brzi uvoz informacija prijatelja kao što su kontakte informacije i rođendani, na Gmail a samim tim i na Google +. Prema nekim navodima, Facebook provodi mehanizam proporcionalnosti koji ako posjetite 5 prijatelja u kratkom vremenskom razdoblju, uklanja e-mail polje. To sprječava rad ekstenzije.

Također, Facebook je unajmio tvrtku za odnose s javnošću, Burson-Marsteller, koja treba da pokušava pokrenuti kampanju protiv Google +.

Novinar Chris Soghoian, specijalista za pitanja privatnosti, navodi da mu je tvrtka Burson-Marsteller tražila da objavi priče o zabrinutosti oko Google + privatnost. Tvrtka Burson-Marsteller je čak ponudila da sama napiše priču a on samo da stavi svoj potpis kako bi priča dobila vjerodostojnost.

Ovo nije prvi put da tvrtka za odnose sa javnošću, Burson-Marsteller, radi ovakve stvari. Početkom godine, desio se skandal u kom je Facebook uhvaćen u vođenju anti-Google kampanje koju je vodila tvrtka Burson-Marsteller. Tvrtka Burston-Marsteller je tada prihvatila odgovornost za nastalu situaciju. Unatoč ovom skandalu, Burson-Marsteller nije ništa preduzeo protiv sojih djelatnika a Facebook je i dalje nastavio da koristi usluge ove tvrtka za odnose s javnošću, kao da se ništa nije dogodilo.

Sada se priča ponavlja. Hoće li ovaj put biti posljedica ili će se sve završiti na moralnim osudama ostaje da se vidi.

Blekko je objavio neke novosti u postavki privatnosti. Osobni podaci (poput IP adrese) sada će biti zadržane maksimalno 48 sati. Usporedbe radi, politika zadržavanja kompanija Google i Yahoo je 18 mjeseci a Microsoft Bing, 6 mjeseci.

Ostali noviteti vezani za privatnost koje je Bleko objavio uključuju: novi HTTPS preferirani sustav, koji automatski upućuje korisnike na HTTPS (bezbjedne) web stranice u mnogim slučajevima i SuperPrivacy i NoAds opt-out postavke privatnosti, omogućuju korisnicima da izbace oglase i smanje logiranje.

Blekko pruža HTTPS na svojim web stranicama ali to nije dovoljno da bi se obezbijedila sigurnost informacija korisnika. Ako pretražujete Web koristeći nesiguran WiFi, i kliknite na ne-HTTPS Wikipedia link u rezultatima pretraživanja, bilo tko u blizini može da vidi kojoj Wikipedia stranici pristupate. Također se veoma lako mogu vidjeti uvjeti pretraživanja koje ste koristili. Međutim, ako isto pretraživanje uradite koristeći Blekko, vi ćete biti potpuno sigurni kada kliknete na Wikipedia link, vaši privatni podaci će biti zaštićrni. Tražilice i previše znaju o svojim korisnicima. Cilj nas u Blekko je da pronađemo ravnotežu između zadržavanja informacija koje pomažu u poboljšanju naše tražilice, i ne zadržavanja informacija koje korisnik preferira zadržati privatnim,

izjavio je tehnički direktor Greg Lindahl.

Ono što je vidljivo da Blekko pokušava jeste da se na neki način odvojiti od konkurencije. Tome u prilog ide i ova današnja objava ali i nedavna integracija s Facebook-om, ili činjenica da sui z rezultata pretraživanj izbacili domene koji se smatraju farmama sadržaja.

Nema sumnje da se Blekko trudi da bude drugačiji ali mislim da će još mnogo vremena proći dok ga korisnici u većem broju ne prihvate.

Proizvođač navigacionih uređaja, TomTom, ispričao se što je podatke o vožnji koju je prikupljao od kupaca, prosljeđivao policiji koja ih je koristila za lov na motoriste koji prebrzo voze.

Podaci, koji uključuju i povijest brzine, su prodavani lokalnim i regionalnim vlastima u Nizozemskoj, a korišteni su kao pomoć policiji u postavljanju zamki za brzu vožnju. Kako sve više smartphone uređaja nudi uslugu GPS navigacije, TomTom je bio prisiljen kompenzirati taj pad profita povećanjem prodaje u drugim područjima, uključujući i prodaju podataka o prometu.

U svom izvinjenju jučer, najveći europski proizvođač uređaja za satelitsku navigaciju izujavio je da je prodavao podatke vjerujući da će to unaprijediti sigurnost u prometu i smanjiti zagušenja na cestama.

priopćio je izvršni direktor Harold Goddijn.

Kompanija TomTom navodi da su sve informacije koje je su prodate, bile anonimne, što i nije neki garan korisnicima. Ranije tvrdnje o anonimnost podataka, rezultirale su strašnim stvarima, pa je tako AOL dijelio 20 milijuna pretraživanja, Netflix dopustio da se pregledavaju navike korisnika itd.

Nije teško zamisliti mnoge scenarije o načinima korištenja podataka koje prikuplja TomTom a koje se odnose na veoma osjetljive podatke o korisnicima, kao što su gdje oni žive i rade, kada kreću na posao i ostalo.

Kompanija Google se javno ispričala zbog pogreške koju je napravila za vrijeme lansiranja svog alata za socijalno umrežavanje, Buzz, i tvrdi da je izvukla pouku i da će biti u tijeku sa neovisnom revizijom privatnosti kako bi sve bilo ako treba.

Google koji je lansirao Buzz, uslugu sličnu Twitter-u, nije uspio u pokušaju da uništi Twitter, a velike zamjerke su bili i to što korisnici Gmail računa su automatski bili uključeni u uslugu bez njihovog znanja i odobrenja, a informacije o ljudima u njihovom adresaru su procurile trećim osobama bez njihovog izričitog pristanka.

Ovakav potez Google-a dovelo je do velikog interesovanja Američke Savezne Trgovinske Komisije (Federal Trade Commission) kao i Europske Komisije, koje su željele znati kako je Google mogao da uradi tako lošu stvar i što kompanija planira da učini kako bi privatni podaci njihovih korisnika ostali privatni u budućnosti.

Danas smo postigli dogovor sa FTC za rješavanje njihove zabrinutosti. Imat ćemo neovisno preispitivanje naših postupaka privatnosti jednom u svake dvije godine, a od naših korisnika ćemo tražiti da nam daju potvrdan pristanak prije nego što budemo bilo šta mijenjali u načinu dijeljenja njihovih osobnih podataka. Željeli bismo se ispričati za pogreške koje smo napravili sa našom uslugom Buzz. I dok današnja objava stavlja ovaj incident iza nas, mi smo sada 100 posto usredotočeni na to da naše nove procedure privatnosti efikasno štite interese svih naših korisnika,

navela je u priopćenju Alma Whitten, direktor za privatnost kompanije Google.

Nema poricanja da su Google-ove usluge korisne, ali širina njegovih proizvoda daje nevjerojatan pristup u najmračnije kutke života neke osobe. Google-ov kalendar govori tvrtki gdje ćete biti, Google Mail s koji ste razgovarali a Google Maps kako ćete tamo stići. Uz Android i Latitude tvrtka čak zna gdje se nalazite u bilo kojem trenutku ili, barem gdje se nalazi vaš smartphone.

Ostaje da se vidi koliko će duboka biti ta „neovisna revizija” i šta će od tog Google da objavijavnosti ali svakako da je to korak u pravom smjeru za kompaniju čija je slika privatnosti okaljanja posljednjih godina.

Ako želite dijeliti fotografije i videozapise i ne brinuti se o privatnosti, tu je nova društvena mreža samo za vas.

Color je besplatna, smartphone aplikacija namjenjena iPhone i Android uređajima. Aplikacija zna vašu lokaciji i dijeli vaše fotografije sa drugim Color korisnicima unutar 100 metara od vaše lokacije. Također ćete i vi biti u mogućnosti da vidite fotografije Color korisnika koji se nalaze u okviru te udaljenosti od vas.

Zamislite to kao društvene mreže za voajere, ili kao Twitter usluga koja koristi fotografije umjesto tweets-a.

Neki ljudi, posebice ali ne isključivo mladi ljudi, vole da dijele ono što vide, ono što rade, ono što im se sviđa, pa čak i ono što im se ne sviđa. Oni također žele da vide što drugi ljudi rade i što vole,

navodi analitičar Technology Business Research, Ezra Gottheil.

Color, umotvorina Bill Nguyen, koji je također suosnivač glazbenog startup-a LaLa, je bio jeko zposlene u posljednjih tjedan dana. Nedavno je kompanija dobila 41 milijuna dolara ulagačkih sredstava, a zatim je svjetlost dana ugledala iPhone aplikacija a potom u srijedu i aplikacija za Android uređaje.

Ono što je izazvalo nelagodnost kod Color-a jeste da mu nedostaje bilo koja značajka privatnosti. Color je javan i vidljiv svima. Ako netko koristi Color i nalazi se u blizini drugih ljudi koji također koriste aplikaciju, onda će sve fotografije i video zapisi biti vidljivi svima. Znaći bez obzira o kome se radi aplikacija će dijeliti vaše fotografije i video u krugu od 100 metara.

Aspekt zaštite privatnosti može biti velika stvar. Facebook je, na primjer, više puta bio kritiziran zbog ne držanja korisničkih informacija privatnim, onako kako bi to korisnici željeli.

Razlika sa Color-om je da kompanija uopšte ne razmišlja o privatnosti. Gottheil napominje da Color može biti zabavna aplikacija za mlade ljude, studente, na koncertu ili nekom drugom događaju, ona također može biti i koristan poslovni alat kojeg bi mogli da iskoriste supermarket, trgovine i restorani.