Online Tržište

Društvena mreža Pinterest dovodi više prodaje i više novih kupaca nego Facebook, navodi se u najnovijem istraživanju društveno-medijskog prometa koje je uradila Boticca.com.

U istraživanju su se uzeli prodavci nakita i ostalih dodataka koji su uporedili svoje statistike angažmana Facebook i Pinterest posjetitelja kako bi se uočila razlika u njihovom ponašanju.

Utvrđeno je da je nakon integracije “pinning” gumba na njihovim sajtovima Pinterest postao društveni referrer broj jedan, koji dovodi oko 10 posto prodaje, dok je Facebook odgovoran za 7 posto prodaje.

Istraaživanje pokazuje i da Pinterest korisnici troše više nego dvostruko od Facebook korisnika (180 dolara u poređenju sa 85 dolara). Pinterest također dovodi veći broj novih kupaca. 86% posjeta sa Pinterest-a su novi za Boticca u odnosu na 57 posto novih koji dolaze sa Facebook-a.

Pinterest korisnici nisu u svim e-commerce segmentima bolji od korisnika Facebook-a. Pa tako, Pinterest ima ogromnih 51% manju stopu konverzije od Facebook-a. Ako pogledamo vrijeme koje korisnici provedu na sajtu i koliko još različitih stranice posjete, onda se uočava da su Pinterest korisnici manje angažirani od korisnika Facebook-a.

S obzirom da se Pinterest fokusira na dijeljenje slika, iznenađujuće je da je angažovanje korisnika manja nego za Facebook korisnike. Bilo je za očekivati da ​​Pinterest korisnici pregledaju više proizvoda u potrazi za više slika koje bi mogli dijeliti, međutim razlog za ovo je taj što će većina korisnika Pinterest-a odmah napustiti sajt ako ih predmet na koji su kliknuli ne interesira.

To onda svakako rezultira većom stopom napuštanja, manjim prosječnim vremenom provedenim na sajtu i manjom stopom konverzije u odnosu na druge kanale, što u konačnici razultira i manjim angažmanom korisnika.

Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.

Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.

U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.

Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.

Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.

Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.

Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.

Nova studija kompanije IBM identificirala je četiri nove vrste digitalnih potrošača na koje pružatelji medijskih usluga trebaju da se fokusiraju u cilju poboljšanja svojih digitalnih prihoda.

U najnovijoj IBM studiji “Beyond Digital” navodi se da nova ponašanja povezanih kupaca, koja uključuju socijalno gledanje, sadržaj na zahtjev i ostalo, uveliko utječu na pružaoce medijskih usluga.

To sugerira da kanibalizacija sadržaja smanjuje potražnju za određenim vrstama sadržaja tako da su “digitalni prihodi dokazano slabiji od tradicionalnih izvora prihoda s obzirom da su se očekivanja potrošača promijenila od modela vlasničkog sadržaja na na model pristupa sadržaju.”

Kao rezultat toga, pružatelji medijskih usluga sada moraju ciljati određene ‘digitalne personalnosti’, pružajući im relevantna iskustva vezana za sadržaj, a ne samo sadržaj, što opet podrazumjeva kreiranje novih modela za generiranje prihoda od digitalnog sadržaja.

IBM studija identificira četiri digitalne personalnosti koje se ne baziraju na starosnoj dobi korisnika već na to kako oni pristupaju sadržaju:

• Efficiency Experts (učinkoviti stručnjaci ) – Ova najveća skupina (41%) vidi usvajanje digitalnih uređaja i usluga kao način da se život učini lakšim. Učinkoviti stručnjaci su osobe koje će prije poslati e-mail nego pismo, koristiti Facebook za komunikaciju s drugima, pristupati Internetu putem mobilnih telefona i kupovati online.
• Content Kings (kraljevi sadržaja) – Ova digitalna personalnost (9%) općenito uključuje muškarce koji često igraju online igre, preuzimaju filmove i glazbu, te vole da gledaju online TV.
• Social Butterflies (socijalni leptiri) – Ova skupina potrošača (15%) ne može ni zamisliti da ne mogu u svakom trenutku pristupiti bilo kojem od svojih prijatelja.
• Connected Maestros – Ova skupina (35%) kombinira ponašanje skupine Content Kings i Social Butterflies uz još sofisticiranije ponašanje. Vole napredniji pristup konzumiranju medija putem mobilnih uređaja i smartphone aplikacija kako bi pristupali igrama, glazbi i video zapisima ili kako bi provjeravali vijesti, vrijeme, sport, itd.

Medijske kompanije moraju da se povezuju sa potrošačima na temelju njihovih digitalnih personalnosti, ako žele da održe svoju povezanost. Sa masovnom infiltracijom digitalnih uređaja, organizacije sada mogu poboljšati, proširiti ili redefinirati iskustva kupca u samo nekoliko minuta zahvaljujući neprekidnom toku podataka u stvarnom vremenu koji dolaze sa društvenih medija. Budući uspjeh ovisi o uspješnom korištenju ovih podataka s ciljem da se pristupi pravom potrošaču, u pravo vrijeme, na pravom mjesto,koristeći pravi alat,

navodi koautor studije Saul Berman.

Prema IBM istraživanju, struktura plaćanja medijskih kompanija mora biti mnogo fleksibilnija i skalabilnija kako bi se omogućio niz inovativnih pristupa u formiranju cijena sa kojima bi se privukli potrošači sa različitim navikama. Potreba fleksibilnosti kod opcija plaćanja, čak i za isti skup potrošača, vidljiva je kod skupine koja je najaktivnijija u usvajanju novih uređaja. Način plaćanja koji ova skupina preferira za gledanje filma na web sajtu je gledanje oglasa koji su uključeni sa filmom (39 posto je izabralo ovu opciju), dok kada žele gledati film na Tablet-u odlučuju se za kupnju pretplate (36 posto). No, što se tiče gledanja filmova na pametnim telefonima, tu preferiraju plaćanje po korištenju (36 posto).

Kompanija IBM anketirala je 3.800 potrošača u šest država, Kina, Francuska, Njemačka, Japan,Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Također, za potrebe ove studije IBM se sastao i sa predstavnicima globalnih emitera, izdavača, medijskih agencijama i provajdera telekomunikacijskih usluga, kako bi se što kvalitetnije mogla izvršiti procijena ponašanja digitalne konzumacije.

Kompanije Ecwid, koja se bavi razvojem softverskih rešnja za online trgovanje (e-commerce), i koja je tvorac druge najveće aplikacije za izgradnju online prodavnice na Fcebook-u napravila je istraživanje koje pokazuje da je F-trgovina rezultirala sa povećanjem prihoda vlasnicima malih i srednjih poslovanja.

Posmatrajući podatke 140.000 online prodavnica na Facebook-u koje koriste Ecwid aplikaciju, većina pripada grupi malim i srednjim poslovanja, kompanija je utvrdila da 15% od ukupnih prihoda poslovanja dolazi od njihovih Facebook prodavnica. Podaci takođe pokazuju da su prihodi koji dolaze sa Facebook-a porasli za 40 odsto u 2011 godini.

Treba reći da je ovo najnovije istraživanje kompanije Ecwid u suprotnosti sa nedavnim izveštajima koji su se pojavili nakon što su svoje Facebook prodavnice zatvorili Gamestop, J.C Penney, Gap i Nordstrom. Zatvaranje nekoliko velikih prodavnica označeno je kao propadanje Facebook e-Commerce modela

Veliki prodavci ne vide potrebu za investiranjem više vremena i truda u F-commerce model, s obzirom da imaju veliki broj kupaca koji se snabdeva u njihovim offline prodavnicama i na njihovim zvaničnim sajtovima. S druge strane, mala i srednja poslovanja imaju daleko više koristi od ulaska među ovoliki broj potencijalnih kupaca.

Mala i srednja poslovanja ne pokušava da odvlači promet sa Facebook-a na svoje sajtove i offline prodavnice, oni pokušavaju da monetarizuju ogromni Facebook promet na svojim Facebook prodavnicama.

Još jedna F-commerce aplikacija, Payvment, objavila je anketu u kojoj je učestvovalo 100.000 prodavaca koji koriste ovu aplikaciju. Anketa pokazuje neke veoma interesantne podatke.

61% ispitanika je istaklo činjenicu da su bili u mogućnosti da promovišu svoje proizvode putem društvenog marketinga, dok je 60% ukazalo na činjenicu da korisnici ne moraju da napuste Facebook da bi obavili kupovinu.

Payvment anketa takođe je otkrila da 37% njegovih korisnika prodaje proizvode isključivo na Facebook-u.

Gledajući ova dva istraživanja nameće se mišljenje da problem nije do Facebook platforme već do načina na koji se ona koristi.

U slučaju malih i srednjih poslovanja, očigledno da F-Commerc (F-trgovina) predstavlja šansu da se zaradi poverenje jednog broja lojalnih sledbenika koji bi kasnije ne samo postal kupci već i glavni promoteri proizvoda.

Cloud servis Incapsula u nedavnoj studiji otkrio je veoma zanimljivu pojavu a to je da je čak 51 odsto web prometa koji dolazi na sajtove posledica automatizovanih softverskih programa od kojih su mnogi programirani sa namerom širenja zlonamernih aktivnosti.

Oko 49 odsto posetilaca nekog web sajta su pravi ljudi dok je ostatak web promet koji dolazi od automatizovanih softverskih programa i koji je uglavnom nevidljivi zbog ne prepoznavanja od strane analitičkog softvera. Rezultat toga je da se mnogi web sajtovi suočavaju sa mnogo većim rizikom u poremećaju poslovanja kao i mnogim drugim štetnim faktorima.

Web promet prosečnog sajta izgleda odprilike ovako:

• 5% dolazi od hakerskih alata koji traže neku ranjivost na web sajtu
• 5% je posledica “web scrapinga” tj. automatskog prikupljanja podataka sa sajta
• 2% web prometa dolazi od automatizovanih spam komentara
• 19% je rezultat "špijuniranja", proces prikupljanja konkurentne inteligencije
• 20% potiče od pretraživača
• 49% od ljudi koji pretražuje Internet

Vrlo zanimljivo, mora se priznati.

Veoma mali broj ljudi shvata koliki je njihov “ne-ljudski” web promet i koliko mnogo toga je potencijalno štetno za njihove sajtove. Ovo mogu reći zato što mi imamo na hiljade sajtova naših klijenata, tako da ranjivosti uočavamo mnogo prije drugih,

navodi suosnivač Cloud servisa Incapsula, Marc Gaffan.

Nekada je bilo važno imati što manji mobilni telefon međutim, vremena su se promenila, danas ljudi žele telefone sa što većim ekranom.

Prema najnovijem istraživanju koje je uradila kompanija Strategy Analytics, skoro 90% vlasnika pametnih telefona izjavilo je da je u slučaju menjanja ili kupovine novog telefona uzimala onaj sa većim ekranom. Istraživanje je došlo do zaključka da današnji kupci preferiraju pametnim telefonima čija je veličina ekrana između 4 i 4,5 inča.

Razlog zašto ljudi žele veće ekrane je zbog boljeg web pretraživanja ali i zbog igranja igrica i gledanja videa.

Učesnici u istraživanju sprovedenom u SAD i Velikoj Britaniji su naveli da pored većeg ekrana žele i da pametni telefon ostane tanak.

Da bi vlasnici pametnih telefona prihvatili veće uređaje, važno je da proizvođači telefona osiguraju da mobilni uređaji nisu previše teški i da ostanu dovoljno tanki kako bi ih vlasnici mogli nositi u tašni i džepovima,

navodi Paul Brown iz istraživačke kompanije Strategy Analytics.

Istraživanje je istaklo nekoliko zanimljivih stvari među kojima su:

• Vlasnici pametnih telefona žele veći ekran, ali sam uređaj mora da bude tanak i lagan.
• Žene češće razmatraju kupovinu manjeg pametnog telefona
• Vlasnici Apple iPhone-a mnogo manje su zainteresovani za veći ekran korisnika Android uređaja

Kompanija Samsung je neprikosnoveni vladar kada su u pitanju telefoni sa velikim ekranom. Pametni telefon Samsung Galaxy Note ima ekran veličine čak 5.3 inča.

Pametni telefoni sa velikim ekranom sve su više traženi, proizvođači se trude da sa novim modelima zadovolje potrebe današnjih kupaca. Kompanija Apple takođe osluškuje želje korisnika pa će prema svemu sudeći do kraja godine predstaviti svoj iPad Mini, koji će imati ekran 7.85 inča.

HubSpot je danas objavio studiju 2012 State of Inbound Marketing koja identificira Inbound Marketing praksu i trendove kao i njihov utjecaj na generisanje Lead-ova. Studija se temelji na odgovorima 972 stručnjaka upoznata sa marketing strategijama svojih poslovanja uključujući i marketere, poduzetnike i rukovoditelje u kompanijama različitih veličina.

Inbound Marketing najlakše bi bilo opisati kao sve marketinške aktivnosti koje rezultiraju privlačenjem potrošača sebi tj. da oni vas traže a ne vi njih. U tradicionalnom marketingu ili outbound marketingu kompanije se fokusiraju na pronalaženje kupaca, koristeći se tehnikama kao što su oglašavanje u tisku, TV reklame, sajmovi i ostalo. S druge strane Inbound marketing je efikasniji i dosta jeftiniji oblik marketinga koji omogućava kompanijama da privuku potrošaće kreiranjem različitih vrsta sadržaja (na primjer: članak, infografika, video), njegovim optimiziranjem i promicanjem.

Ova najnovija studija je pokazala da Inbound marketing košta po Lead-u 61% manje od tradicionalnog (outbound) marketinga, osim toga, ovaj nalaz je vrlo dosljedan iz godine u godinu. Prosječni trošak po Lead-u za poslovanja koja se oslanjaju na tradicionalni marketing iznosi 346 dolara, dok taj trošak za poslovanja koja se oslanjaju na Inbound marketing iznosi 135 dolara.

Blogovi, društveni mediji i organska pretraživanje nalaze se na samom vrhu popisa najjeftinijih kanala. Blogovi koji se nalaze na vrhu opisani su kao instanca koja je “ispod svakog prosječnog troška.”  Pogledaj kompletan post »

Facebook korisnici postaju sve manje druželjubivi, navodi se u studiji koju su jučer objavili Pew Internet i American LifeProject.

Sve veći broj korisnika društvenih mreža pojačava svoje postavke privatnosti ograničavajući pristup svojim osobnim profilima samo na prijatelje, navodi se u ovoj studiji.

Oko dvije trećine korisnika Interneta koristi društvene mreže, a veliki postotak postaje sve striktniji po pitanju pristupa njihovim Facebook, Google + i Twitter stranicama.

Studija koju su sproveli Pew Internet i American LifeProject na uzorku od 2.277 odraslih Amerikanaca, otkriva da je 63% korisnika društvenih mreža izbrisalo je prijatelje, 44% izbrisalo je komentare koje su njihovi prijatelji postovali na njihovim profilima i 37% njih je skinulo svoja imena sa fotografija na kojima su označeni radi identificiranja.

Studija je također pokazala da su žene rigoriznije po pitanju prijateljstva na društvenim mrežama, njih 67% je izbrisalo ljude sa svoje mreže, dok je 58% muškaraca učinilo to isto.

Prema studiji, 67% žena je navelo da je postavilo kontrolu privatnosti na svojoj društvenoj mrežni na najviši stupanj, u poređenju sa 48% muškaraca koji su naveli da su uradili istu stvar.

Bez obzira na spol, 58% korisnika društvenih mreža u ovoj studiji navodi da je njihov profil postavljen tako da ga samo prijatelji mogu vidjeti, 19% dopušta da prijatelji prijatelja mogu vidjeti njihov profil dok je 20% njih postaviti svoje profile kao javne.

Osećate li se uznemireno ako vam mobilni telefon nije u blizini? Da li vas stegne u grudima pri samoj pomisli da možete da izgubite telefon? Ako je odgovor potvrdan, onda ste možda nomofobičar.

Nomofobija je strah da bi mogli ostati bez mobilnog telefona! Termin je skraćenica od "no–mobile-phone phobia". Prema novoj studiji sprovedenoj u Velike Britanije, 66% ispitanika je užasava same pomisli da bi mogli izgubiti svoj mobilni telefon. Studija takođe pokazuje da što su ispitanici mlađi to je strah od gubljenja mobilnog telefona veći.

Interesantno!

Pitanje je ko je upošte znao da postoji ovaj pojam. Nomofobija je prvi put identifikovana 2008 godine i tada je sprovedena slična studija koja je pokazala da postoji strah kod ljudi od gubljenja mobilnog telefona, i to kod 53% učesnika u istraživanju.

Ova poslednja studija naručena je od kompanije SecurEnvoy i pokazuje da je ovaj strah nastavio da raste. Žene su te koje više strahuju da bi mogle ostati bez svog mobilnog telefona, čak 70% njih u poređenju sa 61% muškaraca. Gledajući starosne grupe najveći strah imaju mladi, najveći nomofobičari su oni od 18 do 24 godine (77%).

Istraživanje je takođe otkrio i da se 49 odsto ljudi uznemiri kada partneri gledaju poruke na njihovom telefonu.

Ovaj strah je donekle opravdan načinom života i zavisnošću od mobilnih telefona ali ostalih uređaja bez kojih se danas teško živi. Da je ovo istraživanje sprovedeno kod nas ovi procenti bi verovatno bili još veći.

Piratski softver uštedi svojim korisnicima u zemljama u razvoju više od 2,9 milijardi dolara na godišnjem nivou. Ovo su navodi iz studiji koja je bila fokusirana na kompanije u Latinskoj Americi, srednjoj i istočnoj Europi i Aziji, koju je sprovela kompanija Keystone Strategy a naručilac je Microsoft.

Studija je objavljena jučer u sklopu Microsoft Global Play Fair Day, koji je Microsoft-ov pokušaj da se podigne svijest o tome kako piratski softver daje “nepravednu prednost” kompanijama koji kradu softver u poređenju sa onima koji ga plaćaju.

Krađa intelektualnog vlasništva je endemska u zemljama na koje su se naši proizvodni poslovi prenijeli. Doista, stopa piratskog softvera za neke od naših najvećih trgovačkih partnera je iznad 80%, a u nekim slučajevima čak i iznad 90%,

navodi se u pismu koje je National Association of Attorneys General (NAAG) poslao Federal Trade Commission u očekivanju da se preduzmu određene sankcije prema onim kompanijama koje koriste piratski softver.

Ova studija također treba da izvrši pritisak na FTC i doprinese sankcionisanju onih koji koriste piratski softver.

Studija ukazuje na zemlje koje najviše koriste piratski softver i koje godišnje najviše uštede po tom osnovu. Pa tako, Brazilske kompanije uštede oko 186 milijuna dolara, Ruske 115 milijuna dolara, Indijske 505 milijuna dolara, a Kineske 837 milijuna dolara godišne. U Indiji, na primjer, ušteda ove vrste se može prevesti u 215.000 radnih mjesta.