Arhiva za ‘studija’ tag
Kina će za dvije godine preteći SAD po znanstvenim dosignućima
Kina je na putu da do 2013 godine prestigne SAD po znanstvenim dostignućima, što je mnogo ranije nego što se očekivalo. Ovo je zaključak nove studije sprovedene od stane Royal Society, Nacionalne Akademije Znanosti Velike Britanije.
Zemlja koja je izumjela kompas, barut, papir i tiskanje, je u potpunosti spremna za globalno važan povratak. Analiza objavljenih istraživanja, jedna od ključnih mjera znanstvenih napora, otkriva "osobito upečatljiv" porast Kineske znanosti koja ugrožava tradicionalnu dominaciju SAD-a, Europe i Japana.
Podaci se temelje na radovima objavljeni u priznatim međunarodnim časopisima popisanim u Scopus-u, izdavača Elsevier.
Godine 1996, prva godina analize, Amerika je objavila 292.513 radova, što je 10 puta više nego što je objavila Kina, 25.474. Do 2008 godine, SAD su zabilježile veoma mali porast, na 316.317, dok je Kineski porast bio više od sedam puta, na 184.080.
Prethodni procjene za stopu ekspanzije Kineske znanosti su sugerirale da bi Kina mogla preteći SAD negdje nakon 2020 godine. Ali ovo istraživanje pokazuje da bi Kina, nakon što je istisnula Veliku Britaniju, sa mjesta broj dva po broju istraživanja, mogla prestići SAD u samo dvije godine.
Kineska potrošnja raste 20% godišnje od 1999 godine, sada dosežu preko 100 milijardi dolara, a čak 1,5 milijuna studenata znanosti i inženjerstva je diplomiralo na Kineskom sveučilištu o 2006 godine.
Autori opisuju "dramatične" promjene u globalnom znanstvenom krajoliku i upozoravaju da to ima implikacije za nacionalnu konkurentnost. Prema izvješću, "u tom smislu znanstvena liga nije samo stvar prestiža, ona je barometar sposobnost zemlje da se natječe na svjetskoj sceni".
Uz rast Kineske ekonomije, ovo je još jedan pokazatelj da Kina izvanredno brzo raste, kao globalna sila. Međutim, izvješće ukazuje da rast volumena istraživački publikacija ne mora nužno da znači i povećanje kvalitete. Jedan ključni pokazatelj vrijednosti bilo kojeg istraživanja jeste koliko je puta citiran od strane drugih znanstvenika u njihovom radu. Iako Kina i u ovom segment bilježi rast, ipak ovde zaostaje. UK znanstveni radovi su još uvijek drugi po broju citiranosti u svijetu, odmah nakon SAD-a.
Dr. Cong Cao, izvanredni profesor na Sveučilištu Nottingham University's School of Contemporary Chinese Studies, slaže se s ocjenom da količina Kineske znanosti još nije usklađena sa kvalitetom. Također navodeći da će potrajati još nekoliko godina da neka od istraživanja dostignu zapadni standard kvalitete.
Što se tiče Kineske motivacije, dr. Cao vjeruje da postoji odlučnost da se ne ovisi o inozemstvu id a se zemlji povrati povijesna uloga kao globalno lidera u tehnologiji.
Facebook Likes donosi veću online zaradu od Tweets-a
S obzirom na dosadašnje iskustvo sajta za registriranje događaja, Eventbrite, socijal-medijski marketeri koji žele do online zarade veću vrijednost mogu dobiti od Facebook-a nego od Twitter-a.
Sajt je objavio da im prosječan tweet o događaju donosi 80 centi od prodaje ulaznica tijekom proteklih šest mjeseci, dok prosječan Facebook Like donosi 1,34 dolara.
Studija, koja je koristila vlastite alate za socijalnu analizu kako bi pratila prodaju ulaznica na sajtu, nastavak je slične analize koju je tvrtka objavila u listopadu nakon analize podataka prikupljenih u periodu od 12 tjedana. Ta studija je također pokazala da je Facebook donosio više prodaje za Eventbrite od Twitter-a.
Svaki pojedinačni Facebook Like donosi više prodaje od pojedinačnog tweet-a, studija je također otkrila da je kumulativna aktivnost na Facebook-u bila veća nego aktivnost na Twitter-u, naravno za Eventbrite. Ljudi na Facebook-u dijele Eventbrite događanja gotovo četiri puta više nego korisnici Twitter-a. Tvrtka ove razlike vidi u tome što Facebook ima širi doseg i veći naglasak na vezama stvarnog svijeta.
Važno je napomenuti da samo vrlo mali postotak posjetitelja sajta dijeli događaje sa sajta na svojim mrežama. Samo 1% ljudi koji posjete sajt, događaje na stranici dijeli sa svojim prijateljima.
Očito da ljudi više vole da dijele sadržaj koji im se nudi društvenim mrežama a prema Eventbrite podatacima, također je veća vjerojatnoća da će kupiti ulaznice za događaje dijeljene na Facebook-u nego one od nepotvrđenog prijatelja. Ali, da li ovi trendovi, ili bilo koja druga Eventbrite otkrića, mogu da se primjene i na sve ostale vrste kupovine još uvijek je stvar spekulacije, mada, Eventbrite inzistira na njihovoj relevantnosti.
Mi smo pažljivo pratili ponašanje dijeljenja u nastojanju da se pomogne organizatorima da pogledaju novi svijet distribucije njihovih događaja. Ovi nalazi se mogu primjeniti uglavnom na sva e-commerce poslovanja,
navodi Tamara Mendelsohn, direktor marketinga Eventbrite-a i bivši viši analitičar pri Forrester Research.
Smanjenje cijena jedini način da se zaustavi piratstvo
Jedini način da se zaustavi piratstvo je da se smanje cijene. To je zaključak nove veoma važne akademske studije koja procjenjuje da se krađa autorskog sadržaje neće zaustaviti isključivanjem širokopojasne Internet konekcije, povećanjem cenzure ili drakonskim novim zakonima koji dolaze u okviru sporazuma o borbi protiv krivotvorenja ACTA.
The Media Piracy Project, objavljen od strane Social Science Research Council, navodi da je ilegalno kopiranje filmova, glazbe, video igara i softvera "bolje opisati kao globalni problem cijene", i jedini način na koji vlasnici autorski prava mogu sa ovim pitanjem da se pozabave jeste da potrošačima naplaćuju manje novca za te usluge i proizvode.
Trogodišnja studija je bila koncentrirana na zemlje kao što su Rusija, Meksiko i Indiju, ekonomije koje su u razvoju i gdje je piratstvo ednemska pojava.
Znanstvenici su zaključili da društva u kojima je prepuno piratstva nema nemorala, ili da nisu spremni da plate za sadržaj, problem je u tome što u tim dijelovima svijeta, legitimni CD-ovi, DVD-ovi i softver, su pet do deset puta viši u poređenju sa njihovim lokalnim prihodima, što naravno da nije slučaj sa SAD ili Europom.
Bilo kakva borba protiv piratstva neće promijeniti stanje gospodarstva koja je osnovni uzrok krađa autorskog sadržaja, navode autori izvješća. Oni tvrde da su vidjeli "malo dokaza da su policijske mjere do sada imale ikakvog utjecaja, bilo koje vrste, na ukupnost ponude piratske robe. Naš rad sugerira, suprotno, da je piratstvo dramatično poraslo u posljednjih deste godina zahvaljujući upravo tim mjerama ".
U razvijenim gospodarstvima, cijene sadržaj su padale zahvaljujući borbi dobavljača za bolju cijenu sa kojom bi napravili uspjeh na tržištu. U mnogim gospodarstvima u razvoju, filmovi i drugi materijal zaštićen autorskim pravima, distribuiraju velike multinacionalne tvrtke koje često imaju gotovo monopolsku kontrolu na lokalnom tržištu.
Oni navode primjer Rusije, gdje se legalna verzija filma The Dark Knight prodaje za 15 dolara, što je otprilike ista cijena koju potrošači plaćaju i u SAD-u. No, treba imati na umu da su plaće u Rusiji znatno niže i da cijena predstavlja znatno veći postotak prihoda potrošača, ekvivalent ovoj cijeni za američkog kupca bila bi nešto oko 75 dolara za filmu, što je naravno preskupo. S druge strane, piratska verzija se može kupiti za manje od trećine cijene.
Zanimljivo je da se ovo izvješće distribuira pod “Consumer's Dilemma” licencom koja košta 8 dolara za stanovnike zemalja sa visokim dohotkom a besplatno je za nekomercijalnu uporabu svugdje drugdje.
Boravak na Facebook profilu povećava vaše samopouzdanje
Korišćenje Facebook-a može da poveća vaše samopouzdanje, navodi se u novoj studiji koju su sproveli naučnici sa Cornell University I objavljenoj u Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking. Amy Gonzales i Jeffrey Hancock sproveli su eksperiment sa tri grupe od po 21 studentom.
Prva je bila kontrolna grupa, koja je sedela ispred praznog računarskog ekrana, tri minute. Druga grupa ljudi je imala ispred sebe i svog računarskog monitora postavljena ogledala tako da su proveli tri minuta gledajući sopstveni odraz u ogledalu. Trećoj grupi je bilo dozvoljeno da surfuju po svojim profilima i povezanim karticama na Facebook-u tri minute. Na kraju, sve tri grupe su dobile da popune upitnik o samopouzdanju.
Grupa kojoj je bilo dozvoljeno da surfa po Facebook-u pokazala je porast u svom samopouzdanju, dok su kontrolna grupa i grupa sa ogledalima nisu pokazali primetnu promenu u svom samopouzdanju. Pretpostavka je da veći ljudi pomođe Facebook zid na kojem se nalaze pozitivne poruke i lične informacije koje vraćaju lepe uspomene. Zapamtite, poenta Facebook-a i jeste povezivanje sa ljudima kojima je stalo do vas ili vas smatraju zanimljivim.
“Za razliku od ogledala, koje nas podseća na to ko smo mi zaista i koja mogu imati negativan uticaj na samopouzdanje, ako ta slika koju vidimo ne odgovara našim idealima, Facebook može prikazati pozitivnu verziju nas samih. Za mnoge ljude, postoji automatska pretpostavka da je Internet loš. Ovo je jedna od prvih studija koje pokazuju da postoji psihološka prednost Facebook-a,
navodi u saopštenju koje je dao Jeffrey Hancock.
Korišćenje mobitela utiče na mozak
Znanstvenici Nacionalnoga instituta za zdravlje su otkrili da se nakon 50-minutnog razgovora mobitelom, metabolizam mozga u malom dijelu blizu antene promijenila, to jest, da je moždana aktivnost na tom dijelu brža za 7%. Ovo istraživanje je sprovedeno na uzorku od 47 ljudi koji su praćeni godinu dana.
Studija nije dokazala štetnost korištenja mobitela, čak i znanstvenici Nacionalnoga instituta za zdravlje tvrde da njihova studija vjerojatno neće dati odgovor na pitanje o povezanosti korištenja mobitela i tumora na mozgu.
Mi smo pokazali da se u dijelu mozga najbližem anteni pojačava metabolizam glukoze, ne znamo da li ovo može biti štetno ili može imati potencijalne pozitivne efekte. Kada imate ovakve podatke, ne možete ih ignorirati. Moramo se voditi objektivnim podacima, a postoje podaci koji pokazuju da je ljudski mozak osjetljiv na izloženost elektromagnetskom zračenju, sviđalo se to nama ili ne. Sada, moramo da shvatimo da li je to dobro ili loše,
ističe dr Nora D. Volkow, direktor Nacionalnog instituta za zlouporabe opojnih droga, koja je autorica ove studije objavljene u časopisu američke liječnike udruge (JAMA).
Cilj studije bio je istražiti kako mozak reagira na elektromagnetska polja koja stvara signal bežičnih telefona.
Uporaba mobitela dramatično je porasla od sredine osamdesetih godina kad su se pojavili. Vjeruje se da ih je diljem svijeta u uporabi oko pet milijardi.
Većina glavnih medicinska skupina, uključujući American Cancer Society, National Cancer Institute i Food and Drug Administration, izjavljuju da su postojeći podaci o mobitelima i zdravlju ohrabrujući. Bilo je međutim studija koje su povezivale izloženost mobitelu s povećanom opasnošću od raka mozga, ali velika Europska studija objavljena prošle godine od strane Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) pokazala je svoj nalaz koji pokazuje da nema povećanog rizika od rijetkih tumora mozga među korisnicima mobitela.
dr Nora D. Volkow ističe i činjenicu da bi neka buduća istraživanja mogla pokazati da bi se elektromagnetski valovi emitirani iz mobitela mogli koristiti za poticanje mozga u svrhu terapije . Na kraju je i kazala da ovo istraživanje ne bi trebalo da alarmira upotrebu mobilnih telefona, jer jednostavne mjere opreza kao što je korištenje slušalica može da ublaži eventualnu zabrinutost.
Sve popularniji pristup elektroničkoj pošti putem mobilnih uređaja
Novo istraživanja tvrtke comScore, lidera za metriku u digitalnom svijetu, sprovedeno na američkim potrošačima u pogledu njihovog odnosa prema email-u pokazuje da je popularnost mobilne elektroničke pošte u SAD-u u porastu dok istovremeno Internet usluge za upravljanje elektroničkom poštom kojima se pristupa putem Internet preglednika gube na popularnosti.
U studenom 2010 godine broj osoba koji šalje elektroničku poštu putem klijenta na mobilnim uređajima porastao je za 36% u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije. Istovremeno, broj posjetitelja Internet stranicama koje pružaju uslugu upravljanja elektroničkom poštom pao je za 6%. Također se navodi kako su posjetitelji stranica za elektroničku poštu proveli na njima 9% manje vremena, dok je ukupni broj otvorenih stranica pao za 15%.
Kod mobilne elektroničke pošte comScore je brojao sve one koji koriste namjenski klijent za upravljanje elektroničkom poštom na mobilnim uređajima kao i one koji samo sinkroniziraju elektroničku poštu na svoje uređaje sa računa poput Google Gmail, Yahoo Mail i ostali. U mobilne korisnike također se ubrajaju i oni koji pristupaju svojim Web uslugama za upravljanje elektroničkom poštom putem mobilnih uređaja, dok se u korisnike Internet elektroničke pošte ubrajaju samo korisnici koji joj pristupaju putem preglednika na standardnim računalima.
Usprkos sve većoj popularnosti mobilnog pristupa elektroničkoj pošti, u studenom je putem računala 153 milijuna korisnika u SAD-u provjerilo svoje račune na Internet-u dok je putem mobilnih uređaja elektroničkoj pošti pristupilo 70,1 milijuna korisnika.
Dnevno korištenje email-a pokazuje još veći porast od 40 posto što znači da se 43,5 milijuna korisnika okrenulo svojim mobilnim uređajima na gotovo dnevnoj bazi, kako bi zadovoljili svoju potrebu za e-mail komunikacijom.
Korisnici Interneta društveniji u stvarnom svijetu za razliku od onih koji nisu online
U suprotnosti sa stereotipom o usamljenim računalnim čudacima, korisnici Interneta su društveniji u stvarnom svijetu za razliku od onih koji ne idu online, navodi se u novoj studiji tvrtke Pew Internet.
Na temelju istraživanja, “Socijal Side of internet” (društvena strana Interneta), izvješće je utvrdio da se 80 posto korisnika Interneta priklanja grupama i sudjeluje u volonterskim organizacijama, u usporedbi sa 56 posto “ne-korisnika” Interneta.
Nadalje, oni koji participiraju u radu socijalnih mreža na web-u su čak još aktivniji što se tiče druženja u stvarnom svijetu. Među anketiranim, 82 posto korisnika Facebooka i 85 posto korisnika Twittera navodi da nemaju nikakvih problema sa druženjem niti sa priklanjanjem društvenim grupama u stvarnom svijetu. Usporedbe radi, 77 posto ne-korisnika Facebooka i 79 posto ne-korisnika Twittera korisnika su rekli isto.
Istraživanje je pokazalo da korisnici Interneta također aktivnije sudjeluju u svojim društvenim grupama u stvarnom svijetu nego li ne-korisnici Interneta, donirajući više novca, volontiranjem, preuzimanjem liderske uloge i prisustvovanjem sastancima. Crkva i duhovne grupe bili su među najpopularnijim organizacija navodi od strane onih koji su uključeni u grupi. Također visoko na listi nalazi se sport i rekreacija, potrošačke grupe, volonterske organizacije i ostalo.
Pripadnici grupa navode Internet kao važan alat za pokretanje grupe. Među anketiranima, 69 posto njih je navelo da njihova grupa ima aktivan web sajt, 77 posto ispitanika izjavilo je da njihova grupa organizira aktivnosti i kontaktira svoje članove putem e-maila, a 40 posto da imaju vlastite online forume.
Upitani zašto su oni dio grupe, 59 posto ispitanika izjavilo je kako oni vide članstvo u grupi kao način da ostvare nešto što nisu mogli sami kao pojedinci. Gotovo isti broj (57 posto) navodi da je još jedan ključan razlog, biti u toku sa vijestima i informacijama.
Pew studija temelji se na nizu telefonskih razgovora u periodu od 23 studenog do 21 prosinca, a obuhvatila je 2303 odrasle osobe, starije od 18 godina.
Ljudi ne mogu da žive bez brzog Interneta
Brzi Internet je tehnologija koja je imala najveći uticaj na društvo i za koju ljudi kažu da ne mogu da žive bez nje, navodi se u rezultatima istraživanja Zogby Interactive.
Prema Zogby studiji, 28 odsto ispitanika je navelo širokopojasni Internet kao tehnologiju bez koje ne mogu da žive, e-mail je na drugom mestu sa 18 odsto. Facebook se nalazi nešto niže na listi sa samo 3 odsto, ali gledajući samo mlađu populaciju (od 18 do 24 godine), njih 15 odsto je navelo da ne može da živi bez Facebook-a.
Gledajući tehnologije koje su imali najveći uticaj na društvo u proteklih 10 godina, 24 odsto je navelo brzi Internet a odmah iza nalazi se Facebook sa 22 odsto. Google je na trećem mestu sa 10 odsto.
Studija takođe pokazuje da rezultati variraju na osnovu pola i uzrasta. Žene i odrasli ispod 55 godina navode da je Facebook taj koji ima najveći uticaj, dok su muškarci i oni preko 55 godina naveli brzi Internet. Odrasli između 35 i 54 godine su se podelili prilično ravnomerno izmedju Facebook-a i brzog Interneta. Ljudi između 18-24 godine navode Facebook kao tehnologiju koja je najviše uticala tokom protekle decenije, sa Google-om na drugom mestu.
Zogby je takođe zatražio od ljudi da gledaju u budućnost i da daju svoja predviđanja za sledeću godinu i naredne decenije.
24 odsto ispitanika smatra da će najveći tehnološki napredak za 2011 godinu biti kućna zabava, sa opštim računarstva na drugom mestu.Gledajući dalje, 43 odsto ispitanih veruje da će nauka učiniti standardnim upotrebu matičnih ćelija i kloniranje u cilju stvaranja ljudskih organa za transplantaciju do 2020 godine. Četrdeset odsto smatra da će kompjuterski čipova biti ugrađeni ljudima radi praćenja njihovog zdravstvenog stanja. Isti procenat očekuju da roboti budu u stanju da obavljaju ljudske poslove a 36 odsto ispitanika vidi kako virtualna realnost krči svoj put ka kućnoj zabavi do kraja decenije.
Za ovu studiju, Zogby je anketirao 1950 odraslih osoba od 8. decembra do 10. decembra.
Stariji korisnici skoro udvostručili svoje prisustvo na društvenim mrežama u zadnjih godinu dana
Nova studija kompanije Pew Internet utvrdila je da u periodu između aprila 2009 godine i maja 2010 godine, korišćenje sajtova socijalnog umrežavanja od strane korisnika koji spadaju u starosnu grupu od 55 do 64 godine, poraslo za 88% a za grupu 65 i više godina ,korišćenje sajtova socijalnog umrežavanja je poraslo za 100% u istom vremenskom periodu.
Mladi ljudi i dalje dominiraju društvenim mrežama kao što je Facebook ali njihova upotreba je porasla samo za 13% u toku ispitivanog perioda. Stariji korisnici velikom brzinom sustižu mlade u korištenju socijalnog umrežavanja, mada ostaje da se vidi da li će se taj trend nastaviti i kako će se to odraziti na ostala dešavanja na mreži.
Starije osobe koji koriste usluge poput Twitter-a ili Facebook-a još uvek spadaju u manjinu u poređenju sa ostalim korisnicima. Pew je podneo izveštaj pre 10 meseci u kom se navodi da 19% svih korisnika Interneta koristi ažuriranja statusa ali da samo jedan od deset korisnika Interneta stariji od 50 godina koristi ažuriranje statusa ili pročita one koje su drugi napisali. To je mnogo više nego što je nekada bilo ali to je još uvek mala grupa, posebno kada se uzme u obzir činjenica da Pew koristi brojke koje se odnose na ljude za koje se može reći da su na Internetu. Mnogi ljudi u toj starosnoj grupi nemaju interesovanja prema dešavanima na Internetu, uopšte.
Prema izveštaju, e-mail poruke i dalje dominiraju interpersonalnom komunikacijom za starije od 50 godina.
Amerikanci troše 25,3 milijarde dolara na video igrice
Studija o potrošnji istraživačke firme Newzoo pokazuje procentualnu dolarsku potrošnju korisnika na video igre po zemljama.
Prema podacima iz 2009 godine, Amerikanci su potrošili 25,3 milijardi dolara na igrice od kojih je oko 40 odsto otišlo na korištene, mobilne ili online igrice.
Newzoo-a tvrdi da je 46 odsto tog budžeta otišao na korišćene igrice, online modele koji uključuju pretplatu, virtuelnu valutu, mikrotransakcije i digitalne distribucije a preostali 54 odsto pripada prodaji novih igrica u maloprodaji.
U svakom slučaju, studija pokazuje da su SAD imale 183,5 miliona igrača u 2009 godini koji su potrošili 25.3 milijardi dolara od kojih se največa potrošnja odnosi na igrice za konzole. Biće veoma interesantno videti da li će se procenat promeniti u 2010 godini s obzirom da sve više igrača ulaze na tržište igrica preko Facebook-a i ostalih socijalnih platformi.