Online Tržište

Nemački Bundestag usvojio je kontroverzni predlog zakona o zaštiti online autorskih prava koji izdavačima daje ekskluzivno pravo komercijalnog korišćenja njihovih publikacija na Internetu.

Sa zakonom se žele zaštiti izdavači protiv sistematskog pristupa zaštićenom sadržaju od strane pretraživača i usluga kao što su agregatori vesti. Ovaj predlog zakona u Nemačkom Bundestagu usvojen se sa 293 glasa za 243 protiv i tri uzdržana. Za stupanje na snagu još mu je potrebna saglasnost Njemačkog gornjeg doma, Bundesrata.

Predlog zakona u početku je imao za cilj da spreči pretraživače poput Google-a da objavljuju naslove i delove novinskih članaka bez saglasnosti izdavača, omogućavajući ima samo da objavljuju odlomke vesti sa dozvolom ili plaćenom licencom od izdavača. Međutim, predlog zakona je prošle sedmice promenjen od strane zakonodavnog odbora, pa ostaje pomalo nejasno kakav će to uticaj imati na konačnu verziju zakona.

Naravno, Google se žestoko protivi donošenju jednog ovakvog zakona, kritikovao je predlog zakona i njegovu promenu jer nije dovoljno jasna. Iznenađujuće je to što je nakon glasanja kompanija saopštila da je ovo pozitivan razvoj za njih.

Rezultat današnjeg glasanja je sprečeno usvajanje zakon o zaštiti online autorskih prava u njegovom najštetnijem obliku. Međutim, najbolji ishod za Nemačku ne bi bilo usvajanje i stupanje na snagu jednog ovakvog zakona jer je on pretnja inovaciji, posebno za startupe,

navodi se u saopštenju kompanije Google.

Nakon što je Google postigao sporazum sa Francuskim izdavačima vezano za isti problem, Nemački izdavači novina i časopisa tada su burno reagovali saopštivši da oni neće pristati na sličan dogovor sa kojim se reševa pitanje gubitka prihoda zbog objavljivanja ​​delova novinskih članaka ​​u rezultatima Google pretraživanja.

Nemački izdavači su juče nakon glasanja izdali saopšetnje u kom se izražava zadovoljstvo što je predlog zakona prošao Bundestag.

Ranije ovog tjedna, Copyright Alert System (CAS), poznatiji kao "Six Strikes", napokon je debitirao. Radi se o sustavu “šest upozorenja” koji ima za cilj da obuzda ilegalni download u SAD-u. Svi oni koji budu kršili pravila o zaštiti autorskih prava primit će niz eskalirajućih upozorenja koja u konačnici mogu dovesti do određenih mjera koje će biti preduzete protiv njih.

Novi sustav je financiran od grupe poznate kao Centar za informacije o autorskim pravima (CCI), koji se sastoji od pet velikih američkih ISP, filmske i muzičke asocijacije. Na sustavu se radi veće godinama i on bi trebao donijeti značajnu promjene u pravilima kršenja autorskih prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prva dva upozorenja skrenuće pažnju korisniku da krši pravila o autorskim pravima te ga uputiti na legitimne izvore tog sadržaja. Druga dva upozorenja su "upozorenja priznanja" sa kojima se od korisnika zahtijeva da potvrdi primitak poruke prije nego što ponovo mogu ponovno početi pretraživati internet, dok posljednja dva upozorenja mogu uključivati ​​stvari kao što su privremena zabrana proporcionalnosti protoka Interneta, blokiranje pristupa određenim Web stranicama ili upozorenje o potencijalnim pravnim akcijama koje protiv njih može pokrenuti vlasnik sadržaja.

Treba napomenuti da će se ova upozorenja pojavljivati samo podskupini korisnika, odnosno onim koji sadržaj dijele putem BitTorrent-a. Milijuni korisnika usluga za dijeljenje i streaming sadržaja neće biti pogođeni uvođenjem ovog sustava upozorenja.

Ispod je CCI video koji objašnjava proces šest upozorenja.

Njemački parlament danas raspravlja o kontroverznom zakonu o online autorskim pravima koji bi portalima koji objavljuju vijesti pružio mogućnost da tražilicama poput Google-a naplaćuju za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka.

Prošli mjesec na ovu temu oglasila se i Francuska Vlada koja smatra da je nepravedno da Google zarađuje od oglašavanja u pretraživanju vijesti (vijesti iz Francuske), te predlaže da Google počne da plaća za povlasticu povezivanja sa Francuskim portalima koji objavljuju vijesti.

Njemački parlament će raspravljati o nacrtu zakona koji predlaže da izdavači mogu naplatiti tražilicama za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka, ili im eventualno omogućiti da tuže tražilice zbog kršenja autorskih prava. Zakon je predložila Federacije Njemačkih Novinskih Izdavača (BDZV), koji tvrdi da su tražilice pirati koji objavljuju sadržaj bez traženja njihovog pristanka, i bez dijeljenja prihoda sa izdavačima.

Početkom tjedna, Google je započeo online kampanju protiv ovog zakona, koji je podržan od strane Njemačke vlade u kolovozu. Google je pozvao Nijemce na podrže protest protiv zakona koji može “značajno poremetiti” način na koji ljudi pretražuju i pronalaze informacije na Internetu.

Stranica na kojoj je objavljena kampanja imala je više od 500.000 posjetitelja, a više od 25.000 ljudi potpisalo je online peticiju protiv zakona. Treba reči da je Mozilla javno podržala Google ali to je bilo očekivano s obzirom da gotova sva njena online zarada dolazi od partnerstva sa Google-om.

Google je kritiziran zbog svoje kampanje protiv zakona.

Kompanija Google očito pokušava iskoristiti svoje korisnike za lobiranje pod izgovorom tzv projekta za slobodu Interneta, To je izvanredan proces, da kompanija koristi javnost za svoje ekonomske interese. Ponašanje Google-a ne pridonosi činjeničnom vaganju argumenata. Sa ovim zakonom želimo postići da u našoj zemlji kvalitetno novinarstvo ima uravnoteženo natjecanje i na Internetu,

priopćili su Günter Krings i Ansgar Heveling, političari CDU i CSU konzervativnih stranaka, koji zajedno čine najveći blok u Njemačkom parlamentu.

Biti će vrlo interesantno vidjeti kako će se Njemački parlament odrediti po ovom pitanju. S obzirom da je i Francuska također za regulisanje ovog pitanja velika je vjerojatnoća da će ih i ostale države članice EU pratiti u njihovim zakonskim rješenjima.

Koje je vaše mišljenje, treba li Google da plaća izdavačima?

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Nizozemska je jučer usvojila ključni Zakona kojim se štiti otvorenost i sigurnost Internet u Nizozemskoj. Ovo je prva zemlja u Europi koja je implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon. Usvojene odredbe štitit će korisnike od isključenja i prisluškivanja od strane provajdera. Pokret za digitalna prava Bits of Freedom poziva i druge zemlje EU ali i svih ostalih u svijetu da da slijede primjer Nizozemske.

Zakon o neutralnosti Interneta zabranjuje Internet provajderima da ometaju web promet svojih korisnika. Zakon dopušta upravljanje prometom u slučajevima kada dođe do zagušenja i kada je sigurnost mreže ugrožena, i sve poduzete mjere moraju služiti interesima Internet korisnika.

U ovaj Zakon su uključene i odredbe protiv prisluškivanja korisnika koje treba da ograniče Internet provajdere da ne koriste tehnologije prisluškivanja kao što je duboka inspekcija paketa (DPI). Provajderi to mogu raditi samo pod određenim okolnostima, ili uz izričit pristanak korisnika. Također, korisnik ima mogućnost da svoj pristanak povuče u bilo koje vrijeme. Korištenje DPI privuklo je veliku pažnju kada je Nizozemska telekom kompanija KPN priznala da je analizirala promet svojih korisnika kako bi prikupila podataka o korištenju određenih aplikacija. Zakon omogućuje prisluškivanje samo uz Sudski nalog.

Treba naglasiti da ovaj Zakon sadrži i odredbu koja osigurava da Internet provajderi mogu isključiti svoje korisnike samo u vrlo ograničenom skupu okolnosti.

Pristup Internetu je veoma važan za funkcioniranje u informacijskom društvu, a provajderi trenutno mogu na temelju svojih uvjeta i odredbi korištenja da isključe svoje korisnike pozivajući se na jako veliki broj razloga. Odredba ovog Zakona omogućuje isključenje korisnika samo u slučaju prijevare ili ako korisnik ne plaćaju svoje račune.

Nizozemski pokret za digitalna prava, Bits of Freedom, smatra da je ovo povijesni trenutak za Internet slobode u Nizozemskoj i pozive i druge zemlje da slijede primjer Nizozemske.

Treba reći da su ove odredbe dio implementacije Europskih telekomunikacijskih pravila.

Bijela Kuća pozvala je Internet kompanije na jačanje zaštite privatnosti potrošača.

Do ovog poziva je došlo nakon sve izraženije zabrinutosti da se informacija dobivene praćenjem ponašanja korisnika na Web-u daju oglašivačima.

Državni odvjetnici u 36 Američkih Država nedavno su poslale pismo zabrinutosti oko Google-ove promene privatnosti koja predviđa da osobne podatke korisnika mogu da dele sve njegove usluge.

Govoreći da Američki potrošači ne mogu više čekati bolja pravila o privatnosti, Američki Predsjednik Barack Obama i njegova administracija uzeli su aktivno učešće u rješavanju ovoga problema. Bijela Kuća je najavila i prvi korak a to je završetak industrijskog sporazuma o “Do Not Track” tehnologiji koji se fokusira na pravila ponašanja u web oglašavanju.

Plan rješavanja problema privatnosti također uključuje “Consumer Privacy Bill of Rights”, koji je skup načela kojima je cilj usmjeravanje kompanija kako da koriste osobne podatke korisnika, i korake koji trebaju da uključe ove principe u savezne propise.

“Do Not Track” sporazum je prvi korak u pravcu rješavanja problema i već je potpisan od strane grupe Web oglašivača kao i vodećih Internet kompanija, uključujući Google, Yahoo, Microsoft i AOL. Ovaj sporazum treba da dovede do toga da “Do Not Track” značajka bude usvojena i integrirana u svim web preglednicima. To će omogućiti potrošačima da mogu da isključe opciju da njihovo ponašanje na Webu bude praćeno u cilju marketinga, blokiranjem Cookies oglašivača i sprečavanjem ostalih načina praćenja i prikupljanja informacija o online ponašanju korisnika.

Prema navodima Bijele Kuće, kompanije koje su “dobrovoljno” potpisale sporazum upravljaju sa skoro 90 posto “behavior” oglašavanja. Sada je na Federal Trade Commission da radi na nadzoru i provedbi odredbi sporazuma.

“Consumer Privacy Bill of Rights” sadrži sedam načela:

1. Individualna kontrola: Potrošači imaju pravo nad kontrolom osobnih podataka koje razne organizacije prikupljaju od njih a isto tako imaju pravo da znaju za što se oni koriste.
2. Transparentnost: Potrošači imaju pravo na lako razumljive informacije koje se tiču privatnosti i sigurnosti.
3. Poštivanje za kontekst: Potrošači imaju pravo očekivati ​​da će organizacije prikupljati, koristiti i otkrivati ​​osobne podatke na način koji je u skladu sa kontekstom u kojem su im potrošači pružili te podatke.
4. Sigurnost: Potrošači imaju pravo na sigurno i odgovorno postupanje sa njihovim osobnim podacima.
5. Pristup i točnost: Potrošači imaju pravo pristupa i ispravljanja osobnih podataka na način koji odgovara osjetljivosti podataka i riziku od negativnih posljedica za potrošače, ako su podaci netočni.
6. Usmjereno prikupljanje podataka: Potrošači imaju pravo na to da se njihovi osobni podaci koje kompanije prikupljaju i zadržavaju prikupljaju u određenim granicama (nisu svi podaci neophodni)
7. Odgovornost: Potrošači imaju pravo da na odgovornost onih koji upravljaju njihovim osobnim podacima. Kompanije trebaju da osiguraju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se pridržavaju “Consumer Privacy Bill of Rights.

Ovo učešće i napori Američke administracije bi trebali pomoći da se Američki propisi o zaštiti privatnosti što je moguće više usklade sa onima u Europskoj Uniji i drugim međunarodnim partnerima. Predstavnici EU i drugih međunarodnih partnera očekuje da će zajedno sa ostalim zainteresiranim stranama sudjelovati u raspravama koje se budu vodile oko načina ugradnje ovih načela u praksu.

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Europska Komisija priprema veliku reformu u Direktivi o Zaštiti Podataka, koja će se usredotočiti na način na koji se strane kompanije odnose prema podacima Europskih potrošača.

U zajedničkom priopćenju Europski povjerenik za pravosuđe Viviane Reding i Njemački savezni ministar za zaštitu potrošača Ilse Aigner su naglasili potrebu da podaci Europskih potrošača budu zaštićeni neovisno o zemlji u kojoj poslovanja obrađuju te podatke.

Promjene postojećeg zakonodavstva će biti predložena do kraja lipnja 2012 godine, a očekuje se da će imati izravan utjecaj na sve pružatelje Cloud usluga i društvene mreže koje djeluju unutar Europske Unije.

Izjava sugerira da će ova reforma zakrpiti rupu u Direktivi o Zaštiti Podataka EU koja je uočena nakon sporazuma EU i SAD. Naime, EU i SAD imaju tzv “sigurnu luku”, sporazum koji omogućava Američkim kompanijama prijenos podataka iz podružnica u EU sve dok poštivaju nekoliko načela zaštite privatnosti u koje spada i obavještavanje pojedinaca o tome kako se njihovi podaci koriste i davanje pristupa za njihove ispravke ili brisanje. Međutim, Američki zakon za zaštitu podataka, Patriot Act, tjera Američke kompanije da pružaju informacije koje su pohranjene na njihovim inozemnim poslužiteljima obavještajnim agencijama i agencijama za provedbu zakona, ako one to smatraju relevantnim za istragu u borbi protiv terorizma.

Tu je i nastao problem jer mnogi smatraju da je to direktno kršenje postojećih Europskih zakona o zaštiti podataka.

Mnogi Europski parlamentarci su mišljenja da Europska Komisija trebao da djeluje odmah i da kaže kompanijama da se one moraju ponašati u skladu sa Europskim zakonom, a također i razgovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i rješi pitanje nadležnosti nad ovom materijom.

Društvene mreže kao što su Facebook, koji su prisutne u EU, također će biti pod utjecajem reforme o zaštiti podataka jer bi kopanije trebalo da traže izričiti pristanak europskih građana prije korištenja njihovih osobnih podataka uz to da bi oni trebali imati i kontrolu nad svojim podacima.

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.