Online Tržište

Zynga, tvorac popularne online igre FarmVille ipak se sprema da uskoro izađe na burzu. Zynga očekuje oko milijardu dolara od inicijalne javne ponude, što bi mogao biti najveći izlazak na burzu ove godine. Iznos novca koji Zynga očekuje od IPO vjerojatno će se promijeniti nakon šro bankari odrede koliko dionica treba prodati i po kojoj cijeni. Taj proces obično traje tri do četiri mjeseca.

Kompaniju Zynga osnovao je 2007 godine Mark Pincus, a svoj prvi uspjeh kompanije je doživjela sa igrom Texas HoldEm Poker na Facebooku. CityVille, Empires & Allies, FarmVille i Mafia Wars su četiri najpopularnije aplikacije na Facebook-u. Kompanija ima 2.300 zaposlenih.

Zynga očekuje da će privući mnogo veći interes nego što je to bio slučaj sa izlaskom na burzu profesionalne društvene mreže LinkedIn, koja je u prvom danu udvostručila svoju vrijednost na 9 milijardi dolara, jer su njene igre postale kulturni fenomen. Oko 230 milijuna ljudi mjesečno igra zarazna Zynga igre kao što su FarmVille, CityVille i Texas HoldEm Poker. Fantastičan je podatak da 60 milijuna korisnika svakodnevno igra Zynga igre. Usporedbe radi, LinkedIn ima nešto više od 100 milijuna članova.

Zynga većinu svojih prihoda ostvaruje naplaćujući mali iznos za kupnju virtualnih stvari u igrama. Kompanija navodi da se njene igre poput FarmVille, CityVille i ostalih, igraju u 166 zemalja, i da se svake sekunde proda čak 38.000 virtualnih stvari.

Prihodi kompanije u prošloj godini iznosili su 597 milijuna dolara, što je ogroman porast u odnosu na godinu dana ranije kada je prihod bio  121.5 milijun, dok je samo u prvih tri mjeseca 2011 godine Zynga imala prihode od 235.4 milijuna dolara. Ovi prihodi su rezultat uspostavljenog partnersva s tvrtkama kao što je Netflix koji se oglašavaju u njenim igrama. Zarada kompanije Zynga u 2010 godini bila je 90.6 miliona dolara.

Inženjerski tim kompanije IBM objavio je da je razvio novi tip PCM memorije (phase change memory) koja pamti nekoliko bitova po ćeliji i koja u poređenju sa aktuelnom flash memorijom omogućava 100 puta brže čitanje i zapisivanje. PCM memorije su do sada mogle pamtiti samo jedan bit po memorijskoj ćeliji, tako da je rešenje IBM tima  izuzetan napredak u ovoj tehnologiji.

Takođe, u poređenju sa 25-nanometarskom MLC NAND, koja ima oko 3.000 ciklusa zapisivanja, nova PCM memorija omogućava minimalno 10 miliona ciklusa zapisivanja podataka. Prototip čipa rađen je u 90-nanometarskoj CMOS tehnologiji i ima latenciju zapisivanja podataka od 10 mikrosekundi.

Prema navodima iz kompanije IBM, ova memorija je bazirana na posebnoj leguri koja se uz pomoć kontrolisnih snopova elektriciteta može prebacivati iz jedne faze u drugu.

Ova IBM-ova memorija sledeće generacije trebala bi se početi koristiti od 2016 godine a moći će se koristiti u svim uređajima, od mobilnih telefona do servera.

Naučiti novi programski jezik

Učenjem novih programskih jezika uvidjet ćete nove načine razmišljanja, pogotovo ako novi jezik koristi paradigme koje do tada niste upoznali. Novi način razmišljanja koji naučite može primijeniti na jezike koje već znate, a možda čak i poželite početi koristiti novi jezik za ozbiljne projekte.

Veliko iskustvo i znanje možete steći sa kvalitetnim jezicima poput Forth, PostScript, Factor, Haskell, Prolog ili Erlang.

Čitanje kvalitetnih knjiga

Veoma mnogo se može naučiti iz knjiga. Iako je praksa važna, čitajući neku od stvarno dobrih i izazovnih knjiga za programiranje može biti odličan trening za vaše razmišljanje. U takve knjige spadaju na primjer: “Art of Computer Programming“, „Structure and Interpretation of Computer Programs (SICP)“, ili pak „A Discipline of Programming“.

Naravno, možete početi i sa manje zahjevnim knjigama, ali svakako treba da izbjegnete knjige poput “for Dummies”, ili one koje vas uče nešto “u roku od 24 sata” ili “za 21 dan”, jer od takvih knjiga ćete dobiti vrlo malo u smislu poboljšanja vještine programiranja.

Pridružite se open source projektu

Prednosti ulaska u open source projekt su da ćete raditi s drugima, što je dobra stvar u slučaju da ste ranije radili samostalne projekte, a takođe ćete morati istraživati i naučiti da razumjete nepoznatu bazu koda, što može predstavljati veliki izazov.

Razne projekte možete pronaći na sajtovima kao što GitHub, SourceForge, gitorious, BitBucket ili Ohloh./p>

Riješavanje programerskih problema

Postoje mnogi programirski problemi čijim riješavanjem stičete dodatno iskustvo i rutinu. Matematički problemi mogu se naći na Project Euler, koji je vjerojatno najpopularniji sajt ovoga tipa.

Probleme u programiranju koje ostali programeri pokušavaju riješiti možete pronaći na codegolf.stackexchange.com.

Ovako nešto vam može pomoći da naučite mnoge posebne značajki jezika, a takođe i da razmišljate kreativnije o kodiranju nego ranije.

Pogledaj kompletan post »

Crvi, DoS napadi i spam, jednostavno više nisu isplativi kao što su bili do prije godinu dana. To je zaključak kompanije Cisco Systems nakon dubljeg uvida u ilegalno tržište prevara i spamera.

Prošla godine je bila prekretnica u ratu protiv masovnih prijevara. Cisco procjenjuje da će online zarada od masovnih napada i prijevara u ovoj godini iznositi oko 300 milijuna dolara što je ogroman pad u odnosu na zaradu od milijardu dolara koliko su ovi kriminalci imali 2009 i 2010 godine.

Postoje dva razloga za ovaj pad u zaradi, prvi je taj da je policija pojačala svoje napore protiv online prevaranata, a drugi je taj što je u posljednje vrijeme veliki broj botnet-a zatvoreno.

Samo u posljednjih godinu dana samo, zajednički međunarodni napori su rezultirali neutraliziranjem ili uklonjanjem nekih od najgorih svjetskih botneta: Conficker, Waledac, Pushdo i Rustock.

Do prije godinu dana spameri su slali oko 300 milijardi poruka dnevno a u posljenjih nekoliko mjesecitaj broj se drastično smanjio i iznosi oko 40 milijardi poruka dnevno.

Ovo ne znači da su online prevare i prevaranti na putu za prošlost već da se otvaraju i neki drugi frontovi poput ciljanih napada, kao što je “spearphishing”. Ukupan broj ciljanih napada se utrostručio u proteklih godinu dana i oni sada koštaju organizacije oko 1,3 milijarda dolara godišnje, navodi kompanija Cisco.

Prema najnovijim navodima, LivingSocial je ušao u razgovore sa bankarima oko javne trgovine dionicama kompanije a procenjena vrednost bi se kretala negde između 10 i 15 milijardi dolara.

LivingSocial je svoj život počeo kao Facebook aplikacija, ali je na kraju prerastao u veoma uspešan klon sajta za grupnu kupovinu, Groupon.

Groupon takođe planira da uskoro izađe u javnost sa svojim dionicama a prema navodima od inicijalne javne ponude očekuje da podigne 750 miliona dolara. Takođe, očekuje se da će ukupna vrednost biti negde oko 30 milijardi dolara.

Amazon je investirao 175 miliona dolara u LivingSocial u decembru 2010 godine a u aprilu je LivingSocial objavio da očekuje milijardu dolara prihoda u ovoj godini.

Groupon i LivingSocial se u poslednje vreme suočavaju sa veoma velikom konkurencijom kao što su Google i Facebook. Ova konkurencija rezultira da obe kompanije sve teže stiču nove e-mail pretplatnike a takođe ih tera da nude još bolje ponude za lokalne trgovce. Zbog toga mnogi poznavaoci tržišta smatraju da je ovo pravi trenutak za obe kompanije da izađu na berzu i iskoriste najbolji trenutak za postizanje najviše cene.

Web stranice koje prodaju Facebook fan-ove od vas traže da jednostavno unesite URL adresu, navedete koliko fan-ova želite i unosete vaše PayPal informacije. Nekoliko tjedana kasnije, imate nekoliko tisuća potpuno novih fan-ova!

Koliko god se ovo činilo potpuno legalno ipak realnost je malo drugačija jer svaki sajt koji prodaje fan-ove u stvari prodaje lažne fan-ove. Ove usluge obično imaju problema s PayPal računima, a često su im i suspendirani. Neki sajtovi koji prodaju Facebook fanove traže i plaćanje unaprijed, a zatim vam se nikada više ne jave.

Ovde se ne radi o socijal-medijskim marketing agencijama koje upravljaju fan stranicama ili oglasnim kampanjama, već o sajtovima koji prodaju zajamčen broj navodno stvarnih i ciljanih fanova za fiksnu cijenu.

Većina sajtova koji prodaju Facebook fan-ove su u stvari samo posrednici koji prikupljene narudžbe šalju kompanijama u Indiji, Pakistanu i Singapuru, koje uz pomoć spammy, haker taktika obezbjeđuju “100 posto stvarne i ciljane” fan-ove.

U većini slučajeva ispostavilo se da su to skoro sve lažni profili sa sam nekoliko pravih ljudi. Evo primjer kako izgledaju lažni fan-ovi, sa fotografijama koje je vrlo lako pronaći online i sa vrlo čudnim imenima.

Postavlja se pitanje, zašto kupovati fan-ove, zar je baš toliko teško prikupiti fan-ove na svoju stranicu. Sve dok imate proizvod ili uslugu koja daje određenu vrijednost ljudima, ljudi će, naravno, Like vašu stranicu. Vi samo trebate znati kako koristiti alate koje vam Facebook pruža i koji vam pomažu da ljudi saznaju za vas. Neki od načina da to učinite su:

• Facebook oglasi
• Natjecanja i pokloni
• Popust samo za fan-ove
• Postovanje kvalitetnog sadržaja
• Korištenje viralnih aplikacija
• Traženje od svojih fan-ova da svojim prijateljima pričaju o vama
• Promicanje fan stranice

Sa ovih nekoliko stvari vi dobivate veliki broj ljudi koji stvarno Like vaše poslovanje i želi da koristi vaše proizvode i usluge. S druge strane vi možete kupiti Facebook fanove, desetine tisuća njih, ali trebate biti svjesni da vam to neće donijeti ništa dobro, od njih ne treba da očekujete da možete nešto zaraditi jer oni u stvrnosti i ne postoje.

Francuske kompanija 1plusV podnela je tužbu Sudu u Parizu protiv kompanije Google u kojoj traži odštetu od 421 miliona dolara.

Kompanija 1plusV tvrdi da je Google njene sajtove stavio na “crnu listu” i tako prouzrokovao ogroman pad u prometu u periodu od nekoliko godina, što je rezultiralo “nepopravljivom” štetom po kompaniju.

Između 2007 i 2010 godine, 30 vertikalnih pretraživača koje je kreirala kompanija 1plusV stavljeni su na “crnu listu”. Nekoliko pretraivača je nedavno stavljeno na “belu listu”, tj. opet su indeksirani od strane Google robota (bez bilo kakve promene sadržaja niti objašnjenje), ali nenadoknadiva šteta je već učinjena,

navodi se u izjavi kompanije 1plusV.

Pored toga, kompanija navodi da se Google-ovo antikonkurentsko ili “nemoralno” ponašanje ogleda u manipulaciji sa rezultatima pretrage u kojima je Google preferirao svoje vlastite servise stavljajući ih na prvu stranicu rezultata.

Dok Bing i Yahoo imaju oko 30 odsto tržišta pretrage u SAD-u, U Evropi je stanje drugačije jer Google u nekim zemljama Evrope kontroliše i do 90 procenata tržišta pretrage, tako da se sajtovi suočavaju sa velikim problemom ako ih Google ne rangira jer su alternativni načini skoro zanemarivi.

.

Prije nekoliko tjedana predstavljen je Google +1 gumb, a sada taj gumb uz pregršt novih značajki dobiva pravo značenje. Sada je Google predstavio novu uslugu kojom pokušava da preuzme dio tržišta u prostoru društvenog umrežavanja u kome je Facebook trenutno neprikosnoven.

Usluga pod nazivom Google+, temelji se na “krugovima” koji omogućuju korisnicima da grupiraju prijatelje unutar određenih kategorija. Svatko od nas ima neke svoje prioritete i ljude sa kojima se druži i sa kojima dijeli neki sadržaj. Pomoću “krugovima”, sami određujete i grupirate ljude pa tako određeni sadržaj dijelite sa određenom grupom ljudi, baš kao u stvarnom životu.

Google+ sadrži i funkciju nazvanu Hangouts putem koje možemo pronaći druge osobe na Internetu i uključiti se s njima u video komunikaciju. Kako bi vaši prijatelji doznali da ste na chatu, možete ih obavijestiti na svojem news feedu.

Funkcija Instant Upload omogućuje brzo postavljanje svih fotografija i video zapisa iz mobilnog telefona na profil, i to sa samo jednim klikom, a kasnije se može odrediti koji sadržaj sa kim želimo dijeliti.

Tu je i funkcija Sparks koja omogućuje korisnicima da postave svoje interese i koja traži video zapise i članke za koje misli da će vam se svidjeti, a koje možete pogledati, čitati ili dijeliti kasnije.

Google je naučio mnogo iz bolnog Buzz iskustva, po pitanju privatnosti i cjelokupnog iskustva proizvoda. Ovo je definitivno bolji proizvod od Buzz-a koji je dobro riješio i mnoge nedostatke Facebooka. Google+ usluga trenutno se još uvijek nalazi u testnoj fazi ali nema sumnje da je ovo Google-ov najbolji pokušaj do sada da ugrozi dominaciju Facebooka u prostoru društvenog umrežavnja. Više informacija može se pronaći na službenim stranicama i Google blogu.

Prvo su se pojavile glasine da nekadašni gigant društvenog umrežavanja, MySpace, ponovo otpušta veliki broj svojih radnika a sada i da je dogovor o prodaji na pomolu.

Jutros su se pojavile glasine da MySpace do kraja sedmice treba da otpusti 150 ljudi što je veliki broj pogotovo kada se uzme u obzir da sada ima 400 zaposlenih. Ovo je drugo veliko otpuštanje u ovoj godini. U januaru je MySpace sproveo “organizaciono restrukturiranje” koje je dovelo do smanjenja broja zaposlenih za čak 47 odsto.

MySpace je nekada bio vodeći sajt za društveno umrežavanje ali nakon pojavljivanja Facebook-a, krenulo je propadanje. MySpace je redizajnirao svoj sajt okrećući se pop kulturi i mlađim korisnicima što je rezultiralo, prema sopstvenim navodima, sa kreiranjem 3,3 miliona novih profila i porastom mobilnih korisnika za 4 odsto, tj. na 22 miliona. Takođe, prema njihovim navodima sajt trenutno ima 100 miliona korisnika širom sveta.

Međutim, stvari se ne odvijaju povoljno za MySpace, tako da je njen vlasnik News Corp. još u aprilu unajmio investicione banke da prodaju kompaniju. Prema nekim navodima, Newes Corp. je insistirao na minimalnoj ceni od 100 miliona dolara za MySpace. Podsećanja radi, News Corp. je 2005 godine kupio MySpace za 580 miliona dolara.

Sada je najnovija vest ta da News Corp. ipak prodaje MySpace i to po ceni između 20 i 30 miliona dolara. Kao potencijalni kupci spominju se dva imena, Specific Media, velika mreža za oglašavanje, i Golden Gate Capital, privatna firma sa oko 9 milijardi dolara kapitala kojeg uglavnom ulaže u kompanije ali nikada do sad u Internet kompanija.

Takođe se navodi da će obe kompanije usmeriti MySpace u prostor muzike, iako nije nepoznato koja muzička prava sajt ima i koja bi prešla na novog vlasnika.

Prema najnovijim informacijama, News Corp. očekuje da će se posao završiti do četvrtka.

George Hotz, na Internetu poznat kao “GeoHot”, sada radi za Facebook, potvrdila je najpopularnija društvena mreža. GeoHot je poznat kao netko tko posjeduje izuzetne hakerske vještine za iPhone i Sony PlayStation 3. Zbog upada u PlayStation 3 kompanija Sony ga je tužila, a u travnju je došlo do nagodbe u kojoj je George Hotz pristao da u buduće više neće objavljivati kod.

Sljedeći mjesec, Hotz je angažiran od strane Facebook-a.

Navodno je GeoHot još u svibnju počeo raditi za Facebook kao softverski inženjer. Glasnogovornik kompanije Facebook potvrdio je angažiranje George Hotz-a ali ne i pojedinosti vezane za njegov položaj ili dužnosti.

Iako Facebook još uvijek ne želi da pojasni koju ulogu u kompaniji ima George Hotz-a ipak, mnogi nagađaju da se najvjerojatnije radi o tome da se on, sa svojim znanjem i vještinama, uključi u Facebook poslove vezane za mobilne uređaje a posebno posebno se to odnosi na nadolazeću iPad aplikaciju. Početkom mjeseca je objavljeno da Facebook iPad aplikacija, koja je u razvoju gotovo godinu dana, trba da se pojavi za nekoliko tjedana.