Online Tržište

WikiLeaks već pet dana ne funkcioniše zbog posljedica velikog DDoS napada na ovaj Web sajt. Ovo nije prvi put da je WikiLeaks meta DDoS napada. Web sajt je bio oboren četiri dana u svibnju zbog istog tipa napada.

Skupina pod nazivom AntiLeaks preuzela je odgovornost za ovo posljednje obaranje WikiLeaks sajta. Ova skupina koja sebe identificira kao "mlade građane Sjedinjenih Američkih Država" izdala je priopćenje u kom se navodi sljedeće:

Assange (Julian Assange osnivač WikiLeaks-a) je vođa nove vrste terorista. Mi ovo radimo u znak našeg protesta protiv njegovog pokušaja da bjegom u Ekvador pobjegne od pravde. To bi bio katalizator za mnogo druge poput njega, da dođu na njegovo mjesto i nastave tamo gdje je on stao. Mi nećemo prestati sa napadima a ni oni nas neće zaustaviti.

Kontroverzni sajt WikiLeaks je mnogo puta do sada objavljivao tajne podatke koji su izazivali javno mjenje na reakciju a Vlade mnogih država u vrlo neprijatne situacije. Najviše prašine se podiglo kada je WikiLeaks objavio tajne diplomatske depeše Američkog State Departmenta koje su uključivale i niz neugodnih tajnih informacija koje Američka Vlada nikako nije željela da budu otkrivene. Sve je rezultiralo hapšenjem Julian Assange i sudskim postupkom u Engleskoj. 

Nedavno je WikiLeaks objavio e-mailove iz sigurnose kompanije Stratfor koje je navodno dobio od skupine koja je hakirala ovu kompaniju. E-mail-ovi, s predpostavkom da su pravi, pokazuju rasističke interne nadimke za razne osobe i skupine, kao što su "Hizzies" za pripadnike Hezbolaha ili "Adogg " za Iranskog predsjednik Mahmoud Ahmadinejad.

U srpnju je WikiLeaks na svojim stranicama objavio “Syria Files”. Radi se o velikom broju e-mail-ova Vlade SAD-a koji pokazuju "unutarnji ustroj Sirijske Vlade."

Demonoid, jedan od najvećih BitTorrent i tracker sajtova zvanično je ugašen od strane Ukrajinske policije u jednoj od najvećih akcija protiv BitTorrent sajtova u poslednje vreme. Prema trenutnim informacijama, Ukrajinska policija posetila je ColoCall, najveći centar podataka u Ukrajini koji poslednjih nekoliko godina hostuje Demonoid, i primorala ih da im ustupe sve podatke koje je koristio Demonoid a potom i da prekinu da pružaju uslugu ovom sajtu.

Pre ovog gašenja, Demonoid je bio nedostupan više od nedelju dana a mnogi su već tada smatrali da je ugašen, ipak ispostavilo se da je Demonoid srušen u velikom DDoS napadu. Administrator Demonoid sajta pre nekoliko dana potvrdio je da je sajt oboren velikim DDoS napadom ali da će nakon nekog vremena opet biti operativan. Nažalost, lokalne vlasti će ovaj kratak prekid u radu Demonoid sajta ipak učiniti trajnim.

Sam tajming akcije gašenja Demonoid-a dosta je zanimljiv, i to prvenstveno zbog nedavnih političkih događanja. Naime, ovo se poklopilo sa prvom zvaničnom posetom novoimenovanog potpredsednika Vlade Ukrajine, Valeriy Khoroshkovsky, Sjedinjenim Američkim Državama. Zanimljivo, je da će tema razgovora biti međunarodno kršenje autorskih prava!

Poseta potpredsednika Vlade dolazi nakon što je Ukrajina navodno dala čvrsto obećanje da će pojačati svoje aktivnosti po pitanju zaštite autorskih prava. Imajući sve ove događaje u vidu, već se razvila teorija da je gašenje popularnog BitTorent sajta Demonoid, zapravo Ukrajinski "poklon" SAD-u, koji treba da pokaže da su veoma ozbiljni po pitanju zaštite intelektualne svojine.

Njemački Sud donio je odluku da postojeća zabrana Samsung Galaxy Tab 7,7, kojom se spriječava prodaja ovog uređaja u Njemačkoj, treba biti proširena na cijelu Europsku Uniju. Ova zabrana ne odnosi se na Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji može da nastavi da se prodaje.

Samsung Galaxy Tab 7,7, manja verzija popularnog tableta, bio je zabranjen u Njemačkoj u rujnu 2011 godine. Viši regionalni Sud u Dusseldorfu danas je donio presudu kojom se potvrđuje ova zabrana te da ona treba biti proširena na svih 27 zemalja članica Europske Unije, na temelju činjenice da ovaj uređaj krši patentna prava koja su u vlasništvu kompanije Apple od 2004 godine.

Kompanija Samsung priopćila je da je veoma razočarana ovom sudskom odlukom, te je ponovila svoj stav da će štiti svoja prava vezana za intelektualno vlasništvo sa metodama koje uključuju pravne akcije.

S druge strane Apple nije uspjeo da zaustavi prodaju prodaju većeg i popularnijeg Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji je revidirana verzija Galaxy Tab 10,1, koji se također nalazi pod istragom u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, zbog navodnog kopiranja iPad dizajna.

Sud u Njemačkoj objavio je danas da su dizajnerske promjene na Galaxy Tab 10.1N vidljive i da one prave značajnu razliku u odnosu na prethodnu verziju, te da ranija Sudsku zabrana prodaju uređaja u Njemačkoj više ne vrijedi.

Ubrzo nakon objavljivanja ove presude, kompanija Apple zatražila je 2,5 milijardi dolara od kompanije Samsung za nanesenu štetu u SAD.

U današnjem podnesku, Apple tvrdi da se Samsung “nepravedno obogatio” kopiranjem Apple-ovog dizajna u iznosu od oko 2 milijarde dolara, te da je tako kompanija izgubila zaradu od oko 500 milijuna dolara.

“Kopiranjem Apple dizajna omogućilo je kompaniji Samsung da pretekne Apple i postane najveći proizvođača pametnih telefona na svijetu. Povredom Apple-ovog intelektualnog vlasništva, Samsung je zaradio milijarde dolara i uzrokovao da kompanija izgubiti stotine milijuna dolara,

navodi se u podnesku kompanije Apple.

Suma od 2,5 milijarde dolara je procijena kompanije Apple. Do 2 milijarde dolara kompanija Apple je došla računanjem svake pojedinične naknade za korištenje njegovih patenata:

• 2,02 dolara za “overscroll bounce” značajku,
• 3,10 dolara za “scrolling API”
• 2,02 dolara za “tap to zoom and navigate”,
• 24 dolara za svaki uređaj koji krši Apple-ov patentiran dizajn.

Prošlog tjedna Europski Parlament je velikom većinom odbacio kontraverzni ACTA sporazum i zadao težak udarac nadama onih koji su željeli da sa ovim sporazumom postave nove standarde vezane za provedbu prava na intelektualno vlasništvo. Europska Komisija, koja u ime Europske Unije pregovara kod trgovinskih sporazuma kakav je ACTA, obećala je da će pronaći izlaz iz ove situacije. Već ranije se zatražilo od Europskog Suda Pravde da donese mišljenje o ACTA kompatibilnosti sa temeljnim Europskim sloboda u nadi da bi povoljno mišljenje moglo omogućiti Europskom Parlamentu da ponovo razmatra ovo pitanje.

Iako je ovo traženje mišljenja od Suda privuklo veliku pažnju medija ipak se ispostavilo da Evropska Komisija ima tajnu alternativnu strategiju u kojoj Kanada igra ključnu ulogu. Prema dokumentima koji su nedavno procurili u javnost, Europaska Unija planira da iskoristi Kanadsko-Europski trgovinski sporazum (CETA), pregovori su u završnoj fazi, kao pozadinski mehanizam za provedbu odredbi ACTA sporazuma.

Ovi dokumenti pokazuju da je dio CETA (Canada – EU Trade Agreement) teksta koji se odnosi na provedbu prava na intelektualno vlasništvo gotovo identičan onom u ACTA sporazumu. Treba reći da je sličnost između ova dva sporazuma i ta da su se oba vodila iza zatovorenih vrata, daleko od očiju javnosti.

Strategija Europske Komisije očito je bila da se iskoriste trgovinski pregovori EU i Kanade i kroz novi sporazum provuku odredbe odbačenog ACTA sporazuma.

Procijene su da će se CETA sporazum naći pred Europskim Parlamentom tek za godinu dana a do tada sporazum mora proći uobičajene zakonske provjere i revizije teksta.

Još uvijek je prerano govoriti da je CETA novi ACTA. Komisija ima mogućnost da promijeni poglavlja sporazuma prije nego što on dođe pred Parlament. Lično smatram da je krajnje vrijeme za reformu provedbe prava na intelektualno vlasništvo. Mislim da trenutno imamo dobar zamah te se nadam vrlo konstruktivnoj i činjenicama potkrepljenoj raspravi,

priopćio je vodeći parlamentarac Marietje Schaake.

Evropski Parlament juče je odnio pobedu nad međunarodnim trgovinskim sporazumom protiv falisfikovanja (Anti-Counterfeit Trade Agreement) poznatijim po skraćenici ACTA. Pri glasanju u Evropskom Parlamentu, 478 parlamentaraca bilo je protiv ovog kontroverznog sporazuma, 165 je bilo uzdržano, dok je samo 39 glasalo za ACTA sporazum. Treba reći da je 22 od 27 Evropskih država članica EU stavilo svoj potpis na ACTA sporazum, ipak ovo glasanje će blokirati stupanje na snagu ACTA u tim državama, a verovatno će uticati i na njegovo usvajanje širom sveta.

Pristalice ACTA tvrde da je jedan ovakav sporazum potreban kako bi se stvorili međunarodni standardi koji bi štitili one koji stvaraju muziku, filmove, farmaceutske proizvode, modne proizvode i ostalo, od piraterije i krađe intelektualne svojine na globalnom nivou. S druge strane, protivnici ACTA sporazuma koji su svoje nezadovoljstvo iskazali na ulicama gradova širom Evrope, tvrde da ovako napisan sporazum krši ljudske slobode među kojima prvenstveno dovodi u pitanje slobodan pristup informacijama.

U proteklom periodu vodile su se mnoge polemike o tome šta tačno podrazumeva ACTA, velikim delom i zato što su ekonomski močnije svetske sile o samom sporazumu pregovarale bukvalno u tajnosti.

Sporazum nije trebao donijeti nikakve značajne promene u Američkom ili Evropskom Zakonodavstvu, međutim, da se desilo da je ratifikovan ACTA sporazum, on bi pre ili kasnije mogao biti iskorišćen od strane zapadnih Vlada da se ubede siromašnije zemlje na usvajanju snažnije zaštite autorskih prava i mnogo oštrijih kazni za prekršioce.

Nekoliko zemalja sveta potpisalo je ovaj trgovinski sporazum a među njima su SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja. Ovo odbacivanje ACTA sporazuma u Evropskom Parlamentu neće direktno uticati na ostale potpisnice sporazuma, međutim s obzirom da ni jedna zemlja potpisnica još uvek nije prošla proces ratifikikacije ovo glasanje Evrope će svakako nositi određenu težinu u tim budućim procesima.

Portparol Evropske Komisije navodi da će ACTA imati još jednu šansu u Evropi nakon što Evropski Sud Pravde da svoje mišljenje o tome da li ovaj sporazum krši osnovna prava EU ili ne.

S obzirom na jučerašnji ogroman broj glasova proti ACTA, teško je poverovati da bi ovaj sporazum, bez obzira na sve, mogao proći u Evropskom Parlamentu.

Evropski Sud Pravde presudio je da kupci imaju pravo za preprodaju softver koji su kupili bez obzira da li softver prvobitno distribuiran na fizičkom medijumu ili je preuzeti preko Interneta. Presuda je poraz kompanije Oracle koja je tražila od Suda da potvrdi odredbe njenog ugovora o licenciranju kojim se zabranjuju takvi transferi.

Prodavci softvera su dugo tvrdili da je softver "licenciran a ne prodat." Doktrina u SAD poznata kao prva prodaja, smatra da zakon o autorskim pravima ne daje prava kontrole nosiocima prava nad korišćenjem njihovog stvaralaštva. Ovaj princip je još više zakompliciran činjenicom da se softver sve više distribuira direktno preko digitalnih mreža, što znači da nema fizičkih primeraka koji se preprodaju.

Oracle distribuira svoj softver online. Kada kupac potpiše ugovor o licenciranju, imaju neograničeno pravo da preuzme softver sa Oracle-ovog sajta, i da instalira onoliko kopija softvera koliko je navedeno u ugovor o licenciranju. Kompanija UsedSoft delovao je kao broker za korišćene Oracle licence, omogućavajući kupcima Oracle softvera koji više ne trebaju te licence da ih preprodaju nekim drugim kompanijama.

Oracle je zbog toga tužio UsedSoft, tvrdeći da UsedSoft nelegalno distribuira njegov softver. Oracle navodi da u njegom ugovoru o licenciranju izričito stoji da su licence neprenosive i da se doktrina o prvoj kupovini odnosi samo na fizičke primerake softvera koji se distribuiraju na CD ili DVD ali ne i na one koji se distribuiraju online. Evropski Sud Pravde odlučno je odbacio ove argumente kompanije Oracle.

Nema nikakve razlike da li kompjuterski program bio dostupan tako što je preuzet sa sajta nosioca prava ili putem fizičkog medijuma kao što je CD-ROM ili DVD-u. Čak i ako vlasnik autorskog prava formalno razdvaja prava kupaca koji koriste program koji su preuzeli sa sajta i prava kupaca programa na fizičkom medijumu, ipak zaključak je da su ona neodvojiva sa stanovišta sticaoca. Sa ekonomske tačke gledišta, prodaja računarskog programa na CD-ROM ili DVD i prodaja programa preuzimanjem sa Interneta su slični. Metod online transmisije je funkcionalni ekvivalent snabdevanja putem fizičkog medijuma,

navodi se u odluci Suda.

Sud je takođe odbacio tvrdnje Oracle-a da čak i ako je originalna softverska licenca prenosiva, novi vlasnik nije imao pravo da koristi besplatni update koji Oracle isporučuje sa softverom.

Ipak, Sud je postavio neka važna ograničenja na prava kupca da preproda korišćenu softversku licencu.

Prvo, ako kupac kupuje multiseat licencu, nije dozvoljeno da deli licence na delove i preprodaje ih odvojeno.

Sud takođe smatrao da posle preprodaje softvera, prethodni vlasnik mora da uništi svoju kopiju softvera, da je učini neoperatibilnom. Kompanija Oracle požalila se da ovako nešto neće biti moguće sprovesti u praksi, međutim, Sud ističe da ovaj problem nije jedinstven za online prodaju softvera, isti problem javlja se i kada kupac preprodaje CD ili DVD nakon što instalira softver na svom računaru.

Izvršni direktor Full Tilt Poker, Ray Bitar, uhapšen je juče pod optužbom da učestvovao u online prevari poznatoj kao Ponzi šema. Ray Bitar neko vreme uspevaoje je da izbegne hapšenje živeći u Irskoj, ali je juče odveden u policijski pritvor nakon što je njegov avion sleteo međunarodni aerodrom John F. Kennedy. Prema nekim informacijama Ray Bitar se vratio u SAD kako bi se suoči sa optužbama Američkih Vlasti.

Online poker kao tržište nalazi se u nemilosti vlasti već više od godinu dana. Naime, Američke Vlasti još uvek vode oštru debatu po pitanju zakonitosti online kockanja. Trenutno su aktivnosti Full Tilt Poker sajt zamrznute od strane FBI i Američkog Ministarstva Pravde, koji su do daljnjeg blokirali sredstva njegovih igrača.

Poslednjih 15 meseci ulažem velike napore u pronalaženje mogućeg rešenja za odmrzavanje sredstava naših igrača. Ovaj moj povratak svakako je deo tih napora. Verujem da se ova saga bliži kraju, ja ću učiniti sve da se naši igrači obeštete, i nadam se da će se to desiti uskoro,

navodi se u saopštenju objavljenom danas koje potpisuje Ray Bitar.

Ray Bitar sa mnogim svojim kolegama iz svetu online pokera optužen su za mnoge nezakonite radnje kao što su ilegalno kockanje, bankarske prevare i pranje novca. Osim ovoga, Ray Bitar i nekoliko Full Tilt rukovodilaca optuženo je za pokretanje tkz. Ponzi šeme, kompanija je navodno koristila sredstva uzeta od igrača kako bi isplatila unovčavanje virtualnih čipova drugih igrača. Full Tilt nije bio u stanju da isplati neke igrače koji su željeli da unovče svoje čipove, pa su se oni odlučili na pokretanje građanske parnice protiv sajta što je na kraju rezultiralo interesovanjem Ministarstva Pravde koje je pokrenulo veliku istragu o poslovanju online poker sajtova.

Trenutno se Full Tilt nalazi u pregovorima o prodaji konkurentu PokerStars, koji se nalazi u sličnim pravnim problemima. Mnogi smatraju da bi prodaja mogla konsolidovati pravna pitanja dve kompanije i stvoriti bolje predstavke za efikasnije pregovore sa Ministarstvom Pravde.

Online poker tržište je pre nekoliko godina u Americi bio posao vredan nekoliko milijardi dolara, danas ovo tržište skoro da je nestalo ostavljajući ove kompanije praktično pred bankrotom a bivše "profesionalne" online poker igrača u potrazi za nekim stvarnim poslom.

Washington Post izvještava da iza Flame, iznimno sofisticiranog virusa koji je prvi put otkriven u sistemima Iranskih rafinerija, stoji Amerika i Izrael koji su pomoću njega željeli da uspore razvoj Iranskog nuklearnog programa. WP navodi da su ove informacije dobive od nekoliko zapadnih dužnosnika koji navodno imaju znanje o ovom projektu ali da također žele da ostanu anonimi.

Za mnoge, upiranje prsta u Ameriku i Izrael je potpuno očekivano. Treba reći i da je početkom mjeseca na svjetlo dana isplivala Operacija: Olimpijske Igre, američki projekt koji je koristio i neke druge sofisticirane viruse poznate kao Duqu i Stuxnet. Ovi virusi su za cilj imali Iranske SCADA sustave, a svojim kreatorima su omogućavali pristup, pa čak i kontrolu određenih aspekata Iranskih rafinerija i nuklearnih postrojenja.

Kompanija Kaspersky kao i još nekoliko sigurnosnih kompanija nedavno su otkrili da iza virusa Stuxnet i Flame stoje isti kreatori tj. Američka Vlada. Nakon što je ovo otkriće objavljeno, kao iz filmova, virus je počeo sa procesom samouništenja, žurno nestajući iz zaraženih računala.

Sigurnosne kompanije fascinirane su virusom Flame, kojeg nazivaju najsofisticiranijim sajber oružjem do sada. Virus težak čak 20 MB nosio je teret koji se mogao prenositi putem ažuriranja za sustav Windows, omogućujući mu da zarazi sva računala na istoj mreži. Tvorci su koristili MD5 collision napad, koji je do sada bio u potpunosti nepoznat i koji krivotvori Microsoft-ov digitalni potpis na lažnim sertifikatima. Sigurnosni stručnjaci ovo smatraju izuzetno fascinantinim dostignućem kreatora malware-a.

Flame također ima module koji veoma lako iskorištavaju mikrofone i web kamere zaraženih računala, prave screenshots, omogućavaju širenje putem prijenosnih medija tj. USB i na taj način pristup mrežama izoliranim od javnosti. Također, iskorištava i Bluetooth za slanje naredbi na druga računala u cilju kontrole i nadzora računala u blizini.

Nekoliko izvora danas je objavilo da je 6,5 miliona hashed i šifrovanih LinkedIn lozinki navodno kompromitovano. Norveški web sajt Dagens IT prvi je objavio da je 6,5 miliona šifrovanih LinkedIn lozinki kompromitovano i objavljeno na Ruskom hakerskom sajtu.

Per Thorsheim, stručnjak za IT bezbednost takođe je potvrdio krađu LinkedIn lozinki putem svog Twitter Feed-a, navodeći da su napadači postavili šifrovane LinkedIn lozinke na poznati Ruski hakerski sajt s ciljem traženja pomoći za njihovo dešifrovanje.

Finska sigurnosna kompanija CERT-Fi upozorava da iako detalji o korisnicima nisu objavljeni, napadači imaju pristup korisničkim podacima, kao i njihovim lozinkama.

Ono što treba odmah da uradite jeste da promenite svoju Linked lozinku!

LinkedIn do trenutka pisanja ovoga članka nije dala nikakvo zvanično obaveštenje vezano za kompromitovanje 6,5 miliona šifriranih lozinki.

Profesionalna društvena mreža LinkedIn ima više od 150 miliona korisnika, što ukazuje da je kompromitovano manje od 10 odsto korisničkih naloga, ali je to ipak veoma veliki broj.

LinkedIn lozinke su šifrovane sa SHA-1 kriptografskom hash funkcijom koja koristi SSL i TLS, i generalno se smatra relativno bezbednom, ali se ipak se može razbiti.

Europska Komisija danas je priopćila da je od Europskog Suda Pravde zatražila kažnjavanje Belgije, Nizozemske, Poljske, Portugala i Slovenije za ne implementiranje takozvanog Cookie Zakona u svoje nacionalne zakone. Službeni rok za to bio je 25. svibanj prošle godine.

Ovaj Europski Cookie Zakon je dio šireg Zakonskog okvira EU Directive 2009/136/EC, poznatog je i kao e-Privacy Directive, i usmjeren je na zaštitu privatnosti korisnika na Internetu. Ova Evropska Direktiva od kompanija također zahtijeva da obavijeste korisnike o svakoj povredi bezbjednosti podataka bez nepotrebnog odgađanja kao i da se korisnicima omogući promjena fiksnog ili mobilnog operatera bez potrebe za promjenom broj telefona i to u roku od jednog radnog dana.

Međutim, glavna točka ovog Zakonskog paketa je Article 5(3), koji se odnosi na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies. To podrazumjeva da web kompanije moraju dobiti “izričit pristanak” od korisnika prije instaliranja Cookies.

Cookies su mali programi koji se instaliraju na računala korisnika kako bi pratili njihovo ponašanje na Web-u, pamtili korisnička imena i lozinke, i druge postavke koje se odnose na određenu web stranicu. No, oni se također mogu koristiti za ciljanjo oglašavanje na temelju povijesti pregledavanja.

Mnoge kompanije nisu voljne implementirati ova pravila po kojima moraju od korisnika tražiti suglasnosti za instaliranje Cookies, jer se boje da će izgubiti učinkovit metod pračenja informacija na svojim web stranicama. Jedina iznimka u ovom pravilu je da se od korisnika ne mora tražiti suglasnost ako su Cookies nužni za uslugu koja je izričito zatražena od strane korisnika, na primjer, kad korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu” prilikom procesa kupnje na web stranici.

Europska Komisija danas je zatražila kaznu za ne implementiranje ovog zakona u visini od 13.063 do 112.190 evra dnevno, za svaki dan ne primjenjivanja ovog Zakona. Točna visina kazne bi ovisila od težine prekršaja i veličine dotične države članice.

Europska Komisija ističe da će odustati od kažnjavanja ako ovih pet zemalja pokažu da poduzimaju odgovarajuće korake kako bi ispravili situaciju.