Online Tržište

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Nizozemska je jučer usvojila ključni Zakona kojim se štiti otvorenost i sigurnost Internet u Nizozemskoj. Ovo je prva zemlja u Europi koja je implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon. Usvojene odredbe štitit će korisnike od isključenja i prisluškivanja od strane provajdera. Pokret za digitalna prava Bits of Freedom poziva i druge zemlje EU ali i svih ostalih u svijetu da da slijede primjer Nizozemske.

Zakon o neutralnosti Interneta zabranjuje Internet provajderima da ometaju web promet svojih korisnika. Zakon dopušta upravljanje prometom u slučajevima kada dođe do zagušenja i kada je sigurnost mreže ugrožena, i sve poduzete mjere moraju služiti interesima Internet korisnika.

U ovaj Zakon su uključene i odredbe protiv prisluškivanja korisnika koje treba da ograniče Internet provajdere da ne koriste tehnologije prisluškivanja kao što je duboka inspekcija paketa (DPI). Provajderi to mogu raditi samo pod određenim okolnostima, ili uz izričit pristanak korisnika. Također, korisnik ima mogućnost da svoj pristanak povuče u bilo koje vrijeme. Korištenje DPI privuklo je veliku pažnju kada je Nizozemska telekom kompanija KPN priznala da je analizirala promet svojih korisnika kako bi prikupila podataka o korištenju određenih aplikacija. Zakon omogućuje prisluškivanje samo uz Sudski nalog.

Treba naglasiti da ovaj Zakon sadrži i odredbu koja osigurava da Internet provajderi mogu isključiti svoje korisnike samo u vrlo ograničenom skupu okolnosti.

Pristup Internetu je veoma važan za funkcioniranje u informacijskom društvu, a provajderi trenutno mogu na temelju svojih uvjeta i odredbi korištenja da isključe svoje korisnike pozivajući se na jako veliki broj razloga. Odredba ovog Zakona omogućuje isključenje korisnika samo u slučaju prijevare ili ako korisnik ne plaćaju svoje račune.

Nizozemski pokret za digitalna prava, Bits of Freedom, smatra da je ovo povijesni trenutak za Internet slobode u Nizozemskoj i pozive i druge zemlje da slijede primjer Nizozemske.

Treba reći da su ove odredbe dio implementacije Europskih telekomunikacijskih pravila.

Evropski Sud Pravde donio je danas presudu u kojoj se navodi da funkcionalnost računarskog programa i programskog jezika u kom je napisan, ne mogu biti zaštićeni autorskim pravima.

Ovu odluku Evropski Sud Pravde je doneo u predmetu SAS Institute protiv World Programming Limited (WPL).

SAS izrađuje programe za obradu podataka i statističke analize. Osnovna komponenta SAS sistema omogućava korisnicima da pišu i pokreću programske aplikacije pisane u programskom jeziku SAS. Putem referenci Learning Edition SAS sistema, koji je WPL stekao sa zakonitom licencom, WPL je napravio proizvod koji emulira veliki broj funkcionalnosti SAS komponenti, tako da se korisnički aplikacioni program može pokrenuti na isti način na WPL kao i na SAS komponentama.

Sud je utvrdio da iako je WPL koristio i analizirao SAS programe u svrhu da što bolje razume njegovo funkcionisanje, ipak nije bilo “ništa što bi ukazivalo da je WPL imao pristup ili da je kopira izvorni kod SAS komponenti.”

Evropski Sud Pravde odlučio je da “kupac licence za program ima pravo, po pravilu, na posmatranje, proučavanje ili isprobavanje svih njegovih funkcionalnosti kako bi razumio ideju i principe na kojima se taj program zasniva.”

Sud navodi da ako bi se prihvatilo da funkcionalnost računarskog programa može kao takva biti zaštićena, to bi moglo za posledicu imati monopolizaciju ideja, što bi svakako bilo na štetu tehnološkog napretka i industrijskog razvoja.

Sud smatra da ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji elemenat računarskog programa ne može biti zaštićen autorskim pravima. Autorskim pravima se može zaštititi samo izražavanje tih istih ideja i principa.

Europska komisija jučer je od 6 zemalja članica Europske Unije zatražila objašnjenje u kašnjenju sprovođenja obvezujuće Direktive koja se odnosi na e-Novac.

Belgija, Španjolska, Francuska, Cipar, Poljska i Portugal su zemlje kojima je dat rok od dva mjeseca da obavijeste Europsko Povjerenstvo o mjerama koje planiraju poduzeti ili će se u protivnom suočiti sa rizikom pokretanja pravnog postupka i velikom kaznom.

Rok za provedbu pravila koji se odnose na e-novac bio je 30. travanj prošle godine. Većina država članica EU implementirala je ova pravila u cijelosti, no ovih šest zemalja još uvijek nije sprovelo neke od odredbi i sam proces tranzicije je dosta usporen.

Direktiva ima za cilj da olakša novim kompanijama ulazak na tržište e-novca. Ova Europska Direktiva definira e-novac kao “digitalni ekvivalent gotovini, pohranjen na elektronički uređaj ili daljinski na sarver.” Ovo pokriva širok spektar usluga poput digitalnog novčanika gdje je novac pohranjen na mobilnom telefonu ili pametnoj kartici, pre-paid debitne kartice, elektronički vaučeri burze i web usluge kao što je PayPal.

Direktiva o e-novcu također ima za cilj da stvoriti tržište koje pokriva cijelu Europsku Uniju i na kom će pravila igre biti jednaka za sve i tako da pospješi stvarnje učinkovite konkurencije između svih sudionika na tržištu na čije nadmetanje će koristiti potrošačima, poslovanjima i širem Europskom gospodarstvu.

Skupina roditelja tužila je kompaniju Apple tvrdeći da proizvođač iPhone-a nepravedno profitira od kupovine unutar aplikacija (in-app) u igrama namjenjenih djeci.

Mnoge igre na Apple iOS platformi su besplatni za preuzimanje ali su u ponudi i razni dodaci za igre od kojih neki koštaju oko dolara.

Roditelji navode da je previše lako od djece izvući novac bez “odobrenja njihovih roditelja”.

Kompanija Apple je pozvala roditelje da povuku tužbu ističući da se kupovina unutar aplikacija sada može onemogućiti. Međutim, Američki Sudac Edward Davila prihvatio je tužbu kao osnovanu rekavši da će rasprava uskoro biti zakazana.

Većina najuspješnijih aplikacija za iPad, iPhone i Android svoju zaradu ostvaruje od prodaje unutar aplikacija. Apple-ov sustav kupovine omogućuje korisnicima da samo jednom unesu detalje svoje kreditne kartice a zatim da odobravaju buduće kupovine aplikacija i drugih predmeta samo sa lozinkom.

U nedavnom ažuriranju svog iOS softvera, kompanija Apple dodala je još nekoliko koraka u procesu kupovine unutar aplikacija uključujući i zahtjev za unos dodatne lozinke za kupnju stavki unutar aplikacije. Takođe, sa najnovijim ažuriranjem sada je moguće u potpunosti uključiti i isključiti opciju za kupovinu unutar aplikacija.

Međutim, skupina roditelja, na čelu s odvjetnicom Garen Meguerian, ističe da se djeca i dalje potiču na kupovinu predmeta unutar igara i da roditelji nisu u potpunosti svjesni financijske implikacije.

Odvjetnica Garen Meguerian istaknula je nekoliko naslova koje smatra da su razvijeni sa primarnim ciljem da potaknu kupnju unutar aplikacija. Među tim naslovima nalazi se i Smurfs’ Village (Štrumpfo Selo), razvijen od strane kompanije Capcoma. Iako je sama igra besplatna, proizvodi dostupni za kupnju unutar igre koji se mogu pronaću u “Smurfberry shop” kreću se u rasponu od 5 do 110 dolara.

Poruka upozorenja u igri glasi da Štrumpfo Selo ”naplaćuje pravi novac za dodatni in-app sadržaj”. Moguće je igrati i bez trošenja novca, međutim, napredak u igri obično je daleko sporiji.

Američke Vlasti su istražujući model prodaje unutar aplikacija prošle godine, naložile developerima da moraju učiniti mnogo više kako bi upozoriti roditelje o sadržaju u njihovim igrama.

U Velikoj Britaniji, Niamh Bolton izjavio je za BBC je osjetila “fizički bolesna” nakon saznanja njezin 10-year-old kći totted do račun od više od 1.500 kn, dok igrate hotel iz slavine ljubimaca.

Igra Tap Pet Hotel, kompanije Pocket Gems također se nalazi na popisu odvjetnice Garen Meguerian. Naime, jedna majka navodi da je njena 10-godišnja kći potrošila 2.000 dolara za kupnju predmeta unutar igre. Ovaj slučaj se desio prije nego je Apple dodao značajku za onemogućavanje kupovine unutar aplikacija a majka djevojčice navodi da je bilo potrebno samo dva sata da njena kći potroši ovaj novac.

Ova majka također navodi da je uspjela da vrati novac nakon što je uz dosta poteškoća uspjela da kontaktira korisničku službu kompanije Apple.

Suosnivač Google-a Sergey Brin upozorava da je “otvoreni” Internet u opasnosti od veoma moćnih sila među kojima su Facebook i Apple.

Brin identifikuje ozbiljne prijetnje otvorenom Internetu, navodeći da represivne Vlade pokušavaju da kontrolišu pristup Internetu a industrija zabave pod plaštom borbe protiv piraterije gasi web sajtove i stvara atmosferu straha.

S druge strane ono što je još opasnije jeste ono što rade Facebook i Apple, oni guše inovacije i rizikuju da Balkanizuju Web.

Danas sam više zabrinut nego što sam ikada ranije bio, to je strašno. Mogu slobodno reći da Google nikada ne bi nastao da su Apple i Facebook u to vreme bili dominantni. Morate da igrate po njihovim restriktivnim pravilima. Okruženje u kom smo mi stvorili Google je bilo takvo da smo bili u stanju da razvijmo naš pretraživač, Internet je bio otvoren. Previše pravila koja pokušavaju da se implementiraju ugušiće inovacije, navodi Sergey Brin.

Naravno, iza ovih reči krije se i određena doza ličnog interesa. Sergey Brin bi želeo da su sve informacije unutar Facebook i Apple aplikacija dostupne Google pretraživaču. Otvoreniji Internet svakako je veoma dobar za svet, ali takođe je veoma dobar i za Google.

Naravno, tu je i društvena mreža Google +, koja pokušava da konkuriše Facebook-u na veoma uticajnom tržištu društvenog umrežavanja. Facebook koji ima više od 850 miliona korisnika (Google + po poslednjim informacijama ima 170 miliona) nedavno je kupio mobilnu aplikaciju za delenje fotografija Instagram sa ciljem nastavka jačanja u prostoru društvenog umrežavanja.

Pored toga, Apple je Google-ov glavni konkurent u prostoru pametnih telefona i Tablet-a, koji je još jedna oblast ključna za poslovni uspeh kompanije Google.

Sergey Brin se takođe žali da je premeštanje podataka sa Facebook-a na druge mreže poput Google +, otežano.

Ovi Brinovi komentari o njegovim glavnim konkurentima mogu značiti početak eskalacije rata reči i tehnologija u cilju nastavka borbe za konkurentskom prevlasti na Web-u.

Zloglasna haktivistička grupa Anonymous najavila je da će u subotu, 31. ožujka, u cilju prosvjeda, srušiti cijeli Internet.

Ovo je prosvjed protiv SOPA i Wallstreet-a, naših neodgovornih vođa i bankara koji zbog svojih sebičnih potreba i nekih sadističkih zabava čine da ljudi u svijetu danas sve više gladuju. Stoga će Anonymous u znak prosvjeda 31. ožujka oboriti cijeli Internet. Mi ne pokušavamo “ubiti” Internet, već ga samo privremeno onesposobiti,

navodi se u saopštenju ove haktivističke grupe.

“Operacija Global Blackout 2012” prema svemu sudeći trebala bi ugasiti Internet tako što bi napala i onemogućila njegove temeljne DNS servere, što bi učinilo da web stranice postanu nedostupne.

Anonymous je objavio da će onemogućiti Domain Name Service putem kordiniranog DDoS (distributed denial of service) napada na glavne DNS poslužitelje korištenjem alata nazvanog “ramp”, koji radi kao “reflektirajuće pojačanje.”

Stručnjaci za Cyber ​​sigurnost tvrde da je veoma mala vjerojatnost da bi ovakav napad mogao biti učinkovit.

Anonymous može napraviti ne poremećaje u radu Interneta ali ti prekidi u radu biti će lokalizirani na mreže gdje se napadnute mašine nalaze, ili gdje su njihovi ‘reflektori’ locirani. Teško da haktivisti mogu nešto više učiniti, pogotovu ne da sruše cijeli Internet, tako da nema potrebe za panikom, ništa se neće desiti u subotu,

priopćio je Robert Graham iz kompanije Errata Security.

Novi aranžman između Evropskog Parlamenta, Saveta Evrope i Evropske Komisije mogao bi da promeni način na koji vlasnici mobilnih telefona koriste svoje uređaje kada putuju širom EU.

Prema novim pravilima, osobe koje se spremaju na putovanje će moći da izaberu poseban ugovor o romingu sa operatorom u inostranstvu pre nego što otputuju i pri tome da nemaju potrebu menjanja broja telefona. Cilj ovog sporazuma je da se stvori konkurencija između Evropskih operatera što bi na kraju trebalo da rezultira povoljnijim cenama za korisnika mobilnih usluga.

Dogovor je iniciran predlogom koji je Savet Evrope podneo u julu 2011 godine. Predlog je napravljen s ciljem smanjenja visokih troškova korišćenja mobilnih i pametnih telefona tokom putovanja u zemlje EU. Evropski Parlament bi trebao odobriti ovaj sporazum u maju a Savet Evrope u junu, tako da bi nova pravila verovatno stupila na snagu već 1. jula ove godine.

Međutim, potrošači će morati da sačekaju do leta 2014 godine kada će moći birati između ponuda Evropskih mobilnih operatera.

Sporazum bi trebao da donese znatno manje cene rominga jer će operateri morati potrošačima da ponude znatno povoljnije uslove sa kojima će privući potrošaće iz inostranstva.

Svaki put kada korisnik prelazi granicu, njegov telefon će se prebaciti na mrežu roming usluge koju je predhodno odabrao. Kupci će takođe imati mogućnost da direktno biraju lokalnu mobilnu mrežu za prenos podataka u romingu u zemlji koju posećuju,

navodi se u saopštenju EU.

Od 1. jula 2012 godine, virtuelni mobilni operateri će imati pravo pristupa mrežama drugih operatera prema “regulisanim veleprodajnim cenama”, tako da će moći da pruži usluge rominga svojim korisnicima . EU veruje da će sa ovim sporazumom povećati domaću konkurenciju i obezbedi podsticaje za mnogo atraktivne roming ponude.

Evropska Unija je saopštila da će korigovanje cena biti postepeno. Znači, prema novim pravilima, od juna ove godine Evropski potrošači neće plaćati više od:

• 29 centi po minutu za pozive
• 8 centi po minuti za primanje poziva
• 9 centi za SMS poruku
• 70 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta dok ste na odmoru u nekoj drugoj zemlji Evrope

Od 1. jula 2013 godine potrošači neće plaćati više od:

• 24centi po minutu za pozive
• 7 centi po minuti za primanje poziva
• 8 centi za SMS poruku
• 45 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Od 1. jula 2014 godine potrošači neće plaćati više od:

• 19 centi po minutu za pozive
• 5 centi po minuti za primanje poziva
• 6 centi za SMS poruku
• 20 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Wikileaks je jutros počeo sa objavljivanjem nove serije otkrića, “The Global Intelligence Files”, koji sadrže podatke uzeti iz 5 miliona e-mail poruka koje pripadaju kompaniji Stratfor.

Stratfor je prema sopstvenom opisu kompanija koja nudi usluge geopolitičke analize a prema tvrdnjama Wikileaks-a i kompanija koja nudi određene poverljive obaveštajne usluge za Lockheed Martin, Northrop Grumman, Raytheon i nekoliko Američkih Vladinih agencija među kojima je i Američko Ministarstvo za Unutrašnju Bezbednost.

Wikileaks navodi da jedan broj e-mail poruka sadrži “privilegovane informacije o napadima Američke Vlade protiv Julian Assange-a i Wikileaks kao i dokaz Stratfor-ovog sopstvenog pokušaja u podrivaju Wikileaks-a”.

Wikileaks ističe da e-mail poruke datiraju od jula 2004 do kraja decembra 2011 godine. Osim što pružaju detaljniji uvid u to kako Stratfor obavlja svoje obavještajne poslove, tu su navodno i detalji koji pokazuju visok nivo interes kompanije za Wikileaks.

Hakerska grupa Anonymous je prema svemu sudeći opet odigrala značajnu ulogu u pribavljanju ovih podataka. Prema informacijama sa Twitter-a Anonymous je odgovoran za upad u sistem kompanije Stratfor i obezbeđivanje ovih datoteka Wikileaks-u.

Do sada je Wikileaks objavio 167 datoteka i tvrdi da je za ovu novu operaciju obezbedio 25 partnera od kojih će svaki dobiti pristup informacijama. Međutim, primetno je da se na listi partnera iz nekog razloga ne nalaze The Guardian i The New York Times, koji su do sada bili partneri Wikileaks-a u objavljivanju poverljivih informacija.

Prošlog tjedna mnogi RapidShare korisnici su se žalili da lošu brzinu download-a. Mnogi su bili mišljenja da se radi o strategiji privljačenje korisnika da kupe premium naloge, međutim prema navodima RapidShare-a razlog za smanjenje brzine download-a je vrlo jednostavan, nastojanje da je online pirati otjeraju što dalje od njihove usluge.

Prošlog tjedna su se pojavila izvješća od korisnika da je došlo do drastičnog smanjenja brzine download-a na RapidShare servisu koja se spusta na nekih 30kb/s. Imajući u vidu da je Megaupload zatvoren i da su neki od ostalih servisa za djeljenje sadržaja sami ugasili ovu uslugu, mnogi su špekulisali da se RapidShare to iskorištava za privlaćenje korisnika na svoju premium uslugu.

Nedugo nakon što je Megaupload 19. siječnja zatvoren od strane FBI-a, nekoliko drugih servisa za djeljenje sadržaja također je na neki način smanjilo svoje usluge ili ih potpunosti obustavilo. To je utjecalo na ozbiljno povećanje besplatnog korisničkom prometa a nažalost i na povećanje zlouporabe našeg servisa, sugerirajući da je veliki broj onih sa nelegalnim sadržajem odabralo RapidShare kao svoj novi servis za ilegalne aktivnosti. Stoga smo se odlučili na nepopularan ali učinkovit korak: da smanjimo brzinu preuzimanja za besplatne korisnike. Uvjereni smo da će nas ovaj potez odvesti do cilja a to je da online pirati odu sa RapidShare-a,

navodi se u izjavi kompanije RapidShare.

RapidShare navodi da postoji izravna veza između besplatnih korisnika usluga za djeljenje sadržaja i onih koji krše autorska prava. Oni koji vole pirateriju obično ne žele da plaćaju premium nalog jer mnogi žele izbjeći bilo kakvo povezivanje svojih osobnih podataka sa kršenjem autorski prava, pogotovu nakon ovih posljednjih dešavanja.

Kako god da RapidShare opravdava ovo drastično smanjenje brzine downloada za besplatne korisnike, kompanija je sigurno svjesna da će to rezultirati sa povećanjem broja onih koji će da plate za premium nalog kako bi došli do veće brzine preuzimanja sadržaja.