Online Tržište

Kompanija Apple spremna je da početkom sledećeg meseca predstavi novi iPad, poznat i kao iPad 3. Ako je verovati poslednjim glasinama novi iPad bi izgledom trebao biti veoma sličan iPad 2 ali sa bržim A6 procesorom, poboljšanom grafikom, podrškom za Siri, boljom kamerom i sa boljim ekranom ultra visoke rezolucije koji radi na 2048 x 1536. Ono što je takođe “procurilo” u javnost jeste da će novi iPad 3 pružiti podršku mobilnoj mreži LTE.

LTE podrška u novom iPad-u izaziva mnogo skepticizma iz razloga jer su LTE mreže u SAD-u još uvek u velikoj meri ograničene a to znači da većina budućih iPhone 3 kupca ne bi imali pristup izuzetno brzoj LTE mreži.

Treba naglasiti da Apple takođe radi i na manjoj verziji svog popularnog Tablet-a.

Manja verzija iPad-a bi trebala imati ekran od oko 8 inča sa rezolucijom od 1024 × 768 kao kod iPad 2, s tim što bi broj piksela po inču (PPI) bio povećan sa 132 na 160 na manjem Tablet-u.

Već duže vreme kuloarima kruže priče o “IPad Mini”, prema kojima je Apple već eksperimentirao sa raznim veličinama Tablet-a a mnogi veruju da je razlog tome uspeh koji je Amazon napravio sa svojim Kindle Fire, Tablet-om koji ima ekran veličine 7 inča.

Novi vlasnici nekadašnjeg lidera društvenog umrežavanja, MySpace, prema posljednjim informacijama ipak su uspjeli da udahu život posrnulom gigantu.

Specific Media, koja je kupila od MySpace od News Corp. u lipnju prošle godine navodi da je od prosinca društvena mreža dodala milijun novih članova, dodajući prosječno oko 40.000 dnevno.

News Corp. je 2005 godine kupila za tada nevjerojatnih 580 milijuna dolara web sajt MySpace koji je bio mnogo više od mjesta na kome se sastaju prijatelji, on je bio društvena mreža. Naravno, ubrzo nakon toga krenuo je sunovrat. Pokušalo se sa redizajniranjem ali ni to nije pomoglo jer je konkurencija u obliku Facebook-a bila daleko funkcionalnija.

Prošle godine, News Corp. je na jedvite jade uspio da prodao MySpace kompaniji Specific Media. U povratku na staze stare slave svoje učešće je uzeo i popularni glazbenik Justin Timberlake koji je također uložio u kompaniju ali i preuzeo glavnu ulogu u redefiniranju i redizajnu nekada dominantne društvene mreže.
Rezultata očigledno nisu izostali.

Ovaj porast korisnika može se pripisati integraciji sa Twitter-om i kao i velikoj glazbenoj bazi. MySpace je uvijek bio fokusiran na glazbu, osobito kao središte za nezavisne umjetnike koji žele da njihova glazba bude dostupnu široj publici. Na sajtu se također nalazi katalog popularnih melodija koje su korisnicima na raspolaganju besplatno, a među kojima se nalaze i najnoviji dobitnici Grammy nagrada kao i najveći hitovi nedavno preminule dive, Whitney Houston.

Novi vlasnici MySpace-a velike nade polažu u partnerstvo sa kompanijom Panasonic i zajednički projekt MySpace TV, koji je najavljen u siječnju.

Ovo partnersto donosi MySpace aplikaciju na Viera HDTV nudeći korisnicima glazbeni video i audio streaming pored socijalnih značajki kao što je online chat. Planovi za MySpace TV uključuju filmove, vijesti, sport i ostalo.

Prema podacima comScore, MySpace je trenutno tek četvrta najpopularnija društvena mreža u SAD. MySpace je svoju poziciju kao druga najpopularnija društvena mreža u SAD-u izgubio u lipnju, i trenutno se sa više od 24 milijuna posjetitelja u prosincu nalazi iza Facebook-a, LinkedIn-a i Twitter-a.

MySpace naglašava da novi fokus nije natjecanje sa Facebook-om kao društvenom mrežom, već da želi da postane glavni kanal za glazbu i druge oblike zabave koji se mogu dijeliti putem ostalih mreža.

Unatoč dominaciji koju ima Facebook, sve većoj popularnosti Twitter-a i Google+, mnogi bi voljeli da MySpace nastavi da dodaje nove korisnike kako bi svi zajedno mogli uživati u povratku nekada najpopularnije društvene mreže.

Prvi model Raspberry Pi računara će se naći na tržištu 20 februara. Raspberry Pi računar je u stvari matična ploča veličine kreditne kartice koja je u stanju da procesira osnovnu obradu teksta i Internet aplikacije. Računar ima osnovni ulaz kao i priključke za ekran i umrežavanje, a pokreće ga Linux OS (Fedora, Debian i ArchLinux).

Od maja prošle godine, došlo je do prave euforije među tehnološkim entuzijastima, od kojih neki žele ovaj jeftini računar kao zamenu home-theater računare ili za svoje kućne računare koje bi koristili za surfanje Internetom i aplikacije.

Raspberry Pi Foundation će predstaviti dva modela, prvi koji će koštati 35 dolara sadrži Broadcom BCM2835 system-on-a-chip, jedno-jezgarni ARM 11 procesor koji radi na 700MHz, 256MB RAM, Ethernet port i grafički engine koji je u stanju da reprodukuje video visoke definicije. Drugi model će koštati 25 dolara, biće bez Ethernet porta i sa 128MB RAM. Uređaji se mogu napajti baterijama ili preko microUSB porta, a periferije se priključuju preko USB porta.

S obzirom na cenu, neke kupce Raspberry Pi privlači kao jeftin medija streaming uređaj. Raspberry Pi ima moćan grafički procesor koji je sposoban za reprodukovanje Blu-Ray videa, a može se povezati i sa HD televizorom putem HDMI (High-Definition Multimedia Interface) priključaka.

Takođe, s obzirom da je mali potrošač energije mnogi će Raspberry Pi koristiti kućni file-web server, tako da neće morati više brinuti o uštedi energije.

Iako je ovo u poređenju sa home-theater računarom mnogo, mnogo jeftinije rešenje koje troši mnogo manje struje i koje može da obavlja jednostavne zadatke kao što su deljenje datoteka i upravljanje mrežom, provera e-maila i surfanje Internetom, ipak Raspberry Pi nije potpuna zamena za računar. Njegove mogućnosti su ograničene nemogućnošću pokretanja WINE, emulatora koji omogućava Linux korisnicima da pokrenu Windows programe.

Najveća razlika izmedju Raspberry Pi i standardnog računara je procesor. Budući da koristi ARM, neće biti u mogućnosti da pokreće standardne operativne sisteme a biće mu potrebni i posebni ARM kompajlirani programi.

Google se sprema za pokretanje vlastitog Cloud servisa za pohranu podataka koji treba će biti  konkurent Dropbox-u i Microsoftov SkyDrive-u. Novi servis koji će se zvati Google Drive treba da debitira u sljedećih nekoliko mjeseci i prema dobro informiranim izvorima, njegova besplatna ponuda bi trebalo biti dovoljno za većinu potrošača, dok će plaćena opcija takođe biti na raspolaganju i omogućavati će proširenje prostora za pohranu.

Za sada nema pouzdanih informacija o tome koliko prostora za pohranu će biti besplatno za korisnike. U slučaju Dropbox-a, korisnicima se besplatno nudi 2 GB, dok se za 50 GB naplaćuje 9,99 dolara a za 100 GB 19,99 dolara.

S obzirom na svoju veličinu, Google ne bi trebao imati nikakvih problema sa ovim cijenama i ponudom. Uostalom, Google već sada nudi 20 GB zajedničkih podataka za svoje servise Picasa, Gmail i Google Docs po cijeni od 5 dolara godišnje. S druge strane, treba istaći da Microsoft SkyDrive nudi 25 GB Cloud prostora za pohranu besplatno, tako da treba očekivati da Google Drive korisnicima ponudi nešto slično ili bolje.

Ovo nije prvi put da se čuju glasine o Google Cloud servisu za pohranu. Naime, kompanija je svojevremneno intenzivno radila na servicu pod nazivom G Drive, koji je trebao biti lansiran u 2007 ili 2008 godini, ali iz nekog razloga ovj projekt je obustavljen.

Oracle kupuje kompaniju Taleo, koja poseduje jedan od najboljih Cloud sistema za upravljanje talentima, za 1,9 milijardi dolara. Taleo Cloud sistem treba Oracle-u da pomogne u upravljanju ljudskim resursima i regrutovanju zaposlenih. Ovaj potez dolazi samo nekoliko meseci pošto je kompanija SAP kupila Taleo konkurenta, SuccessFactors za 3,4 milijarde dolara.

Kompanija Oracle je objavila da će vlasnicima Taleo isplatiti 46 dolara po deonici, što je 18 odsto više od cene Taleo deonica kojom se juče trgovalo.

Oracle koristi akviziciju kako bi izgradio svoje Cloud poslovanje koje treba da pomogne u smanjenju uticaja mogućeg usporavanja rasta prodaje softvera. Cloud servisi su namenjeni onim kupcima koji žele da uštede novac pristupajući računarima na Webu, tako da se Taleo idealno uklapa u ovu Oracle strategiju.

Oracle je nakon sticanja kompanije RightNow Technologies Inc. koju je platio 1.5 milijardi dolara sada kupio i Taleo i tako stavio do znanja Nemačkoj kompaniji SAP AG ko je lider na ovom brzorastućem Cloud Computing tržištu.

Taleo Cloud sistem upravlja sa 15% svih angažovanja u SAD-u i sa skoro 16 milijardi transakcija godišnje. Zajedno, Oracle i Taleo će kreirati sveobuhvatnu Cloud ponudu za organizacije kako bi efikasno mogle da upravljaju svojim ljudskim resursima i karijerama zaposlenih. Od ove kombinacije se očekuje da osnaži i radnike i menadžere u efikasnijem upravljanju karijerama tokom svog celokupnog radnog odnosa, omogućavajući organizacijama da zadrže talenate, optimizuju troškove i poboljšaju iskustvo zaposlenih kroz bržu i bolju saradnju sa članovima tima putem društvenih medija,

navodi kompanija Oracle.

Češka Vlada suspendirati će proces ratifikacije ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), priopćio je danas premijer Petr Necas.

ACTA je međunarodni ugovor potpisan od strane 22 zemalje članica Europske Unije koji nastoji standardizirati mjere za zaštitu autorskih prava, obuzdati trgovinu krivotvorenom robom, uključujući i zaštićene online materijale. Preventivne mjere uključuju mogućnost novčane ali i kazne zatvora.

Kritičari ACTA sporazuma tvrde da on guši slobodu izražavanja na Internetu, poredeći ga sa Zakonom o Zaustavljanju Online Piraterije (SOPA).

Val prosvjeda protiv ovog kontroverznog međunarodnog praćen je hakerskim napadima koji nisu zaobišli Češku Republiku. U posljednjih nekoliko dana, Internet aktivisti blokirali su web stranice Češke Vlade, stranice Zastupničkog Doma i još nekoliko agencija kao izraz protesta zbog Češkog potpisa na ovom sporazumu.

Da bi ACTA stupila na snagu u Češkoj potrebno je da ga ratificira parlament ali i predsjednik države što po svemu suteći teško da može proći s obzirom da su mnogi poslanici jasno izrazili svoj stav, da ACTA sporazum u ovom obliku nemaju namjeru podržati.

Nakon velikih protesta održanih u Poljskoj, Premijer Donald Tusk suspendirao je ratificiranje ACTA sporazuma, danas je to uradila i Češka a da li ćemo nakon subotnjih protesta vidjeti još nekog od Europskih Premijera da suspendira ovaj izuzetno kontroverzi sporazum, ostaje da se vidi.

Prosvjedi protiv ACTA osim u Poljskoj održani su još u Švedskoj i Sloveniji. Ne može a da se još jednom ne spomene poziv na protest i isprika koju je zbog potpisivanja ovog sporazuma uputila Veleposlanica Slovenije svojim sunarodnicima.

ACTA sporazum je jako loš i od njega jedino korist imaju medijske korporacije i ostali vlasnici autorskih prava, nikako obični ljudi. Internet, koji je zamišljen kao slobodan medij takav i treba da ostane, ovo što se pokušava sa ACTA, SOPA i PIPA, pokušaj je uvođenja kontrole ljudi, gušenja slobode govora, online povezivanja i ostalih građanskih sloboda radi bogaćenja medijsko-korporacijskog klana koji vide šansu da sa jednim ovakvim sporazumom dobiju nešto što im svakako ne pripada.

Web sajt stopp-acta.info objavio je popis više od 100 prosvjeda koji će se održati u subotu diljem Europe. Najveći prosvjedi se očekuju u Londonu, Munchenu i Parizu.

Borci protiv ACTA sporazuma pokrenuli su i online peticiju čiji je cilj prikupiti više od dva milijuna potpisa i koja bi bila dostavljena “donositeljima odluka” u Bruxellesu u narednim danima.

Također, već je najavljena vrlo burna rasprava u Europskom Parlamentu oko ACTA sporazuma.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.

Veleposlanica Slovenije u Japanu, napravila je prilično nevjerojatnu ispriku nakon što je potpisala ACTA sporazum o ime svoje zemlje.

ACTA sporazum sam potpisala iz proste nepažnje, veoma neoprezno s moje strane jer nisam obratila dovoljno pozornosti. Jednostavno, nisam jasno povezala ovaj sporazum za koji sam imala intrukcije svoje Vlade da ga potpišem sa sporazuma koji prema mom vlastitom građanskom ubjeđenju ograničava i zadržava slobodu povezivanja na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj povijesti, a osobito ograničava budućnost naše djece,

objasnila je Veleposlanica Slovenije u Japanu, Helena Drnovšek Zorko.

Za sutra, subota 4. veljače, planirano je da se u Ljubljani održe prosvjed na kome bi se okupili svi oni koji se protive ratifikaciji ACTA sporazuma a Veleposlanica je pozvala sve ljude da se pridruže tom protestu.

Prava briga i odlučnost i odlučnost Slovenskih građana koji smatraju da ovaj sporazum mora biti zaustavljen pokazat će se sa brojem ljudi koji budu uzeli svoje učešće u ovome prosvjedu. Ono što bi htjela zamoliti jeste da li bi netko mogao da sudjeluje i u moje ime. Neka ovaj moj primjer bude opomena kako lako možemo pogriješiti,

napisala je Veleposlanica Helena Drnovšek Zorko.

ACTA sporazum izazvao je burne reakcije diljem Europe, a danas je objavljeno i da je hakerska grupa Anonymous oborila sajt Grčkog Ministarstva pravosuđa zbog potpore ovom zakonu. Nakon što su 22 članice EU potpisale ovaj kontroverzni sporazum, za 11. veljača, su zakazani prosvjedi diljem Europe protiv ovog zakona.

S obzirom da je ogroman dio javno mnijenje protiv ovoga zakona, možda budemo vidjeli da još neki od političara promijene svoj stav. Iako je ova isprika Slovenske Veleposlanice veoma hrabar čin koji je naišao na odobravanje javnog mjenja ipak ostaje da se vidi da li će to i zakazani protest za subotu biti dovoljni da Slovenija odustane od ovoga sporazuma.

Moram priznati vrlo iskreno i hrabro, malo je političara koji bi se na ovakav način ispričali javnosti (ako uopšte ima onih koji bi se za nešto iskreno ispričali).

Nakon što je Google objavio promjene u svojoj politici vezanoj za privatnost, navodeći da se radi o pojednostavljenju njegovih dosadašnje politike o privatnosti, objedinjavanjem 60 smernica u jednu politiku koja će funkcionisati u svim svojim uslugama, uključujući YouTube, Gmail i Google +.

Nova Google-ova politika o privatnosti objašnjava koje to informacije oni prikupljaju od miliona ljudi koji koriste njihove usluge svaki dan, zašto se prikupljaju te informacije i kako se one koriste.

Radna Grupa Article 29, nezavisno telo koje okuplja autoritete nadležne za zaštitu podataka iz svake od 27 zemalja Evropske Unije, zatražilo je od kompanije Google da prolongira stupanje na snagu ovih izmena u politici privatnosti, kako bi detaljnije ispitali Google-ove planove. Stupanje na snagu ove nove politike o privatnosti predviđeno je za 1.mart.

U pismu upućenom suosnivaču i izvršnom direktoru Google-a, Larry Page-u, Jacob Kohnstamm, predsedavajući Article 29, naveo je da će Francuska Nacionalna komisija za računarstvo i građanske slobode voditi istragu kako bi se “proverile moguće posledice za zaštitu ličnih podataka Evropskih građana”.

Ovaj potez Evropskih regulatora dolazi samo nekoliko dana nakon što je Evropska Komisija izašla sa planom za promenu 17 godina starih propisa o zaštiti podatke, uspostavljanjem mnogo strožije politike o zaštiti individualnih podataka. Sa novim Evropskim Zakonom, Internet kompanije kao što su Google, Facebook i Yahoo, morale bi eksplicitno pitati korisnike da li mogu da skladište i prodaju njihove podatke drugim poslovanjima, kao što su oglašivači, što je izvor gotovo svih njihovih prihoda. Treba naglasiti da sa ovim predlogom Zakona, Internet korisnici će takođe moći zatražiti da njihovi podaci budu izbrisane sa sajtova, ova mogućnost je poznata i kao “pravo da bude zaboravljeno“.

Portparol Google-a, Anthony House, navodi da kompanija nema nameru da prolongira stupanje na snagu nove politike o privatnosti ističući da se ovaj stav EU zasnovan čisto na osnovu javne reakcije na promene.

Nakon višegodišnje borbe sa optužnicama za kršenje autorskih prava, četvorica osnivača poznatog sajta za deljenje sadržaja, The Pirate Bay, sada se suočavaju sa zatvorskom kaznom pošto je Švedski Vrhovni Sud odbio njihovu žalbu.

U aprilu 2009 godine, Švedski Okružni Sud je utvrdio da su Fredrik Neij, Peter Sunde, Gotfrid Svartholm Warg i Carl Lundstrom krivi za pomaganje u kršenju autorskih prava. Svaki od njih je osuđen na godinu dana zatvora i ukupnu novčanu kaznu od 4,5 miliona dolara.

Optuženi su tada zatražili novo suđenje, navodeći kao razlog da je Sudija bio član nekoliko organizacija za zaštitu autorskih prava. Zahtev je odbijen a optuženi su tada podneli apelaciju. 2010 godine, Apelacioni Sud smanjio je kaznu zatvora na između 4 i 10 meseci ali je povećao odštetu na 6.8 miliona dolara.

Sada na kraju, osnivači sajta The Pirate Bay morat će da plate 6,8 miliona dolara na ime odštete i da odsluže zatvorsku kaznu. Gottfrid Svartholm Warg će morati odslužiti 12 meseci zatvora, Frederika Neij 10 meseci, Peter Sunde 8 meseci i Carl Lundstrom 4 meseca zatvora.

U Švedskom pravosudnom sistemu poznata je praksa da se oduzima 12 meseci od svih zatvorskih kazni u slučajevima koji traju duže od 5 godina. Ovaj slučaj protiv The Pirate Bay zadovoljava ovaj kriterijum pa postoji mogućnost da optuženi ipak neće morati da služe zatvorsku kaznu.

Web sajt The Pirate Bay i dalje ostaje online s obzirom da nije bio deo pravnog postupka. Međutim, u svrhu predostrožnosti, web sajt je počeo sa preusmeravanjem sa svog originalnog .ORG domena na Švedski .SE domen kako bi se izbegla moguća konfiskacija od strane Američkih Vlasti.