Online Tržište

Nemački Bundestag usvojio je kontroverzni predlog zakona o zaštiti online autorskih prava koji izdavačima daje ekskluzivno pravo komercijalnog korišćenja njihovih publikacija na Internetu.

Sa zakonom se žele zaštiti izdavači protiv sistematskog pristupa zaštićenom sadržaju od strane pretraživača i usluga kao što su agregatori vesti. Ovaj predlog zakona u Nemačkom Bundestagu usvojen se sa 293 glasa za 243 protiv i tri uzdržana. Za stupanje na snagu još mu je potrebna saglasnost Njemačkog gornjeg doma, Bundesrata.

Predlog zakona u početku je imao za cilj da spreči pretraživače poput Google-a da objavljuju naslove i delove novinskih članaka bez saglasnosti izdavača, omogućavajući ima samo da objavljuju odlomke vesti sa dozvolom ili plaćenom licencom od izdavača. Međutim, predlog zakona je prošle sedmice promenjen od strane zakonodavnog odbora, pa ostaje pomalo nejasno kakav će to uticaj imati na konačnu verziju zakona.

Naravno, Google se žestoko protivi donošenju jednog ovakvog zakona, kritikovao je predlog zakona i njegovu promenu jer nije dovoljno jasna. Iznenađujuće je to što je nakon glasanja kompanija saopštila da je ovo pozitivan razvoj za njih.

Rezultat današnjeg glasanja je sprečeno usvajanje zakon o zaštiti online autorskih prava u njegovom najštetnijem obliku. Međutim, najbolji ishod za Nemačku ne bi bilo usvajanje i stupanje na snagu jednog ovakvog zakona jer je on pretnja inovaciji, posebno za startupe,

navodi se u saopštenju kompanije Google.

Nakon što je Google postigao sporazum sa Francuskim izdavačima vezano za isti problem, Nemački izdavači novina i časopisa tada su burno reagovali saopštivši da oni neće pristati na sličan dogovor sa kojim se reševa pitanje gubitka prihoda zbog objavljivanja ​​delova novinskih članaka ​​u rezultatima Google pretraživanja.

Nemački izdavači su juče nakon glasanja izdali saopšetnje u kom se izražava zadovoljstvo što je predlog zakona prošao Bundestag.

Ranije ovog tjedna, Copyright Alert System (CAS), poznatiji kao "Six Strikes", napokon je debitirao. Radi se o sustavu “šest upozorenja” koji ima za cilj da obuzda ilegalni download u SAD-u. Svi oni koji budu kršili pravila o zaštiti autorskih prava primit će niz eskalirajućih upozorenja koja u konačnici mogu dovesti do određenih mjera koje će biti preduzete protiv njih.

Novi sustav je financiran od grupe poznate kao Centar za informacije o autorskim pravima (CCI), koji se sastoji od pet velikih američkih ISP, filmske i muzičke asocijacije. Na sustavu se radi veće godinama i on bi trebao donijeti značajnu promjene u pravilima kršenja autorskih prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prva dva upozorenja skrenuće pažnju korisniku da krši pravila o autorskim pravima te ga uputiti na legitimne izvore tog sadržaja. Druga dva upozorenja su "upozorenja priznanja" sa kojima se od korisnika zahtijeva da potvrdi primitak poruke prije nego što ponovo mogu ponovno početi pretraživati internet, dok posljednja dva upozorenja mogu uključivati ​​stvari kao što su privremena zabrana proporcionalnosti protoka Interneta, blokiranje pristupa određenim Web stranicama ili upozorenje o potencijalnim pravnim akcijama koje protiv njih može pokrenuti vlasnik sadržaja.

Treba napomenuti da će se ova upozorenja pojavljivati samo podskupini korisnika, odnosno onim koji sadržaj dijele putem BitTorrent-a. Milijuni korisnika usluga za dijeljenje i streaming sadržaja neće biti pogođeni uvođenjem ovog sustava upozorenja.

Ispod je CCI video koji objašnjava proces šest upozorenja.

Njemački parlament danas raspravlja o kontroverznom zakonu o online autorskim pravima koji bi portalima koji objavljuju vijesti pružio mogućnost da tražilicama poput Google-a naplaćuju za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka.

Prošli mjesec na ovu temu oglasila se i Francuska Vlada koja smatra da je nepravedno da Google zarađuje od oglašavanja u pretraživanju vijesti (vijesti iz Francuske), te predlaže da Google počne da plaća za povlasticu povezivanja sa Francuskim portalima koji objavljuju vijesti.

Njemački parlament će raspravljati o nacrtu zakona koji predlaže da izdavači mogu naplatiti tražilicama za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka, ili im eventualno omogućiti da tuže tražilice zbog kršenja autorskih prava. Zakon je predložila Federacije Njemačkih Novinskih Izdavača (BDZV), koji tvrdi da su tražilice pirati koji objavljuju sadržaj bez traženja njihovog pristanka, i bez dijeljenja prihoda sa izdavačima.

Početkom tjedna, Google je započeo online kampanju protiv ovog zakona, koji je podržan od strane Njemačke vlade u kolovozu. Google je pozvao Nijemce na podrže protest protiv zakona koji može “značajno poremetiti” način na koji ljudi pretražuju i pronalaze informacije na Internetu.

Stranica na kojoj je objavljena kampanja imala je više od 500.000 posjetitelja, a više od 25.000 ljudi potpisalo je online peticiju protiv zakona. Treba reči da je Mozilla javno podržala Google ali to je bilo očekivano s obzirom da gotova sva njena online zarada dolazi od partnerstva sa Google-om.

Google je kritiziran zbog svoje kampanje protiv zakona.

Kompanija Google očito pokušava iskoristiti svoje korisnike za lobiranje pod izgovorom tzv projekta za slobodu Interneta, To je izvanredan proces, da kompanija koristi javnost za svoje ekonomske interese. Ponašanje Google-a ne pridonosi činjeničnom vaganju argumenata. Sa ovim zakonom želimo postići da u našoj zemlji kvalitetno novinarstvo ima uravnoteženo natjecanje i na Internetu,

priopćili su Günter Krings i Ansgar Heveling, političari CDU i CSU konzervativnih stranaka, koji zajedno čine najveći blok u Njemačkom parlamentu.

Biti će vrlo interesantno vidjeti kako će se Njemački parlament odrediti po ovom pitanju. S obzirom da je i Francuska također za regulisanje ovog pitanja velika je vjerojatnoća da će ih i ostale države članice EU pratiti u njihovim zakonskim rješenjima.

Koje je vaše mišljenje, treba li Google da plaća izdavačima?

Zloglasni osnivač MegaUpload-a, Kim DotCom, objavio je putem Twittera da će njegov novi muzički servis Megabox biti pokrenut do kraja ove godine.

Dotcom, koji je rođen pod imenom Kim Schmitz, vodi pravnu bitku sa Vlastima SAD-a oko gašenja svog sajta Megaupload, koji je bio jedan od najvećih svetskih sajtova za delenje sadržaja. Pored optužbi za masovnu pirateriju, Kim DotCom i njegovi saradnici optuženi su i za reketiranje i pranje novca, na osnovu kojih su zaradili najmanje 175 miliona dolara i napravili štetu veću od 500 miliona dolara.

Uprkos brojnim optužbama i mogućnosti da sa Novog Zelanda bude izručen SAD-u, Kim DotCom je odlučan da pokrene Megabox ove godine.

Nedavno je u javnost izašao i video koji prikazuje apsurdno nasilnu raciju na kuću Kim DotCom-a u sklopu akcije protiv sajtova koji krše autorska prava.

Uprkos tome što bi mogao završiti u zatvoru, on i dalje naporno radi da pokretanju ovog novog muzičkog Web servisa koji će sigurno razbesneti sve u muzičkoj industriji. U decembru je DotCom postovao na TorentFreak navodeći da će se servis zvati Megabox i da će on “omogućiti umetnicima da prodaju svoje kreacije direktno potrošačima a takođe i da zadrže 90 odsto zarade”.

Morate da shvatite da neke poslove vode arogantni i ostareli dinosaurusi koji su u ovom poslu 1000 godina Ovi momci misle da je iPad neđto za tretman lica i da je Internet đavolska stvar. Oni poriču nove realnosti i nove mogućnosti. Oni ne razumeju da su dani pljačkanja umetnika prošli. Umetnici su obrazovani više nego ikada o tome kako ih sve pokradaju i kako ovi moćnici brinu samo o sebi,

navodi Kim Dotcom.

Pored najave da će do kraja godine biti pokrenut Megabox servis, Dotcom očigledno sprema još neko Mega-iznenađenje. Naime, na Twitter je objavio da zna šta ljudi čekaju i da to dolazi.

Kompanija Google objavila je da je ponovo napravila promjene u svom algoritmu za pretraživanje uvodeći novu varijablu: obavjest o kršenju autorskih prava. Sada ako Google primjeti da je neka web stranica veliki kršitelj autorskih prava, ta stranica bi moga biti kažnjeni sa mnogo lošijim pozicioniranjem na Google-ovim stranicama sa rezultatima pretraživanja.

Google će gledati koliko česti su izvještaji da neki sajt krši autorska prava. Glavni metod za izvještavanje o povredi prava je kroz najeve o uklanjanju, u kojima vlasnik autorskih prava traži od Googlea da taj sajt ukloni iz svojih rezultata pretraživanja.

Kompanija Google dobiva veliki broj zahtjeva iz Hollywooda i muzičke industrije da sa svojih stranica sa rezultatima pretraživanja ukloni sadržaj koji krši autorska prava. Prema rječima dopredsjednika kompanije Google, Amit Singhal, kompanija je dobila 4,3 milijuna obavijesti o kršenju autorskih prava i t samo u posljednjih mjesec dana.

Iako će ovaj potez svakako imati utjecaj na piratstvo, Google navodi da njegov fokus uopće nije usmjeren na pirate, kompanija navodi da je mnogo važniji rezultat taj što će korisnik dobiti informacije koje želi mnogo brže i uz manje napora. To što će ovaj potez utjecati i na piratstvo, to je samo nuspojava toga, priopćio je Google.

Sa ovim potezom kompanija će ušutkati vlasnike autorskih prava koji već duže vrijeme tvrde da Google ne čini dovoljno kako bi se oni zaštitili a prekršioci adekvatno kaznili.

Prošlog tjedna Europski Parlament je velikom većinom odbacio kontraverzni ACTA sporazum i zadao težak udarac nadama onih koji su željeli da sa ovim sporazumom postave nove standarde vezane za provedbu prava na intelektualno vlasništvo. Europska Komisija, koja u ime Europske Unije pregovara kod trgovinskih sporazuma kakav je ACTA, obećala je da će pronaći izlaz iz ove situacije. Već ranije se zatražilo od Europskog Suda Pravde da donese mišljenje o ACTA kompatibilnosti sa temeljnim Europskim sloboda u nadi da bi povoljno mišljenje moglo omogućiti Europskom Parlamentu da ponovo razmatra ovo pitanje.

Iako je ovo traženje mišljenja od Suda privuklo veliku pažnju medija ipak se ispostavilo da Evropska Komisija ima tajnu alternativnu strategiju u kojoj Kanada igra ključnu ulogu. Prema dokumentima koji su nedavno procurili u javnost, Europaska Unija planira da iskoristi Kanadsko-Europski trgovinski sporazum (CETA), pregovori su u završnoj fazi, kao pozadinski mehanizam za provedbu odredbi ACTA sporazuma.

Ovi dokumenti pokazuju da je dio CETA (Canada – EU Trade Agreement) teksta koji se odnosi na provedbu prava na intelektualno vlasništvo gotovo identičan onom u ACTA sporazumu. Treba reći da je sličnost između ova dva sporazuma i ta da su se oba vodila iza zatovorenih vrata, daleko od očiju javnosti.

Strategija Europske Komisije očito je bila da se iskoriste trgovinski pregovori EU i Kanade i kroz novi sporazum provuku odredbe odbačenog ACTA sporazuma.

Procijene su da će se CETA sporazum naći pred Europskim Parlamentom tek za godinu dana a do tada sporazum mora proći uobičajene zakonske provjere i revizije teksta.

Još uvijek je prerano govoriti da je CETA novi ACTA. Komisija ima mogućnost da promijeni poglavlja sporazuma prije nego što on dođe pred Parlament. Lično smatram da je krajnje vrijeme za reformu provedbe prava na intelektualno vlasništvo. Mislim da trenutno imamo dobar zamah te se nadam vrlo konstruktivnoj i činjenicama potkrepljenoj raspravi,

priopćio je vodeći parlamentarac Marietje Schaake.

Evropski Sud Pravde donio je danas presudu u kojoj se navodi da funkcionalnost računarskog programa i programskog jezika u kom je napisan, ne mogu biti zaštićeni autorskim pravima.

Ovu odluku Evropski Sud Pravde je doneo u predmetu SAS Institute protiv World Programming Limited (WPL).

SAS izrađuje programe za obradu podataka i statističke analize. Osnovna komponenta SAS sistema omogućava korisnicima da pišu i pokreću programske aplikacije pisane u programskom jeziku SAS. Putem referenci Learning Edition SAS sistema, koji je WPL stekao sa zakonitom licencom, WPL je napravio proizvod koji emulira veliki broj funkcionalnosti SAS komponenti, tako da se korisnički aplikacioni program može pokrenuti na isti način na WPL kao i na SAS komponentama.

Sud je utvrdio da iako je WPL koristio i analizirao SAS programe u svrhu da što bolje razume njegovo funkcionisanje, ipak nije bilo “ništa što bi ukazivalo da je WPL imao pristup ili da je kopira izvorni kod SAS komponenti.”

Evropski Sud Pravde odlučio je da “kupac licence za program ima pravo, po pravilu, na posmatranje, proučavanje ili isprobavanje svih njegovih funkcionalnosti kako bi razumio ideju i principe na kojima se taj program zasniva.”

Sud navodi da ako bi se prihvatilo da funkcionalnost računarskog programa može kao takva biti zaštićena, to bi moglo za posledicu imati monopolizaciju ideja, što bi svakako bilo na štetu tehnološkog napretka i industrijskog razvoja.

Sud smatra da ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji elemenat računarskog programa ne može biti zaštićen autorskim pravima. Autorskim pravima se može zaštititi samo izražavanje tih istih ideja i principa.

Prošlog tjedna mnogi RapidShare korisnici su se žalili da lošu brzinu download-a. Mnogi su bili mišljenja da se radi o strategiji privljačenje korisnika da kupe premium naloge, međutim prema navodima RapidShare-a razlog za smanjenje brzine download-a je vrlo jednostavan, nastojanje da je online pirati otjeraju što dalje od njihove usluge.

Prošlog tjedna su se pojavila izvješća od korisnika da je došlo do drastičnog smanjenja brzine download-a na RapidShare servisu koja se spusta na nekih 30kb/s. Imajući u vidu da je Megaupload zatvoren i da su neki od ostalih servisa za djeljenje sadržaja sami ugasili ovu uslugu, mnogi su špekulisali da se RapidShare to iskorištava za privlaćenje korisnika na svoju premium uslugu.

Nedugo nakon što je Megaupload 19. siječnja zatvoren od strane FBI-a, nekoliko drugih servisa za djeljenje sadržaja također je na neki način smanjilo svoje usluge ili ih potpunosti obustavilo. To je utjecalo na ozbiljno povećanje besplatnog korisničkom prometa a nažalost i na povećanje zlouporabe našeg servisa, sugerirajući da je veliki broj onih sa nelegalnim sadržajem odabralo RapidShare kao svoj novi servis za ilegalne aktivnosti. Stoga smo se odlučili na nepopularan ali učinkovit korak: da smanjimo brzinu preuzimanja za besplatne korisnike. Uvjereni smo da će nas ovaj potez odvesti do cilja a to je da online pirati odu sa RapidShare-a,

navodi se u izjavi kompanije RapidShare.

RapidShare navodi da postoji izravna veza između besplatnih korisnika usluga za djeljenje sadržaja i onih koji krše autorska prava. Oni koji vole pirateriju obično ne žele da plaćaju premium nalog jer mnogi žele izbjeći bilo kakvo povezivanje svojih osobnih podataka sa kršenjem autorski prava, pogotovu nakon ovih posljednjih dešavanja.

Kako god da RapidShare opravdava ovo drastično smanjenje brzine downloada za besplatne korisnike, kompanija je sigurno svjesna da će to rezultirati sa povećanjem broja onih koji će da plate za premium nalog kako bi došli do veće brzine preuzimanja sadržaja.

Pinterest je jedan od najbrže rastućih web sajtova u povijesti. Društvena mreža Pinterest pokrenuta je prije šest mjeseci i već ima više od 11 milijuna posjetitelja mjesečno. Pinterest je treća društvena mreža, iza Facebook-a i Tumblr-a, po prosječnom vremenu koje korisnik provode mjesečno na mreži.

Sa ovim fantastičnim rastom došla je i velika pozornost kako zbog fantastičnih brojki tako i zbog stvari koje društvena mreža radi daleko iza očiju javnosti. 

Počela su da se postavljaju mnoga pitanja a posebno ona po pitanju legalnosti određenih postupaka koje radi Pinterest. Prvo su se pojavili navodi da Pinterest zarađuje umetanjem affiliate linkova na korisničke pinove, što je na kraju i potvrđeno.

Sada se Pinterest ponovo našao na udaru i to zbog fotografija. Naime, Pinterest je mjesto gdje korisnici mogu uploadati fotografije, nekada i profesionalna, autorizirane fotografije koje su pronašli negdje na Internetu.

E sad, u uslovima korištenja Pinterest navodi da on zadržava pravo na prodaju slika koje korisnik upload-uje. Iznimke za izdavače korisnički generiranog sadržaja štiti Pinterest, ali ne i korisnika. Drugim riječima, ako upload-ujete fotografiju koja ne pripada vama a Pinterest je proda, vi bi mogli biti tuženi zbog kršenja autorskih prava.

Postavlja se pitanje, po čemu se ovo što radi Pinterest razlikuje od onoga što je prije nekoliko godina radio Napster sa glazbom. Kao noviji primjer za poređenje može poslužiti nedavno zatvoreni sajt za dijeljenje sadržaja Megaupload, čijem vlasniku i još nekoliko saradnika prijeti zatvorska kazna baš zbog distribucije sadržaja zaštićenog autorskim pravima.

Bez obzira na potencijal koji ima nova društvena mreža Pinterest ipak ovo je nešto što poslovanjima nikako ne odgovara, na protiv, mnoga od njih bi se mogla suočiti sa optužbama za kršenje autorskih prava. Kao samo jedan primjer navest ćemo sajtove sa vijestima ili neke novinske sajtove, koji bi zbog fotografija koje koriste u nekim člancima a koje bi Pinterest prodao, mogli imati neželjene probleme.

Potpisivanje kontroverznog ACTA sporazuma od strane 22 članice EU prouzrokovalo je talasa protesta diljem Europe.

Europa prosvjeduju protiv korporacija koji pod okriljem ovoga sporazuma pokušavaju da za sebe pribave ogromnu financijsku korist ugržavajući osnovne slobode ljudi i pravo na slobodu govora. Ljudi traže slobodu Interneta, povezivanja sa svojim prijateljima.

Nakon isprike Veleposlanice Slovenije zbog potpisivanja ovog sporazuma za borbu protiv krivotvorenja šanse da će ACTA postati Zakon dodatno su smanjenje nakon što je Poljski premijer Donald Tusk priopćio da će njegova zemlja obustaviti ratifikaciju ACTA sporazuma.

Iako je tehnički trgovinski sporazum ACTA zapravo međunarodni sporazum usmjeren na kršenje autorskih prava i povezanih aktivnosti.

Prošlog tjedna na tisuće Poljaka prosvjedovala je na ulicama protiv ACTA nakon potpisivanja ovog sporazuma stoga je ovaj jučerašnji potez Poljskog premijera naišao je na veliko odobravanje Poljske ali i cijele Europske javnosti. Da pojasnimo, da bi ACTA mogla stupiti na snagu potrebno je da pored Europskog Parlamenta i Parlamenti svih članica EU ratificiraju ovaj sporazum tj. ako Poljska ili neka druga zemlja ne ratificiraju ovaj kontroverzni sporazum on postaje ništavan. Također, pet zemalja članica EU, Cipar, Estonija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka, još uvijek nisu ni potpisale ovaj sporazum.

Danas je prosvjedovala Švedska ali i naš susjed Slovenija. Protesti su održani u Ljubljani i Mariboru i na njima je a čestvovalo nekoliko tisuća ljudi. Također, hakerska skupina Anonymous zaprijetila je Slovenskim dužnosnicima zbog potpisivanja ACTA sporazuma a danas popodne su preuzeli odgovornost za obaranje Nove Ljubljanske Banke, koju optužuju za korupciju.

Za 11. veljača planirani su masovni protesti diljem Europe. Mapu gdje će se sve protesti održati možete pogledati klikom na sliku.