Online Tržište

Danas su potvrđene glasine od prošle nedelje da cloud computing gigant Salesforce kupuje kompaniju Buddy Media za 689 miliona dolara. 

Kompanija Buddy Media nudi društveno-medijsku analitiku nekim od najvećih brendova u svetu među kojima su Forda, Mattel i Hewlett Packard. Mogućnosti za isporuku ciljanog marketing sadržaja preko Facebook-a, LinkedIn-a i YouTube koju svojim klijentima pruža Buddy Media svakako će biti odlična nadogradnja tehnologije za monitoring društvenih medija koju je Salesforce stekao prošlogodišnjom kupovinom Radian6. Buddy Media i Radian6 činiče osnovnu polugu Salesforce Marketing Cloud.

Misija kompanije Buddy Media je da eliminiše postojeće stanje anarhije u društvenom marketingu. Sa Salesforce Marketing Cloud, marketinški stručnjaci će moći da ujedine svoje napore s ciljem boljeg organizovanja svojih timova, optimizovanja svojih društvenih programe i donošenja stvarnih poslovnih rezultata,

navodi u današnjem saopštenju suosnivač i izvršni direktor Buddy Media, Michael Lazerow.

Salesforce navodi da je ovaj dogovor o kupovini već odobren od strane Borda kompanija Buddy te da očekuje da će se sve formalnosti završiti do 31. oktobra 2012 godine.

Treba reći da ova današnja potvrda kupovine od strane Salesforce dolazi samo desetak dana nakon što je Oracle kupio kompaniju Vitrue, koja je bila jedan od konkurenata Buddy Media.

Facebook želi početi dozvoljavati djeci mlađoj od 13 godina da koristite njegovu društvenu mrežu ali pod nadzorom roditelja. Prema najnovijim informacijama, najveća društvena mreža na svijetu radi na novom mehanizmu koji će najvjerojatnije uključivati ​​povezivanje djetetovog Facebook računa u Facebook računom njegovih roditelja. Na ovaj način roditelji bi mogli vidjeti sve aktivnosti svog djeteta, a također bi imali mogućnost da omoguće i kontroliraju koje aplikacije bi njihovo djete koriste i na koji način.

Trenutna politika Facebook- zabranjuje korisnicima mlađim od 13 godina da se prijave, zbog zakona koji se odnose na online zaštitu djece i restrikcije. Međutim, postoji mnogo razloga zašto bi društvena mreža željela promijeniti ovu politiku. Prije svega, omogućavanjem da djeca mlađa od 13 godina mogu da otvore račun na Facebook-u sigurno će dati značajan poticaj povećanju broja korisnika društvene mreže, što svakako znači i veći prihod od oglašavanja. Također, to bi učvrstilo poziciju Facebook-a kao povremene gaming platforme, jer će djeca te dobi vjerojatno igrati društvene igrice na Facebook-u.

No, tu je i nekoliko problema koje će Facebook morati rješiti prije nego što regulatori, roditelji i zakonodavaca odobre da djeca mogu koristiti Facebook. Većina problema odnosi se na pitanja vezana za privatnost.

navodi Facebook.

Različiti izvještaji pokazuju da djeca već koriste Facebook, unatoč trenutnoj politici kompaniji. Na primjer, studija koju je nedavno sprovela kompanija MinorMonitor pokazuje da je 38 posto djece na Facebook-u mlađe od 13 godina.

Imajući u vidu ovu činjenicu, iz Facebook-ove perspektive, veoma pametan potez bi bio kada bi uspio osmisliti način da se ovo legitimira, čineći ga sigurnim i prihvatljivim za regulatore i roditelje, a potom da počne da radi na monetarizaciji.

U svetu koji velikom brzinom usvaja pametne telefone, tablet i sl., postoji ozbiljan jaz između zarade novca od korisnika ovih uređaja u odnosu na korisnike desktop i laptop računara. Može se reći čak pomalo zastrašujuće za sve one koji od online zarade žive.

S obzirom da ljudi veoma brzo usvajaju mobilne uređaje i mobilni Internet promet raste velikom brzinom. Mobilni Internet promet sada čini 10 odsto od ukupnog Internet prometa što je značajan rast u odnosu na 1 odsto koliko je bilo krajem 2009 godine. Ovo je jasan pokazatelj da su mobilni telefoni izuzetno popularni i da ljudi dobro reaguje na korišćenje telefona za pristup Web sadržaju.

Međutim, monetarizacija mobilnih aplikacija i mobilnog Web-a je katostrofalno loša u poređenju sa monetarizacijom takozvanog desktop Web-a. Projekcija kompanije comScore pokazuje da efektivna cena za hiljadu prikaza (eCPM) po desktop korisniku iznosi 3.50 dolara dok eCPM po mobilnom korisniku iznosi samo 0.75 dolara.

Pre svega, aplikacije i kompanije koje se mogu pohvaliti da trenutno zarađuju novac od mobilnog Web-a, većinom to čine zahvaljujući kupovini unutar aplikacija (in-app purchases). U ovom slučaju aplikacije su besplatne, a ako želite dodatne nadogradnje poput više nivoa, dodatnih funkcije i ostalog, potrebno je da platite neki ne veliki iznos.

Prema prognozama istraživačke kompanije IHS, kupovina unutar aplikacija bi u 2012 godini trebala da generiše 5.6 milijardi dolara prihoda, što je itekako veliki rast u odnosu na 970 miliona dolara iz prošle godine. To znači da će u ovoj godini kupovina unutar aplikacija činiti 64 odsto od ukupnog prihoda koje aplikacije ostvare.

Takođe, prema nekim poslednjim izveštajima, samo 2 posto Android aplikacija koristi model kupovine unutar aplikacija, što znači da ovo tržište ima ogroman potencijal. Treba reći da se ovaj model pokazao uspešnim, 72 odsto prihoda prihoda iOS aplikacije na App Store ostvarile su upravo od kupovine unutar aplikacija.

Pored modela kupovine unutar aplikacija, zaraditi se može sa modelom prodaje i Leads. Kod ovog modela kompanije zarađuju jer korisnici klikaju na kupone ili kupuju stvari na mobilnom sajtu ili aplikaciji. Generisanje Leads-a često se uparuje sa opcijom virtuelne valute i nagrađivanjem igrača koji preuzmu novu aplikaciju preko affiliate linka.

Mobilno oglašavanje sada čini 29 odsto mobilnog prihoda, ovaj procenat je mogao biti daleko veći da su oglašivači brže i bolje reagovali na ovo brzorastuće tržište. Svi stručnjaci se saglasni da tržište mobilnog oglašavanje ima izuzetan potencijal. Trenutni problem kod mobilnog oglašavanja je taj što su oglašivači zabrinuti što praćenje oglasa na mobilnim uređajima nije toliko detaljno kao kod Web praćenja.

Mobilno oglašavanje za neke kompanije predstavlja ključni segment, među njima je i Facebook koji već neko vreme na razne načine pokušava da monetarizuje svoju ogromnu bazu korisnika koja pristupa društvenoj mreži sa mobilnih uređaja. Mnogi takođe tvrde da povećanje ekrana u nadolazećem Apple iPhone ustupak zahtevima za dodatni prostor za smeštaj sadržaja i oglasa.

Model pretplate (Subscriptions) najbolje se pokazao za aplikacije koje donose neke nove sadržaje, stručne aplikacije i telekomunikacione aplikacije. Najuspešniji primer modela pretplate omogućava zaradu sa telekom aplikacijama (poput Skype-a). Ključni faktor za uspeh sa ovim modelom je smanjenje troškova za sticanje kupaca i smanje fluktuacije tokom vremena.

Problem monetarizacije mobilnog Web-a i mobilnih aplikacija sigurno će se rešiti u skorije vreme s obzirom da je sve više novca na ovom tržištu. Trenutno vlada mišljenje da je za ozbiljnu zaradu na ovom tržištu potrebna kreativnu kombinacija navedenih načina za monetarizaciju.

Za mnoge koji se pitaju kako instalirati operativni sustav Android na svoje kućno računalo donosimo dvije najjednostavnije metode koje vam omogućuju da doživite Google-ovu mobilnu platformu na vašem desktop računalu.

U ovom članku prikazat ćemo dva načina sa kojima se oponaša cijela platforma.

Prvi od njih je službeni način. Da biste instalirali Android na vaše računalo koristeći ovu metodu, potreban vam je službeni Google-ov emulator.

Android SDK u osnovi je dizajniran za developere. Android SDK developerima omogućuje da testiraju kompatibilnost svojih aplikacija sa platformom.

Međutim, to nikako ne spriječava ostale da ga koriste u svrhu obrazovanja ili čak i malo zabave.

Prije nego što nastavite, potrebno je provjeriti da li sustav zadovoljava sve zahtjeve. SDK je kompatibilan sa sustavom Windows XP (32-bit), Vista (32 – i 64-bitni) i Windows 7 (32 – i 64-bit), kao i Mac i Linux sustavima.

Također, trebat ćete najnoviju verziju JDK (Java Development Kit) koji je potreban za pokretanje emulatora. Dakle, otiđite na Oracle web sajt i preuzmite Java Platform Standard Edition (Java SE). Nakon toga, instalirajte preuzetu aplikaciju.

Nakon toga potrebno je da sa Android developer stranice preuzmete SDK. Otvorite SDK karticu, u lijevom panelu ispod “Android SDK Starter Package” kliknite na “Download”. Tada će vam se otvoriti stranica za preuzimanje Android SDK. Na temelju operativnog sustava na vašem računalo, odaberite pravi paket.

Sada kada ste preuzeli Android SDK i instalirali Java, možemo početi sa procesom emulacije. Iz izbornika Start ili mjesta gdje ste instalirali softver, pokrenite Android SDK Manager aplikaciju. Ovaj alat donosi niz paketa koji se sastoje od različitih korisnosti i različitih verzija platformi. Za potrebe ovoga članka koristit ćemo Android 4.0.3. verziju ali vi slobodno možete izabrati verziju koju želite, među kojima i Honeycomb or Gingerbread.

U folderu Tools vidjet ćete dvije datoteke, čekirajte obje kao i SDK Platform i ARM EABI v7A System Image iz Android 4.0.3. foldera. Nakon toga kliknite na “Install packages” za nastavak procesa.

Na sljedećoj stranici će biti potvrda izabranih datoteke i od vas će biti zatraženo da prihvatite uvjete licence, čekirajte “Accept All” i kliknite na “Install” da biste pokrenuli preuzimanje. Po završetku preuzimanja paketi će se automatski instalirati.

Zatvorite SDK Manager i pokrenite AVD Manager iz izbornika Start ili iz spremljenog direktorija. U ovom koraku ćemo kreirati novi AVD (Android Virtual Device). Kliknite na gumb “New” koje se nalazi na desnoj strani. Otvorit će se novi prozor u kom treba da unesete neko ime a zatim da odaberete ciljanu datoteku, koja je u našem slučaju Android 4.0.3 – API Level 15. Potom unesite veličinu SD kartice (mi ćemo staviti 2GB) a zatim izaberite željenu rezoluciju ili je odaberite iz ugrađenog padajućeg izbornika. Kliknite “Create AVD” za nastavak procesa.

U glavnom prozoru AVD Manager-a pojavit će se AVD koji ste maločas kreirali. Odaberite ga i kliknite na gumb “Start” koje se nalazi na desnoj strani. Na ovaj način pokrenut ćete emulator.

Nemojte se iznenaditi ako za njegovo učitavanje bude potrebno malo vremena, nakon učitavanja možete uživati u Android-u na svom računalu.

Pored oficijelnog načina instaliranja operativnog sustava Android na vaše računalo moramo navesti i drugačiji način koji je još brži i još jednostavniji od oficijelnog. Za razliku od korišćenja Google-ovog SDK emulatora, sa ovim načinom Android se može instalirati izravno na Hard Disk i koristiti kao live CD ili pak simuliran putem Virtual Machine. Za ovaj metod bit će nam potrebni Oracle VirtualBox softver i Android-x86 IOS datoteka.

Nakon što otvorite sajt Android-x86.org, pronađite i kliknite na Android-x86-4.0-RC1 datoteku. Na sljedećoj stranici biće vam ponuđeno da preuzmete Android-x86-4.0-RC datoteku, nakon što je preuzmete, otiđite na Oracle-ov web sajt i preuzmite a potom i instalirajte VirtualBox.

Sada je potrebno podesiti Virtual Machine. Prvo što treba da uradite da biste instalirali Android na vaše računalo jeste da pokrenete VM softver. Odaberite “New” iz gornjeg panela a potom u sljedećem prozoru kliknite na “Next”. Nakon toga, unesite željeno ime a za operacijski sustav odaberite Linux odaberite. Version postavite kao Other Linux i kliknite na “Next”.

Nakon što ste završili, morat ćete kreirati virtualni disk.

• U prvoj stranici odaberite VDI (VirtualBox Disk Image) i kliknite “Next”.
• Dodijelite kapacitet koji želite kroz tekstualni okvir na lijevoj strani ili možete da koristite slider a potom na posljednjoj stranici kliknite na “Create”.

Prije nego što pokrenete emulator, posljednja stvar koju trebate učiniti jeste da Mount-ujete Image. Otvorite izbornik postavki (Settings), izaberite System i čekirajte “Enable absolute pointing device”.

Nakon toga, u Settings odaberite karticu Storage i pod IDE Controller ćete pronaći 2 stavke, jedna sa imenom koje ste izabrali za Virtual Machine i Empty (prazan). Odaberite Empty i u izborniku atributa kliknite na gumb “Setup virtual drive”.

To bi bilo to, sada je vrijeme da pokrenete emulator. Da biste to učinili, jednostavno kliknite na “Start”, prihvatiti sve upite i odaberite “Live CD”.

Iako vam ovo može izgledati zahtjevno, u suštini je vrlo jednostavno. Slijedite ove korake i nećete imati nikakvih problema da uživate u Android-u na vašem računalo. Također, osim ovih dvaju navedenih metoda, možete koristiti i BlueStacks emulator koji omogućuje pokretanje Android aplikacija na Windows računalu.

Facebook je objavio biblioteku C ++ softverskih komponenti nazvanu Folly koja je fokusirana na brzinu, jednostavnost upotrebe, kao i na interoperabilnost sa drugim C ++ bibliotekama koje već koristite.

Ovu biblioteku Facebook je razvio kako bi zadovoljio potrebe svojih inženjera. Kao što je bio slučaj i sa ranijim open-source projektima kao što su Cassandra, HipHop i Thrift, Facebook programeri su i Folly smestili u oblast open-source softvera.

Očigledno da će Folly biti od izuzetne koristi za programere velikih, distribuiranih aplikacija koje zahtevaju značajne performanse ali će imati i "opštu korisnost" i za druge tipove programera koji koriste programski jezik C ++.

Čak i ako developeri ne planiraju da koristite Folly za razvoj Facebook aplikacija ipak bi trebali da pogledaju ovu biblioteku jer sadrži mnoge alate koje je moguće koristiti u drugim okruženjima. Mnoge komponenti koje su dostupne u biblioteci Folly rade mnogo brže od njenih ekvivalenata dostupnih na nekim drugim mestima.

Naša motivacija bila je da se pokušaju napraviti komponente koje bi bile brže i efikasnije od onih koje smo ranije koristili. Folly izgrađena kako bi se zadovoljila potreba za udobnošću i brzinom, što znači da je lakša za korišćenje i da brže radi od ostalih alternativa. Folly komponente su dizajnirane za korišćenje u velikih i zahtjevnim proizvodnim okruženjima, sa više od hiljadu servera. Komponente pokrivaju širok spektar funkcionalnosti. Jedna komponenta je projektovana tako da memoriju koristi mnogo efikasnije. AtomicHashMap smanjuje količinu vremena za koje je deo podataka iz memorije zaključano od strane operacije, što može da uspori performanse i izazove uska grla u opterećenim okruženjima. Skup komponenti za manipulaciju string-om koristi manje procesorskih krugova od ostalih C ++ biblioteka. Ovo je Kod koji radi na hiljadama servera i koji svakodnevno obavljaju posao za naših 900 miliona korisnika,

naveo je softverski inženjer u Facebook-u, Jordan DeLong.

Facebook je biblioteku Folly postavio na svoju GitHub stranicu.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Jedan od najvećih problema koji developeri imaju sa mobilnim Web-om jeste pitanje njegove monetarizacije tj. kako korisnici pronađu, da je plate i kupuju unutar mobilne web aplikacije?  Mnogi rade na problemu pronalaženje aplikacija, koji jeste veliki s obzirom da se na Apple App Store može pronaći više od 650 hiljada aplikacija i da je velika borba developera da se njihove aplikacije nađu među prvih 25 jer to onda podrazumeva dosta ozbiljnju zaradu. Slična stvar je i sa Android aplikacijama na Google Play kojih je trenutno oko 450 hiljada.

Međutim, jako malo je rešenja problema sigurnog i jednostavnog transfera novca kroz mobilnu mrežu. Startup ZooZ predstavio je proizvod koji kratorima mobilnih aplikacija omogućava brz i jednostavan način za prihvatanje plaćanja od korisnika.

Izraelska kompanija ZooZ, pokrenuta 2010 godine, obezbeđuje tehnologiju za Android i iPhone-u plaćanja unutar aplikacija (in-app) a sada je napravljen iskorak dodavanjem HTML5 mobilne i web verzije svog kompaktnog SDK.

Ovo znači samo tri linije Koda koje developeri treba kopiraju u svoju aplikaciju kako bi omogućili većinu dodatnih funkcionalnosti za telefone i računara koji rade sa HTML5.

Za developere i za kupce, Zooz čini plaćanje lakšim agregiranja više platnih izvora kao što su kreditne kartice, PayPal i Google Wallet u jedno rešenje. ZooZ obrađuje uplate kako za virtuelna tako i za fizička dobra i to bez merchant code ili payment gateway. ZooZ SDK takođe podržava niz valuta i jezika iz oko 150 zemalja. Startup trenutno radi na dodavanju Amazon plaćanja a nema sumnje da će i mnoga druga prepoznatljiva pridružiti ZooZ.

Što se tiče developera, ZooZ prenosi sredstava direktno na račun developer-a, njegov PayPal račun ili prepaid MasterCard.

ZooZ naglašava da je mnogo uloženo u bezbednost koja je itekako potrebna za široko otvorenu mobilnu mrežu.

Iako mnogi oglašivači preispituju svoje investicije u plaćene Facebook oglase, ni brandovi nisu zadovoljni plaćenim oglašavanjem koje Facebook nudi ali nastavljaju da trošiti velike svote novca na svoje Facebook Stranice.

Facebook Stranice su besplatne ali stjecanje fan-ova nije tako da brandovi sve više vode računa o tomu koliko će ih to stjecanje fanova koštati. Za njih svakako da nije dobra vijest da dvije najveće tražilice, Google i Bing, dovode značajno manje “besplatnog” promet na Facebook Stranice.

Kompanije PageLever koja se bavi Facebook analitikom napravila je istraživanje u kom je pratila 500 Facebook Stranica sa najmanje 10.000 fan-ova. Istraživanje je pokazalo da Google manje preporuča (referrals) Facebook Stranica za nevjerojatnih 51% u odnosu na godinu dana ranije. Bing još manje preporuča Facebook Stranice, 59% manje u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, Google kao najveća tražilica u svijetu sada je odgovoran za manje od 5 posto eksternog prometa na Facebook Stranice.

Uzrok za smanjenje dovođenja web prometa na Facebook Stranice još uvijek nije sasvim jasan. Isprva se činilo da je za pad web prometa sa Google-a odgovorno uvođenje značajke Search plus Your World, međutim to nije bio slučaj. Također, sve ideje o tome da Google šalje manje web prometa na Facebooka zbog svojih društvenih inicijativa pada u vodu jer kako onda objasniti pad prometa i sa Bing tražilice.

Ovi nalazi analitičke kompanije PageLever svakako su pomalo obeshrabrujuće na brandove koji imaju svoje stranice na Facebook-u. Facebook sa svojih oko 900 milijuna korisnika izuzetno je veliko i primamljivo tržište za sve aktere. Naravno da brandovi žele da iskoriste taj ogromni broj korisnika najveće društvene mreže za poboljšanje svog poslovanja pa tako možemo razviti i teoriju po kojoj ako dođe do pada organskog prometa sa tražilice, tada bi se povećali troškovi stjecanja Facebook fan-ova.

Nije čudno što Google i Facebook nisu u ljubavi pogotovu nakon što je prošli mjesec, nakon odbijanja Facebook-a da otvori svoju mrežu za Googlebot, osnivač Google-a Sergey Brin izjavio da Facebook i Apple rade protiv otvorenog Internetu.

Naravno, korisnici bi najviše voljeli da su Google i Facebook u slozi a prema posljednjim dešavanjima, jaz između dva giganta sve je dublji. Naime, Facebook je ukinuo podršku za Google Chrome. Facebook sada pored podrške za Internet Explorer i Firefox nudi podršku za Opera. Treba reći da su se skoro pojavile glasine da najveća društvena mreža na svijetu pokušava da kupi kompaniju Opera Software koja stoji iza tražilice Opera i da je to razlog za podršku od strane Facebook-a, ali zašto ukidanje podrške Chrome-u?

Microsoft je pokrenuo Windows 8 Release Preview, malo bolju verziju svog predstojećeg operativnog sistema koji donosi bolje aplikacije na dodir u Metro stilu, nove multi-monitor kontrole, društveno deljenje, funkcije za bezbednost porodice, i još mnogo toga.

Microsoft Windows 8 je pokušaj da se spoji tradicionalni desktop računar sa interfejsom osetljivim na dodir, iskustvo koje trenutno nudi Windows Phone uređaji. Na neki način, Microsoft se vodi idejom Apple-a koji je u svoj Lion OS ugradio funkcionalnosti koje su se odlično pokazale na iOS koji koriste iPhone i iPad.

Ali za razliku od još uvek sasvim drugačijih operativnih sistema kakvi su Lion i iOS, Microsoft želi da Windows 8 bude operativni sistem koji se može koristiti na desktop, laptop i tablet računarima. Iako Microsft još uvek nije objavio datum zvaničnog izlaska operativnog sistema Windowsa 8, mnogi pretpostavljaju da će se to dogoditi u oktobru, kako bi se iskoristile predpraznnične kupovanja.

Microsoft Windows 8 Release Preview je poslednja verzija operativnog sistema pred izlazak zvanične Windows 8 verzije. Ako ste upoznati sa Windows 8 Consumer Preview verzijom, onda otprilike znate šta dobijate sa Release Preview.

Kompanija Microsoft ističe da Release Preview ne donosi nikakve velike izmene u odnosu na Consumer Preview verziju, već samo prefinjena i suptilna poboljšanja od kojjih su najznačajnija:

• Internet Explorer 10 sada ima Adobe Flash podršku kojom će upravljati Microsoft
• Nova Bing aplikacija u Metro stilu uključuje Novosti, Putovanja i Sport
• Poboljšane Mail, Photos i People aplikacije (Mail sada podržava više naloga)
• Integrisano društveno deljenje tako da možete da delite sadržaj sa ekrana na Facebook, Twitter, LinkedIn i Google +
• Bolja personalizacija na početnom ekranu
• Poboljšana multi-monitor podrška
• Pobiljšan Windows Store kako bi se pronalaženje aplikacija učinilo mnogo lakšim
• Funkcije za sigurnost porodice, među kojima i “Do Not Track” kontrole koje su po default-u podešene u Internet Explorer 10
• Zune Pass integracija, koja se ponaša kao streaming muzički servis kada imate pristup
• Podrška za kontrolu pokretima korišćenjem laptop touchpad-a (nalazi se u beta fazi i još uvek nije dostupna javnosti)

Iako Microsoft navodi da Windows 8 Release Preview verzija ne donosi ništa značajno ipak treba reći da Internet Explorer sada ima ugrađen Adobe Flash, iako je Microsoft prvobitno planirao da ga ne podrži. Kompanija navodi da je previše stranica na Internetu koje trebaju Flash te da nisu željeli da korisnicima pruže loše web iskustvo nemogućnosti pokretanja tih stranica.

Druga velika promena je društveno deljenje. Uz sve veći značaj društvenih mreža u našim životima lepo videti da Windows 8 ima ugrađenu mogućnost delenja sadržaja sa vašeg ekrana ili u web pretraživača na Facebook, Twitter, ili neku drugu društvenu mrežu. Ovoj funkcionalnosti deljenja možete pristupiti kroz "Share" dugme na desnoj strani panela.

Konačno, možda najvažniji dodatak je kontrola pokreta. Ovo je sigurno nešto što treba Windows 8 korisnicima da pruži jedinstveno iskustvo i učini da zaboravite na kontrolu mišem. Pomeranjem prsta preko leve ivice trackpad-a omogućava vam kretanje kroz sve nedavno korišćene programe dok pomeranje prsta desnom ivicom donosi desni Sidebar za deljenje i podešavanja. Kontrola pokreta Windowsu 8 lakšim. Nažalost, ova funkcija je još uvek u beta fazi.

Europska Komisija danas je priopćila da je od Europskog Suda Pravde zatražila kažnjavanje Belgije, Nizozemske, Poljske, Portugala i Slovenije za ne implementiranje takozvanog Cookie Zakona u svoje nacionalne zakone. Službeni rok za to bio je 25. svibanj prošle godine.

Ovaj Europski Cookie Zakon je dio šireg Zakonskog okvira EU Directive 2009/136/EC, poznatog je i kao e-Privacy Directive, i usmjeren je na zaštitu privatnosti korisnika na Internetu. Ova Evropska Direktiva od kompanija također zahtijeva da obavijeste korisnike o svakoj povredi bezbjednosti podataka bez nepotrebnog odgađanja kao i da se korisnicima omogući promjena fiksnog ili mobilnog operatera bez potrebe za promjenom broj telefona i to u roku od jednog radnog dana.

Međutim, glavna točka ovog Zakonskog paketa je Article 5(3), koji se odnosi na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies. To podrazumjeva da web kompanije moraju dobiti “izričit pristanak” od korisnika prije instaliranja Cookies.

Cookies su mali programi koji se instaliraju na računala korisnika kako bi pratili njihovo ponašanje na Web-u, pamtili korisnička imena i lozinke, i druge postavke koje se odnose na određenu web stranicu. No, oni se također mogu koristiti za ciljanjo oglašavanje na temelju povijesti pregledavanja.

Mnoge kompanije nisu voljne implementirati ova pravila po kojima moraju od korisnika tražiti suglasnosti za instaliranje Cookies, jer se boje da će izgubiti učinkovit metod pračenja informacija na svojim web stranicama. Jedina iznimka u ovom pravilu je da se od korisnika ne mora tražiti suglasnost ako su Cookies nužni za uslugu koja je izričito zatražena od strane korisnika, na primjer, kad korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu” prilikom procesa kupnje na web stranici.

Europska Komisija danas je zatražila kaznu za ne implementiranje ovog zakona u visini od 13.063 do 112.190 evra dnevno, za svaki dan ne primjenjivanja ovog Zakona. Točna visina kazne bi ovisila od težine prekršaja i veličine dotične države članice.

Europska Komisija ističe da će odustati od kažnjavanja ako ovih pet zemalja pokažu da poduzimaju odgovarajuće korake kako bi ispravili situaciju.