Online Tržište

Mozilla je predstavila svoj projekt BrowserID koji korisnicima omogućava da se prijavite na bilo koji sajt sa samo jednim metodom prijave.

BrowserID je eksperimentalni projekt u kojem jedna e-mail adresa i lozinka omogućavaju da se prijavite na bilo koji web sajt na Internetu. BrowserID će provjeriti vašu email adresu i jamčiti da je vaše vlasništvo za ovo “modernije iskustvo”. Prvo unesete svoj e-mail, nakon čega vam se na taj e-mail šalje potvrda, dakle standardni proces registracije. Nakon što potvrdite da se radi o vašoj e-mail adresi, BrowserID-em se potom logirate na bilo koju stranicu, sa bilo kojeg preglednika, pa čak i mobilnih.

Kada posjetite web sajt koji zahtijeva da se prijavite, BrowserID će se pojaviti kada kliknete na “Prijava” ili ekvivalent gumb. Nakon toga odaberete e-mail adresu s kojom želite da se prijavite i BrowserID će učiniti ostalo. Vaša lozinka koju ste koristili za BrowserID će zamijeniti lozinku za svaku web stranicu koju koristite.

Također, možete dodati i više od jedne e-mail adrese. Mozilla je odlučila da ne zaključava BrowserID samo za Firefox, tako da će on raditi sa svim modernim web preglednicima.

Ako se pitate da li je ova metoda sigurna, Mozilla tvrdi da BrowserID ne postavlja detalje ni na koji server, uključujući i BrowserID server, o tome koje web stranice posjećujete.

Prema najnovijem eksperimentu, koji je sprovela kompanija Sophos, 41% Facebook korisnika je spremno da otkrije lične podatke potpunom stranac. Kompanija za IT bezbednost, Sophos, pozvala je 200 slučajno odabranih Facebook korisnika da postanu prijatelji sa lažnim Facebook korisnikom pod imenom "Freddi Staur" (anagram od "ID-Prevarant"). Od tih 200, 87 se odazvalo pozivu, od kojih 82 imaju u profile navedene lične podatke, kao što su njihove e-mail adresu, datum rođenja, adrese i broj telefona.

Evo šta je ovaj eksperiment otkrio:

• 72% ispitanika ima otkrivenu jednu ili više e-mail adresa
• 84% njih otkriva puni datum rođenja
• 87% dali detalje o svom obrazovanju ili radnom mestu
• 78% navodi svoju trenutnu adresu ili lokaciju
• 23% navodi svoj broj telefona
• 26% pokazuje svoje "screen" ime u instant porukama

Očigledno da za mnoge Facebook korisnike institucionalna pitanja o privatnosti nisu dovoljna da malo više povedu brigu o širenju svojih ličnih podataka na Facebook-u.

Ovo svakako ne sluti na dobro, u smisli zaštite privatnosti. Informacije koje ovi ljudi nude a uzorak pokazuje da se radi o velikom procentu, mogu biti podjednako vredne kao i informacije o kreditnoj kartici, kada neko pokušava da uradi vaš profil. Ljudi moraju biti mnogo više selektivni po pitanju kome pružaju informacije. Skupljanje “prijatelja” je ohrabreno od sajtova društvenog i poslovnog umrežavanja. To je statusna stvar koja se radi da bi se videlo koliko prijatelja ili kontakata možete prikupiti. Ova eksperiment je trebalo da pokaže prosečnom korisniku da je potrebno da budu puno oprezniji sa deljenjem ličnih podataka. Web je ulaz ali on ne bi trebao da bude stalno otvoren, mnogo je prevaranata online,

naglašava Ron O'Brajen, viši analitičar bezbednosti u kompaniji Sophos.

Nakon što nije bio u funkciji nedelju dana, popularni servis za slučajno video ćaskanje Chatroulette se vraća sa novom verzijom.

Prelazak na novu verziju (verziju dva) nije baš prošao glatko, Chatroulette je trebalo da bude van funkcije jedan dan ali je to trajalo čitavu sedmicu.

Dakle, šta je novo i nadamo se bolje, što nam Chatroulette donosi? Pored toga što je prilično nestabilan, sajt ima fleksibilan interfejs koji vam omogućava da prevučete i pomerite prozor video ćaskanja gde želite a imate mogućnost da mu promenite i veličinu. Sajt ni na koji način ne pomaže korisniku u objašnjavanju nekih od tih funkcija, iako su ljudi iz Chatroulette nazvalali prvu verziju “eksperiment”, ovo još uvek izgleda kao eksperimentalna verzija.

Na primer, ako nemate instaliranu kameru, sajt je potpuno neupotrebljiv i ne prikazuje upozorenja ili poruka, jednostavno je mrtav. Ako imate kameru, možete se uključiti u slučajno ćaskanje jednostavnim osvežavanjem stranice. Ne postoje druge opcije osim postavljanja audio i video izvora, koje se pojavljuju kada pređete mišem preko chat box-a.

Sve u svemu, Chatroulette nije donio ništa novo sa svojom verzijom dva, možda će u narednim danima i doći do toga ali prvo što bi trebao da uradi jeste da poradi na svojoj stabilnosti.

Chatroulette, web stranica sa video chat-om na slučajnoj osnovi koja je postala manji fenomen pop kulture, je zatvorena. Na sajtu je postavljena obavjest koja glasi: “Eksperiment 1 je završen. Hvala na učešću.”, i da će obnovljena verzija biti lansirana sutra.

Ali što će se promijeniti? Vjerojatno mnogo toga. Sean Parker (osnivač Napstera i osnivački predsjednik Facebook-a) radio je sa osnivačem Chatroulette-a, Andrey Ternovskiy, na rješavanju dugoročnog potencijala stranice.

Parker navodi kako vjeruje da sajt može biti još zanimljiviji i da bi mogao da prevaziđe dosadašnje probleme automatski usmjeravajući korisnike koji su u sukobu sa zakonom.

Pitanje je kako će algoritam na stranici odlučiti tko dobiva zanimljivog korisnika a tko dobiva manje zanimljivog? Da li će sada Chatroulette biti podjeljen možda po interesnim grupama ostaje da se vidi kada sutra bude lansiran ponovo.

Nakon objavljivanja planova za izgradju eksperimentalne, ultra brze širokopojasne mreže, odgovor zajednica i pojedinaca je ogroman. U do sadašnjem roku za podnošenje ponuda, Google je primio više od 600 zajednica odgovor na zahtev za informacijama (RFI), a više od 190.000 odgovora od pojedinaca je pristiglo na adresu Google-a.

U Google-u kažu da su oduševljeni ovolikom uzbuđenosti povodom eksperimentalne optičke mreže, i da žele da se ponizno zahvale svakom pojedincu i zajednici što su odvojili vreme da zajedno sa njima učestvuju u svemu.

Ovaj entuzijazam je mnogo veći od Google-a i naše eksperimentalne mreže. Jedna poruka je došla jasno i glasno, a to je da su ljudi širom zemlje gladni boljeg i bržeg pristupa Internetu,

rekli su iz Google-a.

Na osnovu rigoroznog pregleda podataka mi ćemo objaviti zajednicu ili zajednice, gde će se mreža testirati do kraja ove godine.

Naš plan je da dostignemo najmanje 50.000, a potencijalno do 500.000 ljudi sa ovim eksperimentom. Gde god da se mreža izgradi, nadamo se da će to biti lekcija koje će poboljšati pristup Internetu.

Što Home Depot, Volkswagen i Verizon imaju zajedničko? Twitter, kojeg koriste da bi promovirali svoje online poslovanje!

Poznato je da 100 najvećih međunarodnih tvrtki eksperimentiraju sa društvenim medijima. Iz nedavnih studija provedenih na Burson Marsteller, 79% tih divova koriste neki od velikih društvenih media, Twitter, Facebook, YouTube, ili blogove. U smislu popularnosti, najviše se koristi Twitter, kojeg koristi 65% tvrtki, zatim slijedi Facebook sa 54%, M

YouTube sa 50%, a korporativni blogovi sa 33%. Što je još značajno je djelovanje na tim platformama, koje pokazuje posvećenost tvrtki da na neki način priđu bliže svojim klijentima.

Ključne stavke ove studije pokazuju da se društvenim medijima mogu koristiti sve tvrtke, bez obzira na djelatnost, bilo da su male tvrtke ili međunarodni gigant poput Sony-a. Svaka tvrtka teži da ima veliku korisničku podršku, djelotvoran marketing, rastuću potrošačku bazu, a sve to može da se postigne korištenjem društvenih medija.

Jedna zanimljiva statistika kaže da 61% (što je gotovo 2/3) tvrtki eksperimentira sa socijalnim medijima. Velika većina, 90%, kaže kako očekuje da socijalni mediji još više napreduju (u smislu vremena provedenog na njima), dok samo 8% očekuje da će stagnirati a 2% očekuje da će doći do smanjenja vremena provedenog na socijalnim medijima u sljedećoj godini.

Neka bitna zapažanja statistike:

• Većina tvrtki imaju poteškoće sa mjerenjem povrata ulaganja u socijalne medije. Gotovo dvije trećine ispitanika (61%) kaže da su njihove organizacije loše (34%) ili veoma loše (27%) sa mjerenjem povrata ulaganja u društvene medije .
• Povećanje prometa na web stranicama je poslovni cilj marketinga a najćešće se pokušava utjecati kroz socijalne medije. Tri četvrtine (74%) tvrtki kaže da koriste socijalne medije za povećanje prometa.
• Direktan promet na web sajtovima kao matrica za mjerenje se najčešće koristi za mjerenje učinka na ne socijalnim medijima, kaže dvije trećine ispitanih tvrtki (63%).
• Veće prepoznavanje branda (64%) je drugi najvažniji poslovni cilj u pogledu utjecaja socijalnih medija. Sličan udio ispitanika (62%) navode bolji ugled brenda.
• Unatoč raširenom prepoznavanju brenda kao i ugledu brenda na koje utječe social-medijski marketing, samo četvrtina ispitanika (25%) potpuno koristiti online spominjanje brenda kao matricu za mjerenje izvan socijalnih medija. Samo 15% koristi brand percepciju kao matricu.
• Više od polovice tvrtki (56%) kaže da se trude ostvariti povećanje prodaje putem raznih aktivnosti na socijalnim medijima ali samo četvrtina tvrtki (24%) koristi prodaju kao matricu za mjerenje uspjeha socijalni medija.

Facebook je najčešće korišteni socijalni medij, kojeg 85% anketiranih tvrtki koristi ga kao dio svoje marketinške strategije. Odmah iza Facebook-a slijedi Twitter sa 77%, LinkedIn sa 58% i YouTube sa 49%.

Više od dvije trećine ispitanih kompanije kažu da je iznos novca potrošenog na socijalne medije veći nego prošle godine, dok je 30% kažu da su im izdvajanja ostala ista, a 81% tvrtki očekuju da će im se proračuna za socijalne medije povećati tijekom iduće godine , dok 18% očekivati da izdaci ostanu isti.