Online Tržište

Istraga koja je u tijeku i koju Irski povjerenik za zaštitu podataka vodi protiv Facebook-a po pitanju njegove transparentnosti korisničkih podataka i privatnosti, juče je dobila svoj epilog. Facebook je pristao da onemogući svoju uslugu prepoznavanja lica uslugu za korisnike u Europi.

Facebook je na udaru Europske Unije zbog korištenja softvera za prepoznavanje lica za identificiranje ljudi na fotografijama svojih korisnika. Njemačka je nedavno ovu praksa nazvala protuzakonitom te je uputila zahtijev Facebook-u da onemogućiti ovu svoju uslugu prepoznavanje lica i u potpunosti uništiti bazu podataka koja se odnosi na tehnologiju za prepoznavanje lica.

Na zahtijev Njemačke Facebook je negativno odgovorio istakavši da je prikupljanje podataka zakonito u Irskoj, gdje Facebook ima svoje Europsko sjedište. No, Irski vlasti su pokrenule vlastitu istragu po ovom pitanju te prisilile Facebook da djelomično prihvati ono što je Njemačka zahtijevala.

Irski povjerenik za zaštitu podataka priopćio je da je značajka usluge za prepoznavanje lica koja sugerira označavanje na slikama već isključena za nove korisnike u EU a predlošci za postojeće korisnike će biti izbrisani do 15. listopada.

Ovaj potez ne znači definitivno odustajanje Facebook-a od usluge prepoznavanje lica u Europskoj Uniji.

Potrebno je da ponovo postignemo dogovor sa Irskim povjerenikom za zaštitu podataka oko pristupa i najboljeg načina obavještavanja i educirati korisnike, tako da se mi iskreno nadamo da ćemo uskoro ponovo moći ponuditi Europskim korisnicima ovu izuzetno korisnu uslugu,

navodi se u priopćenju Facebook-a.

Osim pitanja vezanih za uslugu prepoznavanja lica, Facebook je pristao da pruži bolju transparentnost korisnicima o tome kako se podaci prikupljaju, da veću kontrolu korisnicima nad postavkama privatnosti, kao i "implementaciju jasnih perioda za brisanje osobnih podataka ili poboljšane sposobnosti koje omogućuju korisniku brisanje stavki ."

Njemački Sud donio je odluku da postojeća zabrana Samsung Galaxy Tab 7,7, kojom se spriječava prodaja ovog uređaja u Njemačkoj, treba biti proširena na cijelu Europsku Uniju. Ova zabrana ne odnosi se na Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji može da nastavi da se prodaje.

Samsung Galaxy Tab 7,7, manja verzija popularnog tableta, bio je zabranjen u Njemačkoj u rujnu 2011 godine. Viši regionalni Sud u Dusseldorfu danas je donio presudu kojom se potvrđuje ova zabrana te da ona treba biti proširena na svih 27 zemalja članica Europske Unije, na temelju činjenice da ovaj uređaj krši patentna prava koja su u vlasništvu kompanije Apple od 2004 godine.

Kompanija Samsung priopćila je da je veoma razočarana ovom sudskom odlukom, te je ponovila svoj stav da će štiti svoja prava vezana za intelektualno vlasništvo sa metodama koje uključuju pravne akcije.

S druge strane Apple nije uspjeo da zaustavi prodaju prodaju većeg i popularnijeg Samsung Galaxy Tab 10.1N, koji je revidirana verzija Galaxy Tab 10,1, koji se također nalazi pod istragom u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, zbog navodnog kopiranja iPad dizajna.

Sud u Njemačkoj objavio je danas da su dizajnerske promjene na Galaxy Tab 10.1N vidljive i da one prave značajnu razliku u odnosu na prethodnu verziju, te da ranija Sudsku zabrana prodaju uređaja u Njemačkoj više ne vrijedi.

Ubrzo nakon objavljivanja ove presude, kompanija Apple zatražila je 2,5 milijardi dolara od kompanije Samsung za nanesenu štetu u SAD.

U današnjem podnesku, Apple tvrdi da se Samsung “nepravedno obogatio” kopiranjem Apple-ovog dizajna u iznosu od oko 2 milijarde dolara, te da je tako kompanija izgubila zaradu od oko 500 milijuna dolara.

“Kopiranjem Apple dizajna omogućilo je kompaniji Samsung da pretekne Apple i postane najveći proizvođača pametnih telefona na svijetu. Povredom Apple-ovog intelektualnog vlasništva, Samsung je zaradio milijarde dolara i uzrokovao da kompanija izgubiti stotine milijuna dolara,

navodi se u podnesku kompanije Apple.

Suma od 2,5 milijarde dolara je procijena kompanije Apple. Do 2 milijarde dolara kompanija Apple je došla računanjem svake pojedinične naknade za korištenje njegovih patenata:

• 2,02 dolara za “overscroll bounce” značajku,
• 3,10 dolara za “scrolling API”
• 2,02 dolara za “tap to zoom and navigate”,
• 24 dolara za svaki uređaj koji krši Apple-ov patentiran dizajn.

Evropski Sud Pravde presudio je da kupci imaju pravo za preprodaju softver koji su kupili bez obzira da li softver prvobitno distribuiran na fizičkom medijumu ili je preuzeti preko Interneta. Presuda je poraz kompanije Oracle koja je tražila od Suda da potvrdi odredbe njenog ugovora o licenciranju kojim se zabranjuju takvi transferi.

Prodavci softvera su dugo tvrdili da je softver "licenciran a ne prodat." Doktrina u SAD poznata kao prva prodaja, smatra da zakon o autorskim pravima ne daje prava kontrole nosiocima prava nad korišćenjem njihovog stvaralaštva. Ovaj princip je još više zakompliciran činjenicom da se softver sve više distribuira direktno preko digitalnih mreža, što znači da nema fizičkih primeraka koji se preprodaju.

Oracle distribuira svoj softver online. Kada kupac potpiše ugovor o licenciranju, imaju neograničeno pravo da preuzme softver sa Oracle-ovog sajta, i da instalira onoliko kopija softvera koliko je navedeno u ugovor o licenciranju. Kompanija UsedSoft delovao je kao broker za korišćene Oracle licence, omogućavajući kupcima Oracle softvera koji više ne trebaju te licence da ih preprodaju nekim drugim kompanijama.

Oracle je zbog toga tužio UsedSoft, tvrdeći da UsedSoft nelegalno distribuira njegov softver. Oracle navodi da u njegom ugovoru o licenciranju izričito stoji da su licence neprenosive i da se doktrina o prvoj kupovini odnosi samo na fizičke primerake softvera koji se distribuiraju na CD ili DVD ali ne i na one koji se distribuiraju online. Evropski Sud Pravde odlučno je odbacio ove argumente kompanije Oracle.

Nema nikakve razlike da li kompjuterski program bio dostupan tako što je preuzet sa sajta nosioca prava ili putem fizičkog medijuma kao što je CD-ROM ili DVD-u. Čak i ako vlasnik autorskog prava formalno razdvaja prava kupaca koji koriste program koji su preuzeli sa sajta i prava kupaca programa na fizičkom medijumu, ipak zaključak je da su ona neodvojiva sa stanovišta sticaoca. Sa ekonomske tačke gledišta, prodaja računarskog programa na CD-ROM ili DVD i prodaja programa preuzimanjem sa Interneta su slični. Metod online transmisije je funkcionalni ekvivalent snabdevanja putem fizičkog medijuma,

navodi se u odluci Suda.

Sud je takođe odbacio tvrdnje Oracle-a da čak i ako je originalna softverska licenca prenosiva, novi vlasnik nije imao pravo da koristi besplatni update koji Oracle isporučuje sa softverom.

Ipak, Sud je postavio neka važna ograničenja na prava kupca da preproda korišćenu softversku licencu.

Prvo, ako kupac kupuje multiseat licencu, nije dozvoljeno da deli licence na delove i preprodaje ih odvojeno.

Sud takođe smatrao da posle preprodaje softvera, prethodni vlasnik mora da uništi svoju kopiju softvera, da je učini neoperatibilnom. Kompanija Oracle požalila se da ovako nešto neće biti moguće sprovesti u praksi, međutim, Sud ističe da ovaj problem nije jedinstven za online prodaju softvera, isti problem javlja se i kada kupac preprodaje CD ili DVD nakon što instalira softver na svom računaru.

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Europska komisija jučer je od 6 zemalja članica Europske Unije zatražila objašnjenje u kašnjenju sprovođenja obvezujuće Direktive koja se odnosi na e-Novac.

Belgija, Španjolska, Francuska, Cipar, Poljska i Portugal su zemlje kojima je dat rok od dva mjeseca da obavijeste Europsko Povjerenstvo o mjerama koje planiraju poduzeti ili će se u protivnom suočiti sa rizikom pokretanja pravnog postupka i velikom kaznom.

Rok za provedbu pravila koji se odnose na e-novac bio je 30. travanj prošle godine. Većina država članica EU implementirala je ova pravila u cijelosti, no ovih šest zemalja još uvijek nije sprovelo neke od odredbi i sam proces tranzicije je dosta usporen.

Direktiva ima za cilj da olakša novim kompanijama ulazak na tržište e-novca. Ova Europska Direktiva definira e-novac kao “digitalni ekvivalent gotovini, pohranjen na elektronički uređaj ili daljinski na sarver.” Ovo pokriva širok spektar usluga poput digitalnog novčanika gdje je novac pohranjen na mobilnom telefonu ili pametnoj kartici, pre-paid debitne kartice, elektronički vaučeri burze i web usluge kao što je PayPal.

Direktiva o e-novcu također ima za cilj da stvoriti tržište koje pokriva cijelu Europsku Uniju i na kom će pravila igre biti jednaka za sve i tako da pospješi stvarnje učinkovite konkurencije između svih sudionika na tržištu na čije nadmetanje će koristiti potrošačima, poslovanjima i širem Europskom gospodarstvu.

Novi aranžman između Evropskog Parlamenta, Saveta Evrope i Evropske Komisije mogao bi da promeni način na koji vlasnici mobilnih telefona koriste svoje uređaje kada putuju širom EU.

Prema novim pravilima, osobe koje se spremaju na putovanje će moći da izaberu poseban ugovor o romingu sa operatorom u inostranstvu pre nego što otputuju i pri tome da nemaju potrebu menjanja broja telefona. Cilj ovog sporazuma je da se stvori konkurencija između Evropskih operatera što bi na kraju trebalo da rezultira povoljnijim cenama za korisnika mobilnih usluga.

Dogovor je iniciran predlogom koji je Savet Evrope podneo u julu 2011 godine. Predlog je napravljen s ciljem smanjenja visokih troškova korišćenja mobilnih i pametnih telefona tokom putovanja u zemlje EU. Evropski Parlament bi trebao odobriti ovaj sporazum u maju a Savet Evrope u junu, tako da bi nova pravila verovatno stupila na snagu već 1. jula ove godine.

Međutim, potrošači će morati da sačekaju do leta 2014 godine kada će moći birati između ponuda Evropskih mobilnih operatera.

Sporazum bi trebao da donese znatno manje cene rominga jer će operateri morati potrošačima da ponude znatno povoljnije uslove sa kojima će privući potrošaće iz inostranstva.

Svaki put kada korisnik prelazi granicu, njegov telefon će se prebaciti na mrežu roming usluge koju je predhodno odabrao. Kupci će takođe imati mogućnost da direktno biraju lokalnu mobilnu mrežu za prenos podataka u romingu u zemlji koju posećuju,

navodi se u saopštenju EU.

Od 1. jula 2012 godine, virtuelni mobilni operateri će imati pravo pristupa mrežama drugih operatera prema “regulisanim veleprodajnim cenama”, tako da će moći da pruži usluge rominga svojim korisnicima . EU veruje da će sa ovim sporazumom povećati domaću konkurenciju i obezbedi podsticaje za mnogo atraktivne roming ponude.

Evropska Unija je saopštila da će korigovanje cena biti postepeno. Znači, prema novim pravilima, od juna ove godine Evropski potrošači neće plaćati više od:

• 29 centi po minutu za pozive
• 8 centi po minuti za primanje poziva
• 9 centi za SMS poruku
• 70 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta dok ste na odmoru u nekoj drugoj zemlji Evrope

Od 1. jula 2013 godine potrošači neće plaćati više od:

• 24centi po minutu za pozive
• 7 centi po minuti za primanje poziva
• 8 centi za SMS poruku
• 45 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Od 1. jula 2014 godine potrošači neće plaćati više od:

• 19 centi po minutu za pozive
• 5 centi po minuti za primanje poziva
• 6 centi za SMS poruku
• 20 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Europa, sa svojim kulturnim raznolikostima i sveučilištima svjetske klase, ima dosta uspješnu poduzetničku zajednicu. U stvari, ima jako mnogo uspješnih poduzetničkih priča među kojima su i Rovio, Spotify i Xing. Ipak, može se učiniti još mnogo više kako bi se njegovali startupi i poticalo web poduzetništvo što bi u konačnici moglo rezultirati toliko potrebnom poticaju Europskom gospodarstvu.

Europska Komisija financira crowd-sourced izazov OpenIDEO, koji ima za cilj odgovoriti na pitanje: “Kako podržati web poduzetnike u pokretanju i u održivom rastu globalnog poslovanja”.

Ako ste poduzetnik ili ste uključeni u poduzetničke aktivnosti ili mislite da imate neke kvalitetne ideje koje mogu doprinjeti ukuponom poboljšanju, želimo to čuti od vas! Recite nam nešto o pametnim tehnologijama koje trenutno potiču web poduzetnike širom svijeta, imate li neku kreativnu ideju koju bi mogla podržati industrija diljem Europe, sve ćemo razmotriti, bilo da se radi o obrazovanju, novim aktivnostima, novim uslugama pa čak i o regulatornim promjenama. Možete se pridružiti oi učestvovati u debati na www.openideo.com ili na # oi_startup na Twitter-u,

priopćila je Europska Komisija.

Crowdsourcing izazov trenutno se nalazi u “Inspiration” fazi, što znači da ste pozvani da iznesete svoje ideje ili primjere projekata koji su se negdje pokazali uspješnim. U prvih nekoliko dana dostavljeno je 149 ideja među kojima i “TaskRabbit for techies”, koja omogućuje web poduzetnicima da razmijenjuju vještine, i da prodaju svoje proizvode putem nečeg sličnog Etsy, otvorenog tržišta za startape.

Ovo je samo prva u nizu inicijativa koje Europska Komisija planira da sprovede u području Internet startapa. Crowdsourcing izazov traje do 29. svibnja i otvoren za sve, da bi druge upoznali sa svojim idejama posjetite stranicu www.openideo.com/open/web-start-up/brief.html

Primjena 4G bežične veze u Europi danas je napravila korak naprijed s obzirom da je Europski Parlament odobrio plan da se oslobodi radijski frekvencijski spektar za 4G (brzi mobilni Internet) ali i druge svrhe.

Plan podrazumjeva da države članice EU do 2013 godine otvore više frekvencija za brzi mobilni Internet kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za bežičnim prijenosom podataka.

Mnogi uređaji koje koristimo svakodnevno služe se radio frekvencijama, poput mobitela, daljinskih upravljača i satelitske navigacije. Oni djeluju u rasponu frekvencija između 9 kHz i 300 GHz, koji se zove radio spektar. Međutim, ovaj radio spektar zadovoljava potrebe ograničenog broja korisnika tako da ovo ograničenje zahtijeva pozorno planiranje i upravljanje kako bi se izbjegle smetnje.

Politika radio spektra koju je danas odobrio Europski Parlamenta treba da pomogne u koordiniraju korištenja spektra za nove usluge i tehnologije, među kojima i bežične mreže “četvrte generacije” (4G) kao što su LTE i WiMAX, koje mogu dosegnuti brzinu i do 100 Mb/s, mobilnu TV, transportne sustave, zdravstvo (medicinski aparati i uređaji za pomoć osobama s invaliditetom), istraživanja i ostalo. Do 1. siječnja 2013 godine, države članice EU će morati odobriti korištenje 800 MHz za bežični Internet.

Trenutno, u većini država članica frekvencija od 800 MHz se koristi za prijenos analognih TV kanala ali će ona biti oslobođena do kraja 2012 godine kada svi TV uređaji treba da budu prebačeni na digitalne. Dodjeljivanjem frekvencije od 800 MHz brzom mobilnom Internetu smanjit će se pritisak na promet podataka koji se već javlja zbog sve većeg broja smartphone uređaja i želje za uslugama kao što je video streaming visoke kvalitete, ali i da bi se dao novi poticaj za bežične internet usluge diljem Europe.

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.

Prema najnovijim podacima više od 100 miliona ljudi u Evropskoj Uniji nikada nije koristilo Internet, navodi se u izveštaju objavljenim juče od strane Evropske statističke agencije Eurostat.

U svom izveštaju Eurostat navodi da više od polovine stanovništva Rumunije i nešto manje od polovine onih u Bugarskoj, Grčkoj, Kipru i Portugalu nemaju pristup Internetu kod kuće.

Mnogim ljudima danas je teško živeti bez Interneta. Međutim, manji deo stanovništva EU, ali nikako zanemarljiv, nikada nije koristio Internet. Pa tako, 24 odsto stanovništva EU starosti od 16 do 74 godine nikada nisu pristupili Internetu,

navodi Eurostat.

Iako je opšti pristup Internetu porastao u poslednjih pet godina, ipak postoji velika razlika između razvijenih, zapadnih zemalja EU, i onih manje razvijenih. Poređenja radi, u Bugarskoj samo 45 odsto stanovništva ima Internet dok je taj procenat u Holandiji visokih 94 odsto. Iza Holandije su Luksemburg, Švedska i Danska koja imaju stopu pristupa Internetu veću od 90 odsto.

Rumunija je članica Evropske Unije koja se nalazi na samom dnu po pristupu Internetu sa 54 odsto ljudi koji nikada nisu koristili Internet, bilo od kuće, Internet kafea ili smartphonea.

Online poslovanje je najviše napredovalo u Velikoj Britaniji, Danskoj i Švedskoj, u kojima doprinosi sa između 5,8 odsto i 7,2 odsto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2009 godini, prema podacima kompanije Boston Consulting Group.

U Evropskoj Uniji, Velika Britanija je postala dominantna sila po pitanju online poslovanja i uslugama koje Vladine agencije pružaju online. Poslednji podaci navode da je više od 80 odsto stanovništva Velike Britanije starosti od 16 do 74 godine obavilo kupovinu preko Interneta u poslednjih godinu dana. To je fantastičan podatak u poređenju sa 13 odsto koliko je zabilježeno u Rumuniji i Bugarskoj.

Najiznenađujući podaci vezani su za Španiju koja ima modernu ekonomiju i nalazi se u samom srcu Evrope a ima relativno skroman procenat pristupa Internetu i upotrebe online poslovanja. U Španiji samo 64 odsto domaćinstava ima Internet konekciju i samo 39 odsto ljudi obavlja online kupovinu.

Kompletan izveštaj Evropske statističke agencije Evrostat požete pogledati na sajtu